Kako se kretala cijena električne energije u Hrvatskoj, i gdje smo u odnosu na ostale u Europskoj uniji?

Foto: Thinkstock

Koliko ste puta u novinama naišli na naslov tipa “Plaćat ćemo skuplju struju?” Istini za volju, cijenu struje ne određuje sam HEP, već HERA, Hrvatska energetska regulatorna agencija. Zadnja promjena je bila u ožujku prošle godine, ali je zahvatila samo neke korisnike koji su promjenama u načinu obračuna ušli u “crveni” tarifni model. HEP je tada tvrdio da je takvih priključnih mjesta manje od 1%.

Puno reklama, a HEP tvrdi da na marketing troši samo 0,05% ukupnih prihoda: Je li doista tako?

Struja je od početka travnja poskupjela 20-30 % manjem broju poslovnih korisnika, tvrtki i obrtnika koji nemaju ugovor o opskrbi električnom energijom s nekima od tvrtki registriranih za taj posao, a nagađa se da bi slično moglo biti i s građanima koji se nalaze u režimu takozvane univerzalne javne usluge.

“HERA nema saznanja o promjeni cijena električne energije krajnjim kupcima iz kategorije kućanstvo”, odgovorili su za Večernji list iz HERE, državnog energetskog regulatora, na pitanje hoće li poskupjeti struja za građane. Slično je nedavno kazao i ministar Tomislav Ćorić.

No koliko zapravo plaćamo struju u odnosu na ostale u EU, i kako se  kretala cijena struje u Hrvatskoj?

Podaci Eurostata iz 2018. – za ovu godinu još nema novog izdanja – govore da najjeftiniju struju u EU plaćaju u Bugarskoj (0,098 po Eura po kWh), Litva (0,111 Eura po kWh)
i Mađarsku (0,113 Eura po kWh).

Cijena struje za kućanstva u Danskoj i Njemačkoj bila je više od tri puta veća od cijene u Bugarskoj! A prosjek cijena u EU 28 je ravno u sredini između ta dva ekstrema: 0,205 eura po kWh struje.

Odakle takve razlike? Dijelom iz razlike u razini plaća na razini cijele države: Kako su plaće u Bugarskoj osjetno manje nego u Danskoj, tako su manje i u energetskom sektoru. No tu su i drugi čimbenici, različiti uvjeti ponude i potražnje, uključujući geopolitičku situaciju, nacionalnu energetsku situaciju, diverzifikaciju uvoza, troškove mreže, troškove zaštite okoliša, vremenske uvjete, te razinu trošarina i poreza.

Od organiziranja svadbe Marine Lovrić do plaćanja pornića službenom karticom: Kako državne tvrtke troše naš novac?

Gdje je u tome Hrvatska? Definitivno među najjeftinijima, tek nešto iznad navedene tri zemlje: Cijena za kućanstva se kreće od donje granice od 0,09 eura za kWh, do gornje od 0,12 eura za kWh u 2015. i 2016., odnosno 0,13 eura u 2017., ovisno o potrošnji, što nas svrstava uz Poljsku, gdje je struja košta jednako za male potrošače, a samo cent više za velike. Valja reći, za 2018. je gornja granica u Hrvatskoj zbog spomenutog lanjskog poskupljenja za velike potrošače također pomaknuta na oko 0,14 eura, s tim da statistike za prošlu godinu od Eurostata za sad još nema.

No među najjeftinijima su i bogate Finska i Švedska – bar za one koji troše malo. U stvari, s 0,06 eura za kWh (Švedska) i 0,07 (Finska) su čak jeftinije za kućanstva koja malo troše, ali su osjetno skuplje za one koji troše više (0,20). Na taj način te zemlje stimuliraju kućanstva da štede struju.

Inače, kao kuriozitet, valja primijetiti da je u Hrvatskoj ukupna potrošnja energije za potrebe industrije prepolovljena od 1990. do danas, ali je potrošnja energije za potrebe transporta porasla za oko 60%. Potrošnja struje za kućanstva se, zanimljivo, nije bitno mijenjala u Hrvatskoj još od prije rata, iako je u EU prilično porasla. Postotak električne energije koji se dobiva iz obnovljivih izvora porastao je u tom periodu s 35,6 na 46,7 posto, po čemu smo u europskom vrhu: Za cijelu EU, postotak je bio 14,8% 1990., a danas je 29,6%.

> HEP dužan pružiti uvid u isplate odvjetnicima i bilježnicima

Kretanje cijena električne energije se pak nigdje statistički ne vodi od 1990., pa je teško reći koliko je struja poskupjela od onda, no postoje podatci za period od 2010. na dalje:

Ako je vjerovati Eurostatu, cijena struje za kućanstva je u sedam godina porasla, za većinu kućanstava, za desetak do dvanaest posto. Po statistikama, opet, najskuplje smo struju po kilovatu plaćali tamo negdje 2013., uz značajan skok cijena u samo tri godine, a od onda postoji trend vrlo blagog pada.

Značajan pad u 2017. je posljedica manjeg PDV-a, koji je za struju pao s 25 na 13 posto. Ostatak otpada uglavnom na promijenjene navike kupaca, odnosno korištenje štedljivijih aparata i sličnog, no i toga da se na tržištu pojavilo više opskrbljivača električnom energijom za krajnjeg kupca, odnosno u tom segmentu opskrbe krajnjeg potrošača HEP više nije monopolist, što je također imalo određenog utjecaja.

Izvor: narod.hr