Pet godina od poplave u županjskoj Posavini: U Gunji još stoji dio kontejnerskog naselja

Zagreb, 09.04.2015 - Europska komisija (EK) dodijelila je Hrvatskoj maksimalne iznose pomoći zbog elementarnih nepogoda tijekom 2014. godine, od 8,6 milijuna eura za šteta od leda u veljači prošle godine na području Gorskog kotara i 8,9 milijuna eura za štete od poplave na području Slavonije u svibnju 2014., priopćilo je u četvrtak Ministarstvo gospodarstva. Arhivska fotografija od 23.05.2014. godine prikazuje poplavljenu crkvu i groblje u selu Gunja u vukovarsko-srijemskoj županiji. foto FaH/ Damir SENČAR /ds

S konferencije u povodu pete godišnjice katastrofalne poplave u županjskoj Posavini, koja je u tom dijelu Vukovarsko-srijemske županije učinila štetu od 1,7 milijarda kuna i odnijela dva ljudska života, u petak je poručeno da treba daljnji angažman države i njezinih struktura u saniranju posljedica poplave koje su još vidljive i znatno otežavaju život stanovništvu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Pet godina je prošlo, ali problemi nisu nestali. Zaista je dosta učinjeno u ovih pet godina, Gunja izgleda ljepše nego te 2014., ali ima još mnogo toga što nije učinjeno i čije izravne posljedice još osjećamo”, rekao je načelnik općine Anto Gutić.

Upozorio je da su u Gunji nakon poplave zatvorene dvije najveće tvrtke i bez posla je ostalo 120 ljudi, a posljedica toga, po njegovim riječima, je status Gunje kao najniže rangirane vukovarsko-srijemske općine po indeksu razvijenosti među svim općinama u pet slavonskih županija.

>Koliko dugo DORH misli istraživati je li Anka Mrak Taritaš preplatila cijenu kuća, kada je 70 kvadrata u Gunji naplaćivala 893.600 kuna?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Očekivali smo da će se pokrenuti naša gospodarska zona, ali kako ne postoji komunalna infrastruktura, nitko se ne usudi doći. Gunja je danas raseljena, čak i javni radovi su nam uskraćeni te smo ove godine primili samo 11 osoba na javne radove, a prošle godine nam je bilo odobreno zapošljavanje njih čak 33”, rekao je Gutić i dodao kako se boji da će za 20 godina u Gunji ostati samo starci.

Također je istaknuo činjenicu da pet godina nakon poplave još nisu obnovljene sve kuće, neke su se počele obnavljati pa su ostavljene jer se sumnjalo kako je riječ o vlasnicima koji u trenutku poplave nisu boravili u Gunji.

“Mislim da je time učinjena ogromna nepravda našim mještanima jer ako je netko ovdje imao svoje vlasništvo koje je stradalo krivnjom države i puknućem nasipa, onda su kuće morale biti obnovljene svima”, ocijenio je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na dječjem igralištu u Gunji još stoji dio kontejnerskog naselja jer država, kako je rekao, nije u stanju stambeno zbrinuti obitelj jednoga hrvatskog branitelja.

“Više od 700 tužbi je na sudovima koje su fizičke osobe nakon poplave podnijele zbog nematerijalne štete, dakle duševnih boli, i od tih presuda samo dvije su postale pravomoćne. Osam pravnih osoba je podnijelo tužbu, samo dvije presude su i tu donesene, i to nepravomoćno”, podsjetio je načelnik općine Gutić i pozvao Vladu da reagira i u Gunju pošalje pomoć kako bi se što prije pokrenule gospodarske aktivnosti na nekad poplavljenom području.

Po riječima Zdenka Lovrića iz Ravnateljstva Civilne zaštite MUP-a, sustav civilne zaštite danas je u Vukovarsko-srijemskoj županiji na znatno većoj operativnoj razini nego što je bio uoči poplave 2014. godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Cijeli sustav je bio u funkciji još 15. svibnja jer smo imali velike oborine na području općine Drenovaca i Vrbanje, gdje smo branili 60 objekata od poplave. Na današnji dan došlo je do pokunuća nasipa u ranim jutarnjim satima, kad je Sava dostigla povjesni vodostaj od 1194 i ostalo je sve povijest”, prisjetio se Lovrić.

“Od poplave 2014. naučili smo kako kvalitetnije organizirati sustav, kako se kvalitetnije povezivati i, dakako, opremili smo se kvalitetnijom opremom u kojoj su i tri pumpe velikog kapaciteta, poljske kuhinje, šatori za šatorsko naselje, punilice za pijesak i puno telekomunikacijske opreme, čime smo sustav znatno unaprijedili u odnosu na prije pet godina”, rekao je Zdenko Lovrić.

Upozorio je da lokalne strukture od početka nisu raspolagale valjanim podatcima o mogućoj ugrozi.

“Informacije koje smo imali dan prije su govorile kako Sava neće izaći izvan izvanrednih mjera obrane od poplave, a mi smo praktički u jednom danu proglasili izvanredne mjere i izvanredno stanje, tako da je situacija bila takva da nas je sve skupa iznenadilo”, dodao je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Vukovarsko-srijemski župan Božo Galić je rekao kako je u pet godina od poplave u županjskoj Posavini učinjeno mnogo na poboljšanju cjelokupnog sustava obrane od poplava, ali ima segmenata u koje se još mora ulagati.

Nasip kod Rajeva Sela i Račinovaca popustio je 17. svibnja 2014., kad je Sava poplavila ta dva mjesta i Gunju i prouzročila goleme štete. U poplavi su poginule dvije osobe iz Rajeva Sela, a djelomice su bila poplavljena i mjesta Đurići, Strošinci, Soljani i Posavski Podgajci. Šteta je procijenjena na gotovo 1,7 milijarda kuna, od čega je samo na zgradama šteta 1,2 milijarde.

U Gunji će u petak biti obilježen i početak radova na modernizaciji nasipa na lijevoj obali Save od Račinovaca do Nove Gradiške, na dionici crpna stanica Konjuša – Topola.

Investicija je vrijedna 55,9 milijuna kuna, rok izvođenja projekta je 20 mjeseci, a financira se preko Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.”

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.