Petir: Hrvatski potrošač više od prosječnog stanovnika EU prednost daje sigurnosti hrane

Marijana Petir
Foto: Fah, GettyImages; fotomontaža: Narod.hr

Predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir istaknula je u saborskoj raspravi kako su vrijeme pandemije bolesti COVID-19 i katastrofalni potresi pokazali koliko su nam poljoprivreda i proizvodnja hrane bitni, a da hrvatski potrošač više od prosječnog stanovnika Europske unije prednost daje sigurnosti hrane.

Zastupnici u Hrvatskom saboru raspravljaju o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi koji će stvoriti osnovu za donošenje Strategije razvoja hrvatske poljoprivrede, ali i dokumenata kojima će se jasnije propisati aktivnosti vezane uz doniranje hrane, sprječavanje nastanka otpada od hrane, sustave kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, informiranje, promociju, savjetovanje, obrazovanje, prikupljanje podataka i izvješćivanje.

„Ohrabruju podatci Državnog zavoda za statistiku o rastu vrijednosti poljoprivredne proizvodnje, a oni su i pokazatelj naših budućih mogućnosti u poljoprivrednoj proizvodnji. U tom smislu, potrebno je krenuti od temelja, a to su resursi kojima raspolažemo i koje je potrebno staviti u funkciju, uz čiji bok idu proizvođači koji ove resurse koriste i kojima je potrebno osigurati svaku pomoć u nastavku bavljenja poljoprivredom i proširenju poljoprivrednih aktivnosti“, istaknula je Petir.

Naglasila je da je potrebno mijenjati dosadašnje trendove u kojima sirovinu koju proizvodimo izvozimo, pa u tom slučaju dobit od stvaranja njene dodane vrijednosti prepuštamo drugima, a uvozimo jeftinije, vrlo često prehrambene proizvode po dampinškim i predatorskim cijenama koji naše poljoprivrednike stavljaju u nepovoljan konkurentski položaj.

Zato je podsjetila i na niz zakona koji su izmijenjeni kako bi se stvorili preduvjeti za učinkovitije funkcioniranje sustava poljoprivrede, ali i istaknula kako je poljoprivrednicima isplaćeno 7 milijardi kuna potpora u 2020. godini. Ponovo se založila za uvođenje pravednijeg i transparentnijeg sustava potpora koji bi omogućili razvoj malih i srednjih poljoprivrednih gospodarstava. Pozdravila je Natječaj Mjere 5 Programa ruralnog razvoja vrijedan 120 milijuna kuna, na koji će se po ubrzanoj i pojednostavljenoj proceduri moći prijaviti potresom pogođeni poljoprivrednici, a prijave na natječaje biti će ubrzane i pojednostavljene. Ove mjere pridonijeti će i obnovi narušenog poljoprivrednog potencijala, a dio su šire namjere revitalizacije poljoprivrede Banovine.

Petir je rekla kako su potrebna daljnja ulaganja u istraživanja i inovacije u poljoprivredu, ali i jačanje podrške poljoprivrednicima u kreiranju alata pomoću kojih će oni stvarati dodanu vrijednost svojih proizvoda kako bi stvorili pretpostavke za smanjenje konkurentskog pritiska na tržištu voća, povrća, mlijeka i mesa. Potrebno je raditi i na informiranju i jačanju svijesti poljoprivrednika i kupaca o važnosti korištenja oznaka zemljopisnog podrijetla i izvornosti, ali i značaju dobrovoljnih oznaka kvalitete jer njima možemo zaštititi domaću proizvodnju od nelojalne cjenovne konkurencije proizvoda dostupnih na policama trgovačkih lanaca.

„Kako se ovim Zakonom reguliraju sustavi kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, pozitivnim ocjenjujem uspostavu dobrovoljnog Nacionalnog sustava kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda – Dokazana kvaliteta koji će pružiti potrošačima informaciju da kupuju domaći proizvod dodane vrijednosti, provjerene kvalitete odnosno da je Republika Hrvatska zemlja podrijetla glavnog sastojka te ujedno i zemlja gdje je taj proizvod proizveden i/ili prerađen. Sustav sljedivosti kroz cijeli postupak lanca proizvodnje hrane naglasak stavlja na višu kvalitetu proizvoda koju je prije stavljanja na tržište provjerilo ovlašteno kontrolno tijelo“, rekla je Petir.

Podsjetila je da najnovije studije Europske agencije za sigurnost hrane pokazuju da su kod europskih kupaca pri odluci o kupnji najvažnija cijena i podrijetlo proizvoda. Hrvatski potrošač više od prosječnog stanovnika EU prednost daje sigurnosti hrane, a oznaka poput ”Dokazane kvalitete” treba zadovoljiti taj kriterij. U EU kao cjelini podrijetlo proizvoda utječe 53 posto na odluku o kupnji, zatim cijena s 51 posto, dok u Hrvatskoj cijena čini 63 posto, a podrijetlo hrane 58 posto.

Plan sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane Republike Hrvatske 2019. – 2022 izrađen je nastavno na obvezu propisanu Zakonom o poljoprivredi te u nastojanju da se na jednom mjestu objedine sve mjere i aktivnosti koje će doprinijeti sprječavanju nastajanja otpada od hrane u svim fazama prehrambenog lanca, od primarne proizvodnje, preko prerade, trgovine, ugostiteljstva, institucionalnih kuhinja do kućanstava.
Petir upozorava da su gubitci hrane i otpada od hrane dosegnuli vrijednost od 20% ukupno proizvedene europske hrane, a na globalnoj razini gubitci dosežu do trećine ukupno proizvedene hrane dok u Hrvatskoj bacamo 75 kg hrane godišnje po stanovniku. Prema UN-ovoj Organizaciji za hranu i poljoprivredu,  na svaki kilogram proizvedene hrane u atmosferu se ispušta 4,5 kilograma CO2. Europska unija predviđa smanjenje otpada hrane za 50 posto do 2030. godine, te i Hrvatska također mora ostvariti taj cilj.

„Svako smanjenje bacanja hrane znači i manji pritisak na poljoprivredno zemljište, manji utrošak vode, pesticida i gnojiva, a svi viškovi mogu biti dodana vrijednost za poljoprivredne proizvođače i oporabitelje. Ovo je postupak međusobne suradnje s ciljem postizanja „zero waste“ učinka u kojemu su svi sudionici lanca dobitnici“, rekla je Petir.

Ona je istaknula da će se donošenjem ovog zakona steći uvjeti i za donošenje Strategije razvoja poljoprivrede koja je podloga i za izradu Strateškog plana za Zajedničku poljoprivrednu politiku 2021. – 2027. „Očekujemo da se nakon što je usvojena Nacionalna razvojna strategija, te po usvajanju ovog Zakona, usvoji i Strategija poljoprivrede. Planirana ulaganja u poljoprivredu u novom proračunskom razdoblju su 5 milijardi EUR te ta sredstva predstavljaju priliku za hrvatsko selo i poljoprivredu, i moramo ih iskoristi kako bi osigurali radna mjesta i normalne uvjete za život stanovnicima sela i tako ih potaknuli da ostanu živjeti na selu, proizvoditi hranu i čuvati hrvatski prostor“, zaključila je Petir.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr