Od Direkcije Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje zatražili smo odgovore na pitanja koja se nadovezuju na članak objavljen na našem portalu 24. veljače o majci šestero djece koja koristi prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora. Zatražili smo pojašnjenje nejasnoća u Zakonu zbog kojih je majci s prebivalištem u Zaprešiću smanjena naknada sa 6.000 na minimalnih 2.300 kuna te komentar na eventualni propust službenika u ovom slučaju.
Propust službenice negiraju uz obrazloženje:
“Radnici HZZO-a u komunikaciji sa osiguranim osobama nastoje u svakoj prilici iste uputiti u način ostvarivanja i zaštite prava iz sustava obveznog zdravstvenog osiguranja i sustava rodiljnih i roditeljskih potpora. No, u opisanom slučaju, nije za očekivati da će radnica HZZO-a imati saznanja o budućim trudnoćama korisnice, kada takva saznanja nema niti sama korisnica.”
Upitali smo i je li Zakon dovoljno jasan i zašto se korištenje roditeljskog dopusta tretira kao “prekid radnog kontinuiteta”, no ponovno su ocijenili kako je sve u skladu s kriterijima utvrđenima prema zakonima.
“Korištenje roditeljskog dopusta se ne tretira kao „prekid radnog kontinuiteta“ već je osoba kontinuirano, bez ikakvog prekida u radnom odnosu tijekom korištenja toga prava. Radi se o načinu izračuna osnovice za naknadu plaće prema odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (kako je detaljno prethodno pojašnjeno).”
Njihovo objašnjenje zašto je i po kojim kriterijima majci šestero djece smanjena naknada, donosimo u nastavku:
“U opisanom slučaju, kako proizlazi iz Vaših navoda, korisnica roditeljskog dopusta za peto dijete je isti prekinula i nastavno započela koristiti roditeljski dopust za treće dijete.
Prilikom korištenja roditeljskog dopusta za treće dijete primala je naknadu plaće u iznosu od 2.328,20 kuna, kao i tijekom roditeljskog dopusta za peto dijete (kako je prethodno objašnjeno), s obzirom da je tako izričito ZRRP-om propisano. Međutim, kako je nastavno na navedene dopuste, uslijed nove trudnoće započela koristiti rodiljni dopust za šesto dijete, naknada plaće joj se tijekom toga rodiljnog dopusta obračunavala na sljedeći način.
Znači, osnovicu za tu naknadu plaće činilo je prosjek isplaćenih plaća odnosno naknada plaće na teret sredstava poslodavca u relevantnom 6-mjesečnom razdoblju prije započinjanja toga rodiljnog dopusta. Primjenom Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, koji izričito propisuje da u slučaju rodiljnog dopusta na koji osiguranica nastupa s korištenja roditeljskog dopusta, naknada plaće joj se izračunava temeljem prethodno utvrđene osnovice za naknadu plaće tijekom toga roditeljskog dopusta. No, kako je neimenovana gospođa prethodno bila u korištenju roditeljskih dopusta koje je nastavno koristila jedan za drugim, osnovica za naknadu plaće utvrđena temeljem 6-mjesečnog razdoblja prije korištenja roditeljskog dopusta za treće dijete, s obzirom da nije bilo isplata plaće ili naknade plaće od strane poslodavca (jer je bila u korištenju roditeljskog dopusta za peto dijete na teret sredstava državnog proračuna), nije mogla biti viša od najniže osnovice osiguranja (3.488,78 kuna u 2021. godini), koja služi za obračun doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje. (…)
S obzirom da za izračun osnovice za naknadu plaće, gospođa nije imala niti jednu isplatu od strane poslodavca, naknada plaće tijekom rodiljnog dopusta joj se u skladu s ZOZO-om i ZRRP-om obračunava u iznosu najniže osnovice osiguranja.”, stoji u objašnjenju.
Odgovor na medijski upit Narod.hr-a u cijelosti pročitajte u nastavku:
HZZO Zaprešić: Zaposlenici jesu dužni voditi brigu o najboljem interesu stranaka, ali to ne znači da trebaju predviđati životne planove osiguranika
Upit smo poslali i nadležnom uredu u Zaprešiću. Djelomično je odgovoreno samo na naša prva dva pitanja te je također pojašnjeno kako službenica nije odgovorna za propust u pravodobnom informiranju majke.
“Uz duboko poštovanje, zaposlenici HZZO-a jesu dužni voditi brigu o najboljem interesu stranaka, ali to ne znači da trebaju predviđati životne planove osiguranika. Isto tako ako stranka ima konkretno pitanje na njega će dobiti konkretan odgovor.”, stoji u odgovoru koje je na upit Narod.hr-a dostavio Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ured Zaprešić.
Na koncu su nas uputili Središnjem državnom uredu za demografiju i mlade kao sljedniku Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. I njima smo uputili naš upit te ćemo njihovo obrazloženje po primitku objaviti.
Podsjetimo, zbog nejasnoća u Zakonu i razočaranjem izostankom brige za obitelji s više djece, javila nam se majka šestero djece kojoj je smanjena rodiljna naknada – bez da je o tome pravodobno obaviještena ili informirana od strane službenice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje koji je nadležan za provedbu rodiljnih i roditeljskih potpora. Supružnici su se žalili Zavodu na činjenicu kako se korištenje roditeljskog dopusta odjednom tretira kao “prekid radnog kontinuiteta” zbog čega je majci s prebivalištem u Zaprešiću, naknada smanjena sa 6.000 na minimalnih 2.300 kuna, ali njihov je odgovor također bio negativan.
Razočarani obrazloženjima koje su na naš medijski upit ponudili iz HZZO-a, poručili su:
“Zar nije poanta da ljudi koji su zaposleni, koriste i imaju pravo na punu naknadu. Njihova je dužnost da nas informiraju o našim pravima. Moram priznati da sam sad prvi put čula da se roditeljski i rodiljni dopust sastoje od vremenskih i novčanih potpora koje se nekad (?!) međusobno isključuju. Kažu da sam ja očito birala vremenski aspekt u odnosu na financijski i tu vidim više problema. Zanimljivo mi je da HZZO nije odgovorio na Vaša pitanja je li Zakon dovoljno jasan i jesu li takva tumačenja u duhu Zakona. Ako je Zakon stvarno takav, iskreno bi voljela čuti suvislo objašnjenje zašto je takav.”
Tekst se nastavlja ispod oglasa
