Vlada Republike Hrvatske pozitivno je reagirala na inicijativu nezavisne zastupnice u Hrvatskom saboru Marijane Petir o uvođenju slobodne nedjelje i dostojanstvenog radnog vremena za zaposlene u trgovini.
Petir je u svom zastupničkom pitanju koje je uputila Vladi RH 24.09.2020. godine navela da „prema podacima Sindikata trgovine, ako se izuzmu dani tjednog odmora i dani godišnjeg odmora, svaki radnik u trgovini preostalih 282 dana u godini odradi 141 sat više od redovnog radnog vremena. To pokazuje da radnik i država izgube na godišnjoj razini gotovo jednu mjesečnu satnicu, radnik plaću, država doprinose i poreze.”
Prema podacima Porezne uprave nedjeljom je promet gotovo 50% manji u odnosu na petak, ističe Petir, što znači da uvođenje slobodne nedjelje neće izazvati gubitke poslodavcima a ta bi mjera trebala pomoći i nespecijaliziranim maloprodajnim trgovinama da prežive jer je očigledno da rad trgovina nedjeljom prvenstveno pogoduje velikim trgovačkim lancima, često u stranom vlasništvu, a na štetu malih, domaćih trgovaca u specijaliziranim trgovinama koji su i najugroženija skupina trgovaca.
Petir je upozorila da rad nedjeljom negativno utječe na zdravlje radnika: uzrokuje emocionalnu iscrpljenost, konstantan stres i psihosomatske smetnje. Sve se to negativno održava na obiteljske i međuljudske odnose, stoga treba kroz zakonodavno rješenje potaknuti sve poslodavce da poštuju ljudsko dostojanstvo svojih radnika, ne prisiljavaju ih da rade prekovremeno te im osiguraju slobodnu nedjelju koju će provesti sa svojim obiteljima i prijateljima.
“Stava sam da nam je potrebno zakonodavstvo koje će pružiti veću zaštitu zdravlja, sigurnosti i dostojanstva zaposlenih te koje će aktivnije promovirati ravnotežu između obitelji i privatnog života s jedne strane i posla s druge”, istaknula je Petir i pitala predsjednika Vlade Andreja Plenkovića koje će rješenje Vlada ponuditi kao odgovor na ovo pitanje koje je između ostalog i civilizacijsko.
U odgovoru koji je predsjednik Vlade Andrej Plenković uputio zastupnici Petir, stoji da je “reguliranje rada nedjeljom i omogućavanje radnicima da je provedu sa svojom obitelji jedan od prioritetnih ciljeva Programa rada Vlade RH 2020.-2024. te da Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja priprema nacrt izmjena i dopuna Zakona o trgovini provodeći analizu zakonodavstva u sličnim zemljama a da bi se pronašlo optimalno zakonsko rješenje osnovana je i Radna skupina koju čine relevantna državna tijela, gospodarski i socijalni partneri”.
“Nedjelja je dan za obitelj”
U kršćanskoj tradiciji nedjelja je tradicionalno neradni dan – za vjernike rezerviran za odlazak na svetu misu; dan je to posvećen obitelji i druženju s prijateljima. Hrvatska je većinski kršćanska zemlja, no nedjelja u Hrvatskoj za brojne građane nije slobodna – trgovine u Hrvatskoj mogu raditi svih 365 dana u godini, 24 sata na dan. Majke koje rade u trgovinama ne mogu nedjelju provesti sa svojom djecom, djeci su uskraćena oba roditelja, to je nenadoknadivo.
“Nedjelja je dan za obitelj – upravo to su kao najčešći razlog za uvođenje slobodne nedjelje navodili hrvatski građani koji su sudjelovali u istraživanju kojega sam provela prošle godine a koje je pokazalo da se više od 80% hrvatskih građana zalaže za uvođenje neradne nedjelje. Istraživanje koje sam provela 2018. godine, pokazalo je da 50% zaposlenih u Hrvatskoj radi prekovremeno, a najveći problem uočen je upravo u sektoru trgovine”, ističe zastupnica Marijana Petir.
Podsjetimo, Marijana Petir je u suradnji s Franjevačkim institutom za kulturu mira, Sindikatom trgovine i Hrvatskim Caritasom dva puta do sada kao zastupnica u Hrvatskom saboru inicirala izmjene Zakon o trgovini (2003. i 2009.) koje su usvojene, no Ustavni je sud odredbe toga zakona oba puta stavio van snage zbog prigovora trgovačkih lanaca. Kako se to ne bi ponovilo, otvorila je kao zastupnica u Europskom parlamentu (2014.-2019.) javni dijalog između svih zainteresiranih strana, organizirala nekoliko konferencija i provela tri istraživanja javnog mijenja. Petir je sudjelovala u radu Europske interesne skupine o ravnoteži između poslovnog i privatnog života i Europskog saveza za slobodnu nedjelju, a u veljači 2019. godine u Europskom parlamentu je predstavila i Hrvatski savez za nedjelju.
Petir je o ovoj temi govorila i tijekom zasjedanja Hrvatskog sabora a njen govor možete pronaći na slijedećoj poveznici.
Udruga U ime obitelji pozivala da se radnicima omogući neradna nedjelja i blagdani
Podsjetimo, udruga U ime obitelji godinama poziva poslodavce velikih trgovačkih lanaca, kao i poslodavce svih nenužnih djelatnosti u Hrvatskoj, da omoguće svojim zaposlenicima da nedjelje i blagdane mogu provesti sa svojim obiteljima, a ne na radnom mjestu.
“U ime obitelji je zajedno sa sindikatima i Savezom za nedjelju opetovano isticala da je dio od 180.000 radnika u trgovinama, koji ionako imaju radni tjedan od 6 dana, prisiljavano raditi nedjeljom, uz nisku ili nikakvu naknadu. Promijenjeni način života, uzrokovan epidemijom, potvrdio je da se građani mogu organizirati i odlaziti u trgovinu u vremenu radnog tjedna, te da rad nedjeljom i blagdanom, čak i u ekstremnim uvjetima, nije neophodan za funkcioniranje trgovina i opskrbu stanovništva”, priopćila je udruga.
Prije više od dvije godine udruga U ime obitelji podnijela je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu čijim bi se prihvaćanjem trenutno zakonski omogućilo zaposlenima u trgovinama da sami odlučuju žele li, ili ne žele raditi nedjeljom i blagdanom te, ukoliko žele, da za taj rad dobivaju minimalno 50 posto veću naknadu, međutim Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo kojim je predsjedao M. Mrsić , a zatim G. Maras, taj prijedlog su blokirali ne dozvoljavajući da dođe na dnevni red sjednice odbora.
U ožujku 2018. godine GLAS i HSU se podnijeli sličnu izmjenu zakona kojom bi se povećale plaće u slučaju rada nedjeljom za 30%. Međutim, Plenkovićeva Vlada odbila je prijedlog uz objašnjenje da dosadašnji zakon “predviđa obvezu poslodavca da radniku isplati povećanu plaću za rad nedjeljom.
Istovremeno, postojeći zakon omogućuje poslodavcu da rad nedjeljom plaća samo jednu kunu više te time izvrši svoje zakonske obveze prema zaposleniku.
