“Ljevica je protiv zaštite od nasilja djevojaka i žena samo zato što su kršćanke što je neviđeni primjer diskriminacije i zaslužuje svaku osudu. I da, to su izrekli na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama!”, poručila je Marijana Petir nakon što je zastupnica Rada Borić kritizirala usvojeni amandman za pomoć progonjenim kršćanima.
Petir je u Saboru poručila kako se slaže s Borić kada govori o važnoj ulozi žena pa tako i u oružanim snagama, no zamjerila joj je diskriminaciju.
“Iznenadila me Vaša kritika mog amandmane, da se osigura financijska pomoć za progonjene kršćane. Veliki dio njih su djevojčice, djevojke i žene koje su bile izložene teroru, silovanjima i ubojstvima.”, objasnila je Petir.
Ljevica je protiv zaštite od nasilja djevojaka i žena samo zato što su kršćanke što je neviđeni primjer diskriminacije i zaslužuje svaku osudu. I da, to su izrekli na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama! #stopviolenceagainstwomen #StopPersecutionofChristians pic.twitter.com/zTcFbTj08a
— Marijana Petir (@marijana_petir) November 27, 2020
Komentator na Twitteru odgovorio je Petir i poručio: “Novi ateizam – svaki oblik diskriminacije i nasilja je neprihvatljiv osim onih koji su usmjereni na kršćane a posebno na Katoličku crkvu.”, a Petir je dodala
“Da, toliko poražavajuće, a posebno kada dolazi od strane tzv. zaštitnika ljudskih prava.”
Podsjetimo, Vlada RH prihvatila je amandman saborske zastupnice Marijane Petir na proračun kojim se uvodi stavka “Pomoć progonjenim kršćanima i drugim osobama u potrebi” čime bi se mladim ljudima koji su u svojim zemljama progonjeni zbog svoje vjere omogućilo da studiraju u Hrvatskoj i steknu znanja te se potom vrate u svoju domovinu.
> Vlada prihvatila amandman Marijane Petir za pomoć progonjenim kršćanima
Kršćani nose teret progona diljem svijeta i često pate uz druge vjerske i etničke manjine. Prema istraživanju Vatikanske fondacije „Aid to Church in need“ (Pomoć Crkvi u nevolji) provedenom u razdoblju 2017.-2019., 300 milijuna kršćana je u opasnosti od različitih oblika progona zbog svoje vjere. To znači da jedan od sedam kršćana živi u zemlji u kojoj vjera u Isusa Krista dolazi s rizikom od proizvoljnog raseljavanja, uhićenja, različitih kršenja ljudskih prava, pa čak i smrti. Izvješće pokazuje da je na Bliskom Istoku opstanak kršćanstva u drevnom srcu vjere doveden u pitanje. Utjecaj genocida je doveo do nestanka velikog broja kršćana u Siriji i Iraku. Brojevi su vrlo zabrinjavajući: u Iraku je bilo 1.5 milijuna kršćana prije 2003., ali sredinom 2019. ta brojka pala je ispod 150 000, na čak 120 000, što je pad od više od 90 % u 16 godina tj. u jednoj generaciji.
U Siriji, brojnost kršćanske populacije je pala za dvije trećine od početka građanskog rata u 2011., kada su kršćani još uvijek brojili više od 2 milijuna. Naravno, irački i sirijski vjernici ne mogu preživjeti još jedan genocid jer ih više neće biti.
U izvješću se također dokumentira da se progon kršćana i drugih manjina znatno pogoršava u Južnoj i istočnoj Aziji – u zemljama poput Indije i Mijanmara, gdje postoji sve veća prijetnja kršćanima od ekstremista čije je neprijateljstvo potaknuto kombinacijom nacionalizma i religije. U izvješću se napominje da su u Kini provedene razne mjere za suzbijanje vjerske slobode tako što se kršćane i druge vjerske manjine prisiljava da odbace svoju i prihvate kinesku kulturu, vjeru, životni stil i filozofiju. Mnogi kršćani su u Sjevernoj Koreji završili u kampovima za političke zatvorenike samo zbog posjedovanja Biblije ili zato što ispovijedaju svoju vjeru. Dokumentirane procjene govore da se između 50 000 i 70 000 kršćana nalaze u takvim logorima, gdje su podložni prisilnom radu, mučenju, gladi, silovanju i prisilnim pobačajima.
Izvješće pokazuje da je džihadistički teror u porastu u Africi. Nakon što je Boko Haram znatno oslabio – iako je još uvijek daleko od poraza – kršćanski poljoprivrednici u regiji srednjeg pojasa Nigerije podvrgnuti su brutalnim napadima sa sofisticiranim oružjem za što napadači dobivaju financijske potpore. Samo u 2018. godini je prijavljeno da je ubijeno više od 3 700 kršćana u Nigeriji.
“Neke države članice provode aktivnosti kako bi pomogle stvaranju kulture obilježene pluralizmom i tolerancijom u područjima gdje se događaju progoni zbog vjere, te je važno da Hrvatska i na ovaj način još jednom potvrdi svoje jasno opredjeljenje za nužnost poštivanja jednog od temeljnih ljudskih prava kao što je sloboda mišljenja, savjesti, vjeroispovijesti ili uvjerenja zajamčena čl.18. Opće deklaracije o ljudskim pravima”, zaključila je Petir.
Izvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.