Petir za Narod.hr: Hrvatska još može zaustaviti zatvaranje pregovaračkih poglavlja Srbije i EU

Ovog tjedna na dnevnom redu Hrvatskog sabora bio je Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom te Zakon o poljoprivredi, što nam je bio povod za razgovor sa zastupnicom Marijanom Petir. Za Narod.hr je također govorila o pitanju vojvođanskih Hrvata i odnosima sa Srbijom te o ministru zdravstva Viliju Berošu.

Upitali smo ju koje su njezine najveće zamjerke i prijedlozi kako poboljšati zakone o nepoštenim trgovačkim praksama i o poljoprivredi.

“Znamo da su nepoštene trgovačke prakse jedan od najvećih problema s kojim se poljoprivrednici susreću. Točno je da smo mi jedna od prvih članica EU koja je donijela Zakon o suzbijanju nepoštenih trgovačkih praksi i da se sada među prvima usklađujemo s europskom direktivom. Popisali smo čak 43 nepoštene trgovačke prakse koje su kažnjive. No, ja mislim da tu postoji još dodatan prostor za napredak i zalažem se da se koriste iskustva i nekih drugih država-članica kako bi što snažnije zaštitili naše domaće proizvode i naše domaće poljoprivredne proizvođače. Događa nam se da po dampinškim predatorskim cijenama proizvodi stižu u Hrvatsku. Naravno da potrošači kupuju ono što im je cjenovno pristupačnije i u tom smislu naši proizvodi ostaju neprodani, što je velik problem za poljoprivrednike.

Ja mislim da bi bilo dobro da se propiše da je nepoštena trgovačka praksa i ukoliko se poljoprivredni proizvod stavlja na tržište po cijeni koja je niža od proizvođačke cijene. Ministarstvo tu ima određene dvojbe jer i oni i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja smatraju da bi svako zadiranje u cijene bilo problematično s aspekta tržišnog natjecanja. Uveli su jedno novu mjeru, a to je posebna mjera za osjetljive proizvode, no čini mi se da bi se konkretnim propisivanjem odredbi očvrsnulo naše poljoprivredne proizvođače i omogućio im se jedan širi prostor.

Tu postoji i prostor za snažnije promicanje kratkih lanaca opskrbe hranom, ali su, s druge strane, potrebna dodatna ulaganja. Da bi, primjerice, proizvođači mlijeka mogli u kratkom lancu opskrbe hranom – od kad je mlijeko pomuženo, to mlijeko dostaviti u trgovine, moraju proći proći proces pasterizacije mlijeka, a za to im je potrebna dodatna oprema. Za dodatnu opremu potrebna su pak za financijska sredstva. Zato je moj prijedlog da se kroz novo proračunsko razdoblje, gdje smo osigurali 5 milijardi eura upravo za hrvatsku poljoprivredu u europskom proračunu, ciljano odaberu mjere koje će pomoći rastu poljoprovredne proizvodnje i konkurentnosti naših proizvođača, a koje zapravo nisu skupe. Procjenjuje se da bi za nekih 5.000 eura proizvođač mlijeka mogao zadovoljiti sve one uvjete koji su potrebni, kako bi svoje mlijeko mogao kroz kratki lanac opskrbe hranom od polja do stola dopremiti u vrlo kratkom roku.

Zastupnicu Petir pitali smo i o slučaju hrvatskog veleposlanika u Beogradu, Hidajeta Biščevića. Podsjetili smo da je još prije incidenta sa skidanjem hrvatske zastave s veleposlanstva u Beogradu, Narod.hr poslao upit ministarstvu vezano uz optužbe koje je predstavnik vojvođanskih Hrvata, Tomislav Žigmanov, iznio protiv veleposlanika. Odgovor nismo nikad zaprimili te smo upitali zastupnicu Petir štiti li ministar veleposlanika Biščevića.

“Treba pitati Ministarstvo zašto nisu odgovorili na upit. Ono što ja vidim iz komunikacije koju imam s Hrvatima u Vojvodini, a imali smo i nedavno u Saboru izvješće o radu Ureda za Hrvate izvan domovine, vidim da su ti odnosi s Hrvatima u Srbiji dosta intenzivirani, na velik broj njihovih zahtjeva i prijedloga je udovoljeno, mislim da se ovih dana otvara i hrvatska kuća u Vojvodini… U tom smislu, vidi se da je postoji svijest da je njihov položaj dosta osjetljiv i da ih treba snažnije podržavati. To se vidi i iz čestih odlazaka ministra vanjskih poslova u Vojvodinu, u posjet tamošnjim Hrvatima.

Smatram da, ukoliko postoje neka otvorena pitanja, da ih trebamo rješavati “unutar kuće” jer se inače ovakvim javnim istupima gdje Hrvati govore protiv Hrvata oslabljuje položaj Hrvata u državi u kojoj vlasti nije stalo da položaj Hrvata bude dobar. Jer, da im je to stalo, onda bi se držali međunarodnog sporazuma kojeg se oni ne drže. Ja bih voljela da Hrvati u Srbiji imaju ista prava kao što imaju Srbi u Hrvatskoj, ali to se u praksi nije dogodilo. Dakle, to je pitanje na kojem moramo inzistirati. U tom pitanju se krije i politička zastupljenost Hrvata. Srbi u Hrvatskoj imaju zagarantirane mandate, a Hrvati u Srbiji – samo teoretski, ne i u praksi, to nikad nije provedeno. Dakle, na tom području treba raditi, ali treba raditi zajednički, tako da rješavamo probleme unutar svog kruga. Mislim da javna komunikacija gdje predstavnici Hrvata kritiziraju veleposlanika ili bilo koga tko predstavlja Hrvatsku može samo ohrabriti Srbiju da i dalje “tjera vodu na svoj mlin”.

Naša komunikacija mora biti jasna – mi moramo od Srbije tražiti da se ispoštuje ono što je propisano međudržavnim ugovorom. Tu imamo još jedan alat u rukama – s obzirom da smo nedavno vidjeli da predsjednik Srbije Vučić planira intenzivirati pregovore Srbije i EU – tu su ostali neki prostori koji nisu usklađeni, ne mislim samo na pitanje Hrvata u Srbiji nego i na neka druga pitanja – Hrvatska kao država-članica može zaustaviti zatvaranje bilo kojeg pregovaračkog poglavlja Srbije s EU ukoliko se Srbija ne pridržava nekih osnovnih vrijednosti, a činjenica je da to danas ne čini.

Na pitanje misli li da će Hrvatska to i učiniti, Petir je kazala:

“Ja se iskreno nadam, jer smo u tom smislu i imali jasne naznake i jer je to jedan od najsnažnijih alata kojeg imamo na raspolaganju. Iz konstantnih međusobnih komunikacija i posjeta vidi se da jedan dijalog postoji, ali treba ostvariti veći napredak. Ja sam, primjerice, u vrijeme Milanovićeve vlade, kad je ministrica vanjskih poslova bila gđa Pusić, (tada je Srbija bila pred otvaranjem pregovora), tražila da se Srbiji uvjetuje otvaranje pregovora sa zatvaranjem otvorenih pitanja prema Hrvatskoj koja nisu, kako se tumači, bilateralnog karaktera, nego zadiru u temeljne vrijednosti Europske unije. Tada je ministrica Pusić to vrlo odrješito odbila i rekla da dok je ona ministrica, da se Srbiji neće postavljati nikakvi uvjeti. Ona sada više nije ministrica, ali to nas ne spašava jer je ona propustila priliku nametnuti određene kriterije kad je bilo vrijeme. Dakle, ono što nama sada ostaje kao manevarski prostor jest da ne dozvolimo zatvaranje poglavlja ako se ti uvjeti ne ispune.

Na kraju smo zastupnicu Petir upitali i ima li ministar zdravstva Beroš njezinu podršku i zašto.

“Prije svega, mislim da je u zdravstvu toliko zahtjevna situacija da, u situaciji dok je COVID-kriza i dalje prisutna, kad je Europska komisija očigledno napravila određene krive procjene u vezi proizvodnje i nabave cjepiva i kad se borimo s tim da sačuvamo radna mjesta, da sačuvamo obitelji na okupu, rasprava o povjerenju odnosno nepovjerenju, po meni nije niti bi trebala biti tema.

Ono što je važno napraviti u ovom trenutku jest učiniti da taj sustav funkcionira, a on mora funkcionirati ne samo zato što nam je važno da ljudi dobiju na vrijeme informacije i dođu na cijepljenje, već i zbog toga što će nam u sljedećem mjesecu stići vrlo velike količine cjepiva, jedno milijun doza, koje imaju svoj rok trajanja. Cilj nam je procijepiti što veći broj stanovnika, a da bi to mogli napraviti sustav mora biti brz i učinkovit. I to je ono što ministar Beroš zajedno sa svojim suradnicima treba napraviti i čemu se treba posvetiti.”