Petrijevčanin Vuksanović: Kako je moguće da su žene koje su prijavljivale nasilje – ubijene?

Foto: Snimka zaslona

Proteklog vikenda dogodilo se još jedno ubojstvo žene od strane partnera. Broj ubojstava žena, ali i nasilja nad njima, veliki je problem u Hrvatskoj. Kako spriječiti nasilje nad ženama? Funkcionira li sustav zaštite? Je li problem u regulativi ili praksi? Koliko se nasilje prijavljuje, a koliko procesuira? Kako se nasilje nad ženama kažnjava? Gosti emisije Otvoreno bili su: Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Neva Tölle, Autonomna ženska kuća Zagreb, Irena Petrijevčanin Vuksanović (HDZ) i Gordana Sobol (SDP).

“Godišnje imamo 15 tisuća prekršajnih djela nasilja u obitelji”, rekla je Višnja Ljubičić. Otkako je ona pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, od 2011. godine, zabilježen je porast nasilja nad ženama, otkrila je. “Ove godine bilo je najviše smrtnih slučajeva – 16 ubojstava žena od strane bliskih muškaraca”.

Neva Tölle rekla je da pamti vremena kada su slučajevi bili i frekventniji. Smatra da je veliki problem bagatelizacija nasilja kao velikog društvenog problema. Istaknula je i manjak senzibiliteta i nerazumijevanje od strane institucija koje bi trebale štititi žene.

“Kada žena prijavi nasilje, ona bude drugooptužena, a muškarac prvooptuženi – jer je ona nad njim navodno vršila verbalno nasilje. Dakle, izjednačava se žena koja je žrtva i muškarac koji je počinitelj”, tvrdi. Istaknula je i da se preko 95 % slučajeva nasilja protiv žena vodi preko prekršajnog zakona, a ne kao kaznena odgovornost.

“Državni i javni službenici koji bi trebali štititi žrtvu ne odgovaraju za propuste”, smatra Tolle. “Treba snositi odgovornost. Sustav nije amorfna masa – to su ljudi od krvi i mesa, s imenom i prezimenom”, dodaje.

Apelirala je na Božu Petrova i Most da u amandmane uvrste i to da netko tko je obiteljski nasilnik ne može obnašati dužnost saborskog zastupnika, ili bilo koju drugu javnu dužnost.

“Nasilje se u našem društvu još uvijek ne prepoznaje kao nešto što je osuđujuće”, rekla je Gordana Sobol. Dodala je kako se nasilje nad ženama ne smatra kao nešto protiv čega se treba boriti. “Žena se smatra nečijim vlasništvom, to je duboko ukorijenjeno u hrvatskom društvu”, dodaje.

Rekla je kako politika ne čini dovoljno da bi promijenila to razmišljanje i da njena stranka nije učinila dovoljno kada je bila na vlasti.

Petrijevčanin Vuksanović smatra da je preventiva jednako bitna kao i legislativa. Tvrdi da se kod nas učestalo griješi u procjeni rizika ubojstva od strane hrvatskih nadležnih institucija. “To je metodologija ponašanja koju treba mijenjati”, poručila je. Prema njoj je ključno pitanje – kako je moguće da su žene, koje su opetovano prijavljivale nasilje nadležnim insitucijama, u konačnici ubijene.

Ljubičić je kao jedan od problema kod procesuiranja slučajeva nasilja navela to da policija ne zna kako djelovati kada je riječ o partnerskim odnosima, odnosno izvanbračnim vezama. Istaknula je i to da je bilo slučajeva gdje bi policija nasilje prijavila Državnom odvjetništvu, a ono bi odbacilo pokretanje kaznene prijave. “Obrazloženja su bila da nema osnove za podizanje kaznene prijave, a u međuvremenu je žena ubijena”, pojasnila je Ljubičić.

Rekla je kako postoje konkretni primjeri gdje policija nije učinila svoj posao, a kod 4 situacije koje su imale smrtni ishod- bilo je propusta Državnog odvjetništva. Otkrila je kako je s ministrom pravosuđa tražila sastanak na temu obiteljskog nasilja, ali bez ikakve povratne informacije.

Gosti su se dotaknuli i takozvane Istanbulske konvencije, kojom se europske države obvezuju na konkretne korake u borbi protiv nasilja nad ženama. Na upit zašto je Hrvatska još nije ratificirala, Tolle je otkrila da je Milanka Opačić rekla da bi to previše koštalo.

Sobol je rekla kako nije išlo i da bi to trebalo Opačić pitati. Pojasnila je kako spomenuta konvencija, između ostalog, jasno i glasno kaže da je nasilje nad ženama rodno uvjetovano nasilje. Smatra da bi država trebala naći novac za to. “Zar život žene nije vrijedan toga da se ta konvencija ratificira?”, upitala je. Tolle je nadodala da je tadašnja ministrica Opačić odgovorna jer je skrojila onakav Obiteljski zakon kakav je skrojila. “Zakon koji izjednačava žrtvu i počinitelja”, ocijenila je.

Istanbulska konvencija – Podvala pod krinkom zaštite žena usmjerena protiv svake tradicije

“Kada se dogodi da netko u sustavu stavi neki slučaj u ladici, ne reagira ili donese krivu procjenu o prijavljenom nasilju, kazna za to mora postojati”, rekla je Sobol. “Kada se tako počne rješavati ovaj problem, već bi se sutra dogodile promjene”, smatra. “To moramo dignuti na razinu osobne odgovornosti”, ustvrdila je. Petrijevčanin Vuksanović zaključila je kako su bitne dvije stvari- fizički odmah ukloniti počinitelja i potencijalnog ubojicu te uvesti adekvatne kazne.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/hrt