PISA: Hrvatski učenici i dalje loši matematičari, a po čitalačkoj i prirodoslovnoj pismenosti u prosjeku OECD-a

Hrvatski učenici našli su se u prosjeku zemalja OECD-a po čitalačkoj i prirodoslovnoj pismenosti, dok su u matematičkoj i dalje ispod prosjeka, ali su mu se približili, pokazali su rezultati istraživanja PISA 2022 provedeni među učenicima 81 zemlje.

“U tri bitna segmenta matematičke, čitalačke i prirodoslovne pismenosti dosegli smo ono što nam je plan do 2030. u okviru strategije razvoja obrazovanja”, rekao je u utorak ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Vinko Filipović na predstavljanju osmog ciklusa OECD-ova Međunarodnoga programa za ispitivanje znanja i vještina petnaestogodišnjih učenika, prenosi HRT.

U istraživanju PISA 2022 sudjelovalo je oko 690.000 učenika iz 81 zemlje diljem svijeta, a ispitivanje je u Hrvatskoj provedeno u ožujku i travnju 2022. godine u 178 srednjih i dvije osnovne škole. Ukupno je sudjelovalo 6.135 petnaestogodišnjih učenika.

Gimnazijalci očekivano prednjače

Učenici gimnazija imali su najbolje rezultate, te najmanji postotak ispod razine postignuća. Najlošije rezultate imali su učenici trogodišnjih strukovnih, industrijsko-obrtničkih programa, posebno iz matematike, gdje ih je više od 70 posto bilo ispod razine postignuća.

>Međunarodni dan pismenosti: Nepismenost još uvijek pogađa svjetsko stanovništvo

Ove godine fokus je bio na matematičkoj pismenosti, a Hrvatska se u tom području s 455 bodova našla na 36. mjestu od 81 države.

Nalazi se u najmanjoj razlici do sada u odnosu na prosjek zemalja OECD-a, koji se uzima kao referentan, rekao je Filipović.

Singapur najbolji

Prvo mjesto u svim testiranjima, pa tako i u matematičkom zauzimaju Singapur, Kina, Hong-Kong i Makao, dok je od europskih zemalja u svemu najuspješnija Estonija.

Od nas su lošiji Island i Izrael. Od nama prostorno bliskih zemalja, Slovenija je u prosjeku OECD-a, a ispod nas su Grčka, Rumunjska, Bugarska, Srbija.

Rezultati su pokazali da je svaki treći učenik ovaj test riješio ispod razine postignuća.
Dosad su dječaci bili nešto bolji kad je u pitanju matematička pismenost, no sada prvi put nema velike razlike između dječaka i djevojčica.

Hrvatski učenici najbolje rezultate pokazali u čitalačkoj pismenosti

Hrvatski su učenici na čitalačkoj pismenosti zauzeli 26. mjesto od 81 zemlje. Po pitanju čitalačke pismenosti, Hrvatska se nalazi u prosjeku OECD-a, zajedno s Latvijom, Španjolskom, Norveškom, Portugalom, Belgijom, Njemačkom, Austrijom, Francuskom, Izraelom, Mađarskom i Litvom.

Hrvatska je bolja i od Slovenije, koja se nalazi izvan prosjeka OECD-a. U skupini zemalja europskih, relevantnih, koji su ispod prosjeka OECD-a, još su i Nizozemska, Slovačka, Srbija, Island i Rumunjska.

>Boris Beck: U tom virtualnom paklu nepismenosti, djeca i mladi žive na smartphoneima

Najuspješniji po pitanju čitalačke pismenosti je Singapur, a od europskih zemalja Irska.
Testove je ispod razine prolaznosti riješilo 23 posto učenika, dok je prosjek OECD-a 26 posto učenika ispod razine. Djevojčice su znatno bolje u hrvatskim školama po pitanju čitalačke pismenosti od dječaka.

Hrvatska se, istaknuo je Filipović, po pitanju čitalačke pismenosti praktično izjednačila s prosjekom zemalja OECD-a. Razlika je svega jedan bod u odnosu na 20 bodova koliko je bilo 2009. godine.

Prirodoslovna pismenost – Hrvatska na 31. mjestu

I u testovima prirodoslovne pismenosti Hrvatska se u ovome ciklusu našla u prosjeku OECD-a. Hrvatska je s 485 bodova na 31. mjestu i ima dva boda manje od OECD-a.

U toj skupini zemalja u prosjeku OECD-a su još Nizozemska, Francuska, Mađarska, Španjolska, Portugal i Litva.

Od europskih zemalja opet je najbolja Estonija. Od Hrvatske su lošije Norveška, Italija, zatim Izrael, Slovačka, a iz susjedstva Srbija, Crna Gora i Kosovo.

Što se tiče trendova, u odnosu na OECD Hrvatska zaostaje 2022. samo dva boda u odnosu na 2018. kad je zaostajala 17 bodova.

Kada je u pitanju spol, ovdje imamo izvjesnu promjenu u odnosu na dosadašnje vrijeme, u tom smislu da je značajna razlika u korist djevojčica kada je u pitanju prirodoslovna pismenost, što do sada u tolikoj mjeri nije bilo.

“Ovo istraživanje radilo se u vrijeme Covida. Učenici u Hrvatskoj u vrijeme Covida izostali su iz nastave 2,5 mjeseca, a učenici u zemljama OECD-a 4,4 mjeseca. Ja bih mi rekao da mi držimo konstantu, a prosjek OECD je pao. Znači, možemo zaključiti da je zapravo Hrvatska dobro radila u COVID-19”, ustvrdio je Filipović.