Gotovo u svakom dijelu naše domovine pronaći ćete male planinske rajeve. Mjesta netaknute prirode i velikih prirodnih ljepota, mjesta za rekreaciju, odmor i uživanje, učenje i romantične šetnje.
Mnogi Zagrepčani, Riječani i Splićani često i u velikom broju posjećuju svoja planinska zaleđa. Medvednica, područje Platka i Učke te Mosor sigurno su najposjećenije planine u Hrvatskoj gdje građani odlaze u potragu za svježim zrakom, rekreacijom i kvalitetnim druženjem u prirodi. To su upravo i lokacije gdje je najbolje početi s prvim koracima u planinarstvu i upoznati se s izazovima koje kretanje u planinama donosi.
Hrvatska planinska faktografija kaže kako je naša zemlja isprepletena Dinarskim gorjem, području dubokog krša, koji je dijeli na dva klimatska područja: umjereno srednjoeuropsko i mediteransko. Također, u unutrašnjosti postoji cijeli niz planina kontinentalnih karakteristika starije geološke građe i bogatije vodom i vegetacijom. Naša najviša planina jest Dinara (Sinjal 1831 mnm), a najveća je Velebit (od Vratnika do Zrmanje 145 kilometara).
U kontekstu zaštite prirode, u Hrvatskoj postoje područja pod posebnom zaštitom (nacionalni i parkovi prirode te druga zaštićena područja) od kojih su većina planine ili su formirana u okolici istih. Upravo su neka od tih područja lokacije nekih od najinteresantnijih mreža planinarskih staza i objekata.
Nacionalni park Risnjak u Gorskom kotaru diči se nekolicinom od najatraktivnijih vrhova u Hrvatskoj. Veliki Risnjak (1528m) i Snježnik (1506m) nisu u skupini najviših ali jesu u skupini vrhova s najatraktivnijim pogledom, infrastrukturom, dostupnošću i oblikom.
Čuvena, i pod UNESCO-ovom zaštitom, 57 kilometara dugačka Premužićeva staza koja počinje na sjevernom a završava na srednjem Velebitu prava je poslastica hrvatskog planinarstva.
Ali to nije sve što Velebit pruža. Nikako! Dabarski kukovi, Stap, Kamena galerija, Bojinac, Tulove grede te najviši vrhovi Vaganski (1757 mnm) i Sveto brdo (1751 mnm) destinacije su do kojih nije uvijek baš najlakše doći i nikako ne treba ići bez pripreme ali izuzetno su atraktivne i definitivno na popisu must-see planinarske Hrvatske.
Što reći o Biokovu? Prekrasna planina koja se diči drugim najvišim vrhom u Zemlji. Sveti Jure (1762 mnm) izdiže se nad platoom Biokova koje se strmo proteže iznad Makarske rivijere.
Planina Učka izdiže se iznad opatijske rivijere. Iz svakog mjesta s opatijske rivijere postoji prilaz prijevoju Poklon s kojeg kreću planinarske staze. Savladava se velika visinska razlika pa ture znaju biti napornije. Na proplancima rastu brojne ljekovite biljke, a prepuna je i špilja, jama, izvora, a zbog svoje raznolikosti proglasili su je i Parkom prirode.
Nikako ne smijemo zanemariti kontinentalnu Hrvatsku. Iako visinski manje atraktivno, područje Samoborskog i Žumberačkog gorja isprepleteno je mrežom izuzetno kvalitetnih i održavanih planinarskih staza i objekata. Područje je to u kojem se možemo autom „zaletiti” na par sati kvalitetnog planinarenja ali i „zagubiti” na višednevnoj turi kroz predivne šumske krajolike i grebenske otvorene putove. Naići na ruševine starih srednjovjekovnih gradova pa čak i ozbiljne klinčane staze u stijeni nije novost onima koji kroz to gorje idu češće.
O Samarskim i Bijelim stijenama u srcu Velike Kapele, jednom drugom prilikom jer do tolike ljepote, naravno na siguran način, dolazi se ipak uz malo više pripreme, a o pripremi za planinarski izlet, u idućem članku.
Prevarili ste se ako ste mislili da je Slavonija ravna. Na zadovoljstvo svih planinara tu su Požeška gora , Psunj , Papuk , Krndija i Dilj gora . Među njima se ističu Psunj i Papuk. Psunj je najviša planina Požeškog gorja i Slavonije.
Papuk je pak vrlo strma i šumovita planina s izraženim hrbatom. Najvažnija planinarska odredišta su Velika, Jankovac, greben Lapjaka… Papuk je definitivno najslikovitija slavonska planina, a područje Jankovca pravi je fenomen s dvije špilje, dva jezera i slapa Skakavca. Središnji dio Papuka zaštićen je kao park prirode.
