Planinić: Zakon o financiranju referendumskih inicijativa nije ni bitan jer referenduma očito više neće biti

„U zabrani financiranja udrugama i vjerskim zajednicama referendumskih inicijativa u osnovi smo željeli onemogućiti posredno financiranje iz zabranjenih izvora referendumske kampanje iz javnih izvora, jer poznato je da većina udruga nema svoje izvore, već se financiraju ili iz donacija ili iz natječaja koje financira država“, rekao je ministar uprave Arsen Bauk govoreći u emisiji Hrvatskog radija  o nesređenom Zakonu o referendumu te nedefiniranom financiranju referendumskih inicijativa. Dodao je kako bi time onemogućili posredno financiranje. Ističe da udruge mogu pozvati svoje donatore da uplate na račun udruge sredstva koja će iz upravnog odbora otvoriti za te potrebe.

Na upit da se ovim zakonom ne definira razdoblje prikupljanja potpisa, Bauk je rekao kako je ovaj Zakon donio prikupljanje potpisa u javnim tijelima – taj posao će raditi država. No ističe kako će se produžiti rok za prikupljanje potpisa.

Zakošek: ova nova odredba je suvišna

Profesor Nenad Zakošek, predsjednik vijeća GONG-a, je rekao kako u radnom prijedlogu priprema zakona nije bilo ovoe odredbe – jasno su dosad propisani načini evidentiranja i izvještavanja o sredstvima.

„DIP će imati  dovoljno ovlasti da spriječi sporna financiranja te vidim ovu novu odredbu suvišnom“, rekao je, te se nada da će se ta odredba u saborskoj proceduri promijeniti.

Planinić: taj zakon o financiranju nije ni bitan jer referenduma očito više neće ni biti

Krešimir Planinić, član upravnog odbora udruge U ime obitelji,  pojasnio je kako taj zakon o financiranju nije ni bitan, jer referenduma očito više neće ni biti, ako se zadrži onakav prijedlog zakona o samom referendumu – nitko neće uspjeti sakupiti potpise pod uvjetima koji su predloženi.

„Prijedlog o financiranju je pokušaj da se ne koriste javna sredstva – to se drugačije rješava. To je pokušaj zatvaranja referendumskih inicijativa“, rekao je dodavši kako u Zakonu nema ni prijedloga koje su poticali – referendumsko pitanje mora ići prije na Ustavni sud jer se time rješava sve što se dosad događalo s referendumskim inicijativama i Ustavnim sudom.

„Sve ide ka tome da se dokine referendumska inicijativa“, naglasio je Planinić.

Zakošek je rekao kako treba poticati zakonskim rješenjima da se omogući dijalog i neka vrsta pritiska na izabrana tijela – prikupljanje potpisa mora biti na javnom prostoru, uredi državne uprave su javni prostor, ali ne na onaj način koji bi omogućio slobodno izjašnjavanje građana.

„Kod nas je veoma važna ova kampanja za prikupljanje potpisa i mislim treba smanjiti tenziju i omogućiti dijalog između predstavničkih tijela i građanskih inicijativa, a ne povećavati tu napetost“, ocijenio je.

Bauk: danas je potrebno skupiti 380 000 potpisa

Bauk se slaže da bi se ustavnost referendumskog pitanja trebala  ispitivati prije, no to je definirano ustavnim zakonom i njega je nemoguće promijeniti  bez dvotrećinske većine u Hrvatskom saboru .

Na primjedbu o broju birača, Bauk je rekao  kada bi danas trebalo skupljati potpise, bilo bi potrebno 380 000 jer je na snagu stupio Zakon o prebivalištu koji je omogućio prebacivanje 200 000 birača iz evidencije iz RH u dijasporu.

Zakon o prebivalištu je stupio na snagu 2012. godine, no njegovo je  je primjenjivanje odgođeno do prosinca 2014. , kako  bi građani regulirali svoje prebivalište.U međuvremenu je inicijativa U ime obitelji pokrenula prikupljanje potpisa, no ono je završeno nešto prije tog roka, stoga tada nisu prikupili  dovoljno potpisa.

„Ispali su kolateralna žrtva uvođenja reda u popise birača, no ipak je jedan dio njihovog prijedloga prihvaćen – uvedeno je preferencijsko glasovanje, ne u obliku koji su htjeli, no ni taj prijedlog nije bio loš“, rekao je Bauk spomenuvši prikupljanje potpisa za referendum o ćirilici pri čemu je Ustavni sud odbacio pitanje. Ipak, Bauk smatra da je  odlukom Ustavnog suda uvažen dio kojim je propisan poseban režim uporabe jezika i pisma u gradu Vukovaru u prijelaznom razdoblju.

Spomenuo je i inicijative o outsourcingu – on je u osnovi ostvario cilj jer se to nije provelo, a što se tiče monetizacije, samo prikupljanje potpisa utjecalo je na odluku vlasti.

„Može se reći da je svih pet referenduma koji nisu bili, na neki način su uspjeli, a da je jedini referendum koji nije uspio onaj o ustavnoj definiciji braka, jer je pravi cilj bio spriječiti zakon o životnom partnerstvu“, rekao je Bauk.

„Prvi ustavotvorni referendum o braku je uspio, ali javna vlast nije poslušala narod, kao što nisu poslušali ni kod referenduma o izbornom zakonu jer ovaj prihvaćeni oblik preferencijalnog glasovanja nema doticaj sa referendumskim prijedlogom za koji je prikupljeno onih 380 000 potpisa“, naglasio je Planinić.

Bauk je rekao kako su prijedlozi inicijative U ime obitelji o izbornim jedinicama te oni koji se tiču praga i koaliranja dobri.

Smatra da će definiranje mjesta prikupljanja potpisa smanjiti moguće zlouporabe i manjak kontrole, no kako bi se onda vrijeme prikupljanja i broj potpisa trebao olakšati.

Zakošek: mnoge države nemaju referendum na nacionalno razini

Profesor Zakošek je upozorio kako smo mi, što se tiče narodnih inicijativa,otišli daleko od drugih zemalja, jer ih neke uopće nemaju.

„Treba imati na umu da mnoge države nemaju referendum na nacionalno razini, vladajući model demokracije je predstavnički model. Neke odredbe pokušavaju suziti taj prostor i to je nepotrebno zaoštravanje sukoba između predstavničkih tijela i građanskih inicijativa, umjesto da se to shvati kao dobrodošao pritisak“, naglasio je dodavši kako je to vrsta korekcije – zatvaranje u urede javne uprave jest zapravo to – pokušaj da se onemogući ta vrsta inicijative jer se ljude time demotivira.