Ovogodišnja požarna sezona u Hrvatskoj bila je jedna od najgorih, ocijenio je predsjednik Vlade Andrej Plenković u ponedjeljak u Divuljama, naglasivši kako je ključno do kraja ove godine pripremiti protupožarni plan za 2018. godinu.
Prepoznali smo specifičnu 2017. godinu, postoje određeni problemi koje trebamo riješiti, a ključno je da sada, nakon što su ljetniji mjeseci iza nas, iskoristimo sljedeća dva ili tri mjeseca i na temelju iskustava koja imaju mnogi akteri u ovoj temi, izađemo s planovima i većom operativnošću za sezonu 2018. godine, izjavio je Plenković u Centru za koordinaciju, vođenje i gašenje požara na priobalju, nakon sastanka na kojem je su predstavnici svih institucija i tijela uključenih u protupožarne aktivnosti, od vatrogasaca, MUP-a, MORH-a i DUZS-a analizirali ovogodišnju požarnu sezonu.
Predsjednik Vlade izrazio je očekivanje da se svi protupožarni akteri maksimalno angažiraju u procesu donošenja kvalitetnih protupožarnih rješenja za sljedeću godinu.
Na upit koji su problemi i propusti koje bi se moglo ukloniti, Plenković je naglasio da je ključna kvalitetna koordinacija, odnosno kraći, brži i precizniji način zapovijedanja i ujednačenog javnog komuniciranja u kriznim situacijama, upozorivši da se percepcija ponekad čini važnijom od istine.
Odbacimo je novinarsku tvrdnju da ‘još nema konkretnih mjera nakon ovoljetnih požara’, naglasivši kako su sudionici današnjeg sastanka iscrpno govorili o svemu, cjelokupnoj požarnoj sezoni te da je i Vlada poduzimala mjere.
“Govorili smo i o toj percepciji; da ste vi gledali ovu sezonu preko portala iz Australije onda bi vjerojatno mislili da ovdje (u Hrvatskoj) uopće nije bila najuspješnija turistička sezona s više od 100 milijuna noćenja, više od 15 milijuna gostiju i oko 11 milijardi eura prihoda. Pokušajmo u katastrofičnoj percepciji malo razlučiti bitno od nebitnog”, rekao je Plenković odgovarajući na novinarsku primjedbu.
Dodao je da je samo tijekom ljetnih mjeseci u požarima izgorjelo, primjerice, “površina otoka Hvara i Paga zajedno”, no, naglasio je, nije izgorio nijedan ključni infrastrukturni objekt, niti škola ili javna ustanova, Bio je jedan smrtni slučaj koji je “povezan vremenski, ali ne nužno s požarom”, napomenuo je.
Premijer je pri tom podsjetio kako je, primjerice, u požarima u Portugalu poginulo više od 60 soba a požari su harali i u drugim mediteranskim zemljama.
“Mislim da smo se u ovoj kriznoj situaciji vrlo kvalitetno nosili uz veliku požrtvovnost onih koji su radili na gašenju požara,” ocijenio je premijer Plenković.
Govoreći o financijski izdvajanjima za vatrogastvo, Plenković je rekao kako su ta izdvajanja “značajna i idu iz različitih izvora.”
“Po mojem sudu najvažnije je korištenje europskih fondova gdje postoje proračunske linije gdje se mogu kupiti nova vozila, ali da ih kupimo tako da to budu vozila koja su potrebna pojedinim vatrogasnim postrojbama,” kazao je.
Živimo u vrijeme klimatskih promjena, ali veliki broj požara je i podmetnut
Osvrćući se na današnji sastanak u Divuljama na kojem je analizirana ovogodišnja požarna sezona, Plenković je rekao kako živimo u vrijeme klimatskih promjena i trenda vremenskih prilika koje izazivaju dugoročne suše zbog kojih nastaju požari.
“Nažalost veliki broj požara je podmetnut, tu je odgovornost policije da otkrije počinitelje te će se tako odvraćati one koji takve namjere imaju u budućnosti,” kazao je. Također je rekao kako je cilj današnjih analiza vidjeti što se u kvalitetnijoj pripremi protupožarne sezone može popraviti u pravnom, odnosno zakonskom okviru, te kakvi se iskoraci mogu napraviti u financiranju iz državnog proračuna.
Dodao je kako se i dalje prikupljaju podaci o ovogodišnjim požarima nakon čega će se vidjeti na koji se način može reagirati da bi se “što više pretrpljene štete nadoknadilo.”
Tekst se nastavlja ispod oglasa
