Plenković: ‘Europsko vijeće prvi put jasno izrazilo spremnost dati BiH status kandidata’

plenković
Foto: fah

Ukrajini smo odlučili dati status kandidata, kazao je premijer Andrej Plenković nakon što je 27 država članica EU-a donijelo takvu odluku. Istaknuo je i da je Europsko vijeće po prvi put jasno izrazilo spremnost da Bosni i Hercegovini dodijeli status kandidata te joj je poslana poruka da hitno pristupi reformi ustava i izbornog zakona.

> Ukrajina i Moldavija dobile status kandidata za članstvo u Europskoj uniji

> Plenković svoj potpuni neuspjeh prikazuje kao uspjeh: Čović ostao u Bruxellesu u hotelu

– Cijelo vrijeme sam to zagovarao. To je i jedini logičan odabir u ovim okolnostima u kojima se Ukrajina našla uslijed brutalne ruske agresije zadnjih 120 dana, kazao je.
– Europska komisija je napisala mišljenje, koje je dalo argumente i podržalo takvu odluku. To je važna poruka solidarnosti i ukrajinskom vodstvu, a još više ukrajinskom narodu, kazao je Plenković i dodao da je ista takva odluka donesena iz za Moldaviju.

Kazao je da se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zahvalio svakome ponaosob. Gruziji je izražena spremnost sukladno ocjeni Europske komisije.

– Na taj način se dogodila velika tektonska promjena na Europskom vijeću, gdje su zemlje, koje nisu imale tako jasnu europsku perspektivu članstva u EU-u, najedanput iz politike susjedstva istočnoga partnerstva prešle praktički s današnjim odlukama u politiku proširenja, dodao je.

Europsko vijeće je izrazilo spremnost da BiH dodijeli status kandidata

Istaknuo je da se popodne raspravljalo i o jugoistoku Europe.

– Uspjeli smo napraviti formulaciju gdje Europsko vijeće po prvi put jasno izrazilo spremnost da Bosni i Hercegovini dodijeli status kandidata, a za to je potrebno da nas Europska komisija izvijesti o onim najbitnijim reformama koje su sadržane u zaključcima Vijeća i mišljenju Komisije, 14 točaka. Iz njih se treba izvući one koje su najvažnije i nakon toga je Vijeće spremno dodijeliti status kandidata Bosni i Hercegovini. Za nas je to posebno važno. BiH je naša susjedna država. Pola milijuna Hrvata živi u BiH. Želimo da ona ulovi korak s drugim državama i regije, ali i s Ukrajinom, Gruzijom i Moldavijom, kazao je Plenković.

Poruka je također Bosni i Hercegovini da se hitno pristupi reformi ustava i izbornog zakona kako bi se taj ključni preduvjet, za izbore u listopadu, mogao dovršiti na najbolji mogući način.

“Pozitivan signal prema BiH”

– S te strane, gledajući sve okolnosti koje su bile, a bilo je mnogo država koje su bile rezervirane prema BiH, ovo danas je zaista jedan veliki pozitivan signal prema susjednoj BiH, a možemo slobodno reći – zahvaljujući zagovoru Hrvatske, kazao je Plenković.

Odgovarajući na pitanje koje su prve reforme koje bi BiH trebala učiniti kako bi dobila status kandidata, Plenković je rekao da se cijeli proces u BiH intenzivirao zaključcima Europskog vijeća u ožujku te da je Hrvatska tražila posebnu raspravu o BiH.

– Donijeli smo zaključke, rekli smo da je tada bila politička kriza, zatražili smo angažman na najvišoj razini. Charles Michel je otišao u Sarajevo, obišao zemlje regije i doveo lidere u Bruxelles. Postigli su jedan dobar dokument koji je poslije podržao i Dragan Čović u ime HDZ-a i HNS-a BiH i koji precizno navodi koje su to reforme. Među njima su ustavna i izborna reforma koje se hitno trebaju provesti, ali tu su i pitanja zakona o sudbenom vijeću, tužiteljskom vijeću, zakonu o sukobu interesa.

Spominje se i zakon o javnim nabavama koji već je u parlamentu. Iz tih reformi, a to je naravno upravljanje granicom, borba protiv korupcije i niz točaka, trebaju biti prioritet. Europska komisija će o tome izvijestiti. Redoviti izvještaj o napretku bit će u listopadu, tako da je to prva šansa da Europska komisija da nove signale o spremnosti BiH za korak dalje, a nakon toga će Vijeće ponovno odlučivati, kazao je Plenković.

Članstvo BiH u EU 2016.?

BiH je aplicirala za članstvo u EU 2016. godine, rekao je Plenković i istaknuo da ta država šest i pol godina čeka kandidacijski status te da su je danas objeručke gurnuli prema naprijed.

Govoreći o Sjevernoj Makedoniji kazao je da problemi te države s Bugarskom i dalje traju.

– Bugarskom premijeru izglasano je nepovjerenje. Ondje će biti izbori u rujnu. Danas, na sastanku s državama zapadnog Balkana, makedonski premijer nije bio zadovoljan s francuskim prijedlogom. Nisam stekao dojam da je taj dokument temelj oko kojega se obje države mogu suglasiti, kazao je.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.