Premijer Andrej Plenković izjavio je u četvrtak da pozdrav “Za dom spremni” za njega ima konotacije vezane za NDH i ustaški režim, a premještanje HOS-ove ploče iz Jasenovca u Novsku je prva faza rješavanja pitanja totalitarnih obilježja.
“Pitanje ploče u Jasenovcu riješili smo na način kako inače želimo riješiti teme koje stvaraju velike ideološke prijepore u hrvatskom društvu, tako da smo vodili dijalog s udrugom koja je postavila ploču, uz poseban pijetet prema žrtvi 11 hrvatskih branitelja i članova njihove obitelji”, rekao je Plenković na konferenciji za novinare.
Druga faza – jasno reguliranje korištenja simbola totalitarnih sustava
Na taj način dogovoreno je premještanje ploče iz Jasenovca u Novsku, uz spomen obilježja braniteljima koji su poginuli na novljanskome ratištu, čime je riješena prva faza te teme, dodao je.
“Druga ključna i dugoročno važnija faza je sustavno i jasno zakonsko reguliranje korištenja simbola i znakovlja totalitarnih sustava”, kazao je. To pitanje nije regulirano i ti su grbovi u statutima udruga bili dopuštani od različitih tijela vlasti u različitim političkim vremenima i zakonito registrirani.
Na upit novinara vrijeđa li ga osobno pozdrav “Za dom spremni” Plenković je odgovorio kako za njega taj pozdrav ima “predominantno konotacije vezane za NDH i ustaški režim”, pa mu stoga nije prihvatljiv.
Plenković je rekao da je zamolio Vijeće za suočavanje s posljedicama totalitarnih sustava da intenzivira svoj rad i donese preporuke za cjelovito zakonsko rješenje koje će tada Vlada predložiti Saboru.
“Tada ćemo nastojati riješiti pitanje i pozdrava ‘ZDS’ i drugih simbola totalitarnih sustava na cjelovit način kako bi iz postupanja i sudske i upravne prakse nestale dileme i dvojbe, i kako se te teme ne bi zlorabile, da Hrvatsku 21. stoljeća kontinuirano vraćaju nazad. To je vrijednosno pitanje, a sada je vrijeme da to pitanje riješimo”, poručio je.
Sudska praksa proteklih je godina bila različita pa Plenković, kako kaže, želi pronaći društveni konsenzus kojim će se u vrijednosnom smislu vrlo jasno artikulirati što je prihvatljivo, a što nije, te kakve su konotacije totalitarnih simbola i znakovlja u smislu zakonske dopustivost,i kako bismo u budućnosti imali čistu i jasnu situaciju.
“Za dom spremni” nije legaliziran
Plenković je također opovrgnuo tvrdnje predstavnike udruga HOS-a da je pismo načelnice iz Ministarstva uprave navodno legaliziralo grb HOS-a s pozdravom “Za dom spremni”.
“Zadnjih nekoliko sati govori se o aktu ili pismu načelnice u Ministarstvu uprave kojim je navodno nešto legalizirano. To je apsolutno netočno, nikakva legalizacija nečega što je davno registrirano s bilo kakvim pismom Ministarstva uprave nije se mogla dogoditi”, ustvrdio je Plenković.
Riječ je, kaže premijer, o pukom tehničkom usklađivanju statuta udruga s novim Zakonom o udrugama, koji uopće ne dotiče pitanja simbola, pečata ili slogana.
Demantirao je da potpredjednik Vlade Predrag Štromar i koalicijski partner HNS nisu bili upoznati s potezima Vlade. “Razgovarali smo s partnerima i HNS je svjestan rješavanja ovoga pitanja u dva koraka”, rekao je premijer.
Na novinarski upit treba li kazniti korištenje pozdrava “ZDS” na konferenciji HOS-a Plenković je odvratio da nije gledao tu konferenciju, ali je važno kontekstualiziranje tog pozdrava, kako u postupanju policije tako i sudova.
“Ukoliko se taj pozdrav koristio na način da je vrijeđao nekoga drugoga u tom kontekstu, onda je policija postupala u nizu slučaja, imate primjera u proteklih mjesec i pol dana, proteklih godina”, rekao je.
Bolje komuniciranje oko poreza na nekretnine
Premijer je novinarima izjavio i da će Vlada odgoditi uvođenje poreza na nekretnine, odnosno predložiti izmjene Zakona o lokalnim porezima, te istodobno organizirati argumentiranu i cjelovitu raspravu o tom porezu.
“Mislim da smo trebali uložiti veći napor u komunikacijskom smislu, dati konkretne simulacije starosti nekretnina, veličine, aktualne naknade, sutrašnji porez, kako bi se iz apstraktne teme, u kojoj se šire strahovi i dezinformacije, stvari stavile na papir i u brojkama jasno kazalo o čemu je riječ”, kazao je Plenković.
Pritom je odbacio spekulacije novinara da bi zbog odgode poreza pozicija ministra financija Zdravka Marića mogla doći u pitanje.
Upit o pismu žena iz Srebrenice, koje su optužile hrvatsku predsjednicu za narušavanje odnosa Hrvatske i BiH, Plenković je iskoristio kako bi se još jednom osvrnuo na svoj nedavni posjet BIH, tijekom kojeg je, kako je kazao, poslao poruke suradnje i prijateljstva i brige o Hrvatima u BiIH kao konstitutivnom narodu.
“Razina suradnje između Hrvatske i BiH je takva da zajednički činimo napore kako bismo osigurali sigurnost naših sugrađana i građana BiH”, poručio je premijer.
Akcijski plan za provođenje reforme obrazovanja donesen konsenzusom
Premijer Andrej Plenković izjavio je u četvrtak da je Akcijski plan za provođenje reforme obrazovanja, koji je danas primio od Posebnog stručnog povjerenstva, donesen konsenzusom i da će se na temelju njega u sljedeću školsku godinu krenuti s pilot projektima.
Želim zahvaliti rektorica Zadarskog sveučilišta Dijani Vican i svim drugim članovima ovoga Povjerenstva koji su sukladno našem dogovoru iz srpnja ove godine dovršili rad na Akcijskom planu. Dokument koji su mi danas dali je vrlo precizno elaboriran mjerama koje se trebaju poduzeti u nizu područja, kazao je Plenković na konferenciji za novinare.
Napomenuo je da je taj dokument usuglašeni i donesem konsenzualno uz nekoliko sitnih manjih drukčijih mišljenja pojedinih članova PSP-a, ali globalno gledajući da je to dokument iza kojega u cjelini mogu stati svi članovi Posebnog stručnog povjerenstva.
Ideja je da obrazovanje u Hrvatskoj bude tema oko koje gradimo najširi mogući konsenzus, da u tom procesu sudjeluju ljudi koji su zavrijedili u njemu biti zbog svojih stručnih i akademskih kvalifikacija, ali i zbog činjenice da pripadaju različitim političkim opcijama i različitim svjetonazorima, kazao je Plenković.
Bit našeg budućeg angažmana na provedbi Strategije obrazovanja znanosti i tehnologije će se fokusirati se na to da tema bude svojevrsna pozitivna kompeticija između onih koji žele dati više doprinosa, a ne tema koja će stvarati podjele u hrvatskom društvu, dodao je premijer.
Kazao je da je zajednički cilj partnera u parlamentarnoj većini da se početkom iduće školske godine krene s pilot projektima u školama, kako bi se novi obrazovni program testirao. Da bismo to mogli, potrebno je provesti mjere koje su ovdje sadržane u Akcijskom planu, provesti određenu proceduru na razini Ekspertne radne skupine i sve pripreme kako bi pojedine škole bile u stanju eksperimentalno krenuti sa tim programima.
Ti programi će, dugoročno gledajući, graditi naše mlade da budu konkurentni, da spojimo obrazovni sustav sa stvarnim potrebama tržišta rada, da svima bude jasno ukorijenjena identitetska pitanja, vrijednosni sustav, hrvatska povijest, hrvatski jezik, hrvatska kultura, ali isto tako široko opće znanje koje naše nove generacije čini konkurentni na europskom i na globalnom tržištu rada, kazao je premijer Plenković i zaključio da će se o promjene u Provjerenstvu znati tek nakon što budu dogovorene među partnerima.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
