Premijer Andrej Plenković kazao je u četvrtak kako je uspješno izdanje euro obveznica još jedan pokazatelj povjerenja investitora u Hrvatsku, a da će se tim izdanjem u deset godina uštedjeti 250 milijuna eura.
Ministarstvo financija u srijedu je izdalo euro obveznicu na međunarodnom tržištu kapitala u ukupnom iznosu od 750 milijuna eura, s dospijećem za 10 godina, 2028. godine. Godišnja kuponska kamata iznosi 2,7, a ostvareni prinos 2,89 posto.
„Riječ je o jako dobroj transakciji, čime se refinancira postojeća obveza koja dospijeva u srpnju. S ovakvim aranžmanom, vidjevši koliko je povoljnija i ova kamatna stopa i prinos, Hrvatska će godišnje uštedjeti 180 milijuna kuna. Dakle na deset godina, to je 250 milijuna eura. To je jako veliki iznos i jako dobar posao”, kazao je Plenković na početku sjednice Vlade.
Istaknuo je i da je interes investitora za to izdanje obveznice bio velik.
„To je još jedan dobar pokazatelj povjerenja u Hrvatsku, u naš dvije i više godina uložen napor da se fiskalno konsolidiramo, i da pozitivni rezultati koje imamo dovode i do ovako sniženih kamatnih stopa”, kazao je Plenković.
Istaknuo je da bi kamate bile i niže da je Hrvatska u eurozoni.
„Dakle, za one koji imaju dilema o tome da li treba ili ne treba biti u eurozoni, mislim da je to najbolji indikator što bismo trebali učiniti i kojim putem ići, i to što prije”, poručio je premijer.
Istaknuo je i da je izrazito dobro što će se novim izdanjem obveznica postići veliki uštede
„Vjerujem da će u konačnici svi ovi pozitivni aspekti na makroekonomskom planu i kretanja dovesti do povećanja našeg kreditnog rejtinga, onoga što želimo – Hrvatsku u investicijskom kreditnom rejtingu”, zaključio je Plenković.
U posljednje vrijeme tri vodeće svjetske rejting agencije postupno povećavaju izglede i rejting Hrvatske, pa sada S&P i Fitch drže hrvatski rejting jedan stupanj ispod investicijske razine, a Moody’s dva stupnja ispod. Pritom sve tri agencije izglede drže stabilnima.
Saboru upućen paket konačnih prijedloga zakona iz nadležnosti Ministarstva kulture
Vlada je u četvrtak sa sjednice u saborsku proceduru uputila paket konačnih prijedloga zakona iz nadležnosti Ministarstva kulture, među njima i zakona o arhivskom gradivu i arhivima kojim se postavlja temelj za djelovanje arhiva u digitalnom vremenu.
Očekujemo da će odredbe ovog zakona, koje omogućuju da se sve ono što je vezano uz digitalno poslovanje u digitalnom obliku i pohranjuje u arhivima, značajno smanjiti trošak gospodarstvu, istaknula je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek koja naglašava da se predloženim zakonom liberalizira dostupnost arhivskog gradiva.
“To je ključna novina kojom smo maksimalno otvorili pristup arhivskom gradivu u odnosu na sve dosadašnje ranije postupke”, ističe ministrica.
Zakon tako predviđa ukidanje roka od 30 godina nedostupnosti pa time svo arhivsko gradivo postaje dostupno odmah, već od trenutka njegova nastanka.
Konačnim prijedlogom zakona rješava se i pitanje dostupnosti arhivskog gradiva nastalog u razdoblju od 1945. do 1990., pa će podatci nastali do 30. svibnja 1990. postati dostupni bez ograničenja, osim zaštićenih osobnih podataka. Međutim, to se ne odnosi na podatke o obavljanju službenih dužnosti i poslova, utjecaju i ulozi osoba koje su obnašale javne dužnosti te pripadnika i suradnika službi sigurnosti nedemokratskog režima.
Konačnim prijedlogom zakona o muzejima temeljitije se definira pojam muzeja i muzejske djelatnosti te uloge muzeja čije se osnivanje olakšava te se uređuje i mogućnost osnivanja muzeja vjerskim zajednicama. Uvodi se i rok za završetak procesa inventarizacije cjelokupne muzejske građe u RH do konca 2020. godine.
Radi jačanja nacionalnoga sustava muzeja, zakonom se predviđa jača uloga Muzejskog dokumentacijskog centra, koji će postati središnje tijelo za koordinaciju sustava muzeja, te djelokrug Hrvatskog muzejskog vijeća kao najvišeg savjetodavnog tijela Ministarstva kulture.
U sustavu arhiva i u sustavu muzeja uvode se i izmjene u načinu upravljanja i podižu stručni kriteriji za imenovanje tijela javnih muzeja, upravnog vijeća, ravnatelja i stručnog vijeća te se traži odgovarajuća visoka stručna sprema za te poslove, kako bi se osiguralo ispunjavanje stručnih standarda u radu javnih muzeja te spriječilo imenovanje osoba koje te standarde ne mogu ispuniti.
Konačnim prijedlogom zakona o audiovizualnim djelatnostima, u odnosu na prijašnji zakon, bolje su definirane ovlasti tijela u HAVC-u, uvedena je nova struktura Hrvatskog audiovizualnog vijeća, postroženi su kriteriji za imenovanje njegovih članova, te je uvedena nova struktura Upravnog odbora.
Pitanje sukoba interesa u AV djelatnostima riješeno je uvođenjem instituta zamjenika članova Hrvatskog audiovizualnog vijeća. Odnosno, član vijeća čiji je projekt eventualno prijavljen, tijekom roka u kojemu se odlučuje o sukobu interesa, odredit će svojeg zamjenika.
Ojačat će se i sustav potpore izvozu filmskih usluga te je uvedena mogućnost većeg postotka sufinanciranja za one projekte koji će se snimati u manje razvijenim dijelovima Hrvatske. Iznos financijskoga poticaja povećan je, naime, s 20 na 25 posto, te je dodatno otvorena mogućnost ostvarivanja poticaja u iznosu od 30 posto za projekte snimane na nerazvijenim područjima.
Zakonom su proširene definicije audiovizualnih djelatnosti i audiovizualnog djela na videoigre, a povećan je i postotak izdvajanja sredstava kinoprikazivača za provedbu Nacionalnog programa promicanja audiovizualnog stvaralaštva s 0,1 na 0,5 posto.
U Sabor je upućen i konačni prijedloga zakona o potvrđivanju Konvencije Vijeća Europe o kinematografskoj koprodukciji (revidirane) kojim će se stvoriti povoljniji uvjeti za stjecanje statusa koprodukcije kinematografskog djela u kojima sudjeluju proizvođači iz Republike Hrvatske.
Ključne su izmjene, ističe ministrica, pitanje statusa koprodukcije kinematografskih djela, jer snižava minimalni doprinos u ukupnom troškovima koprodukcije s 10 na 5 posto u mnogostranim koprodukcijama te s 20 na 10 posto u dvostranim koprodukcijama, a adekvatno se uvećava postotak za većinske koproducente.
“To je jako važno jer filmska proizvodnja u Europi uglavnom poseže za tim modelom financiranja i za Hrvatsku kao zemlju malog produkcijskog kapaciteta jako je važno da se hrvatskim filmom može smatrati i koprodukcija u kojoj sudjelujemo s 10 i manje posto”, objašnjava Obuljen Koržinek.
Prihvaćen konačni prijedlog Zakona o komunalnom gospodarstvu
Vlada je sa sjednice u četvrtak u saborsku proceduru uputila konačni prijedlog Zakona o komunalnom gospodarstvu kojim se uređuju načela komunalnog gospodarstva, obavljanje komunalnih djelatnosti, građenje i održavanje infrastrukture, plaćanje doprinosa i naknada, održavanje reda i druga značajna pitanja.
Elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi do više od dvije milijarde kuna ušteda
Vlada je sa sjednice u četvrtak Saboru uputila prijedlog zakona o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi, kojim bi se ubrzali i automatizirali poslovni procesi te smanjili troškovi poslovanja, čime bi se ostvarile i značajne uštede koje se procjenjuju na više od dvije milijarde kuna godišnje.
Glavni cilj predloženog zakona je omogućiti stopostotno zaprimanje i izdavanje eRačuna u postupcima javne nabave, čime će se, kako ističe ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darka Horvat, ostvariti i značajne uštede.
Naime, mnogi gospodarski subjekti su zbog nedostatka adekvatnog pravnog okvira koristili dva sustava, papirnati i elektronički, što znači i veće troškove.
“Uspostavom cjelovitog procesa elektroničke javne nabave, očekujemo ostvarenje ušteda od 6 do 13 posto. S obzirom na volumen ukupne javne nabave, koja iznosi od 44 milijarde kuna, procjenjujemo uštedu na više od dvije milijarde kuna, prvenstveno u apsektu male nabave, koja u ukupnom volumenu ima udio od gotovo 23 posto”, rekao je Hovat.
Zakonom će se osigurati uvjeti da naručitelji primaju i obrađuju strukturirane elektroničke račune koji su u skladu s europskom normom o elektroničkom izdavanju računa.
Cilj je također započeti s uspostavom cjelovitog procesa integrirane elektroničke javne nabave od objave nadmetanja, preko elektroničkog podnošenja ponuda, nadzora izvršenja ugovora, eRačuna i ePlaćanja, čime će se moći ostvariti maksimalni učinci digitalizacije procesa javne nabave u Hrvatskoj, sa svim uštedama i transparentnošću.
“Zakonom se uvodi obveza zaprimanja e-računa u postupcima javne nabave od 1. prosinca 2018. godine, te obveza izdavanja e-računa u postupcima javne nabave od 1. srpnja 2019. godine. Europska direktiva o izdavanju e-računa u javnoj nabavi stavlja pred sve obveznike javne nabave, kojih je u Hrvatskoj oko 5.000, obvezu prihvaćanja elektroničkih računa sukladno EU normama”, rekao je Horvat.
Ujedno se, dodaje, proširuje i područje primjene zakona te će, osim postupaka velike vrijednosti, obuhvatiti i postupke tzv. male vrijednosti odnosno nabava roba i usluga vrijednosti ispod 200.000 tisuća kuna te nabava radova vrijednosti ispod 500.000 kuna.
To će značajno povećati ukupni volumen zaprimanja i izdavanja e-računa, rekao je Horvat.
Kako bi se omogućila razmjena eRačuna na državnoj i lokalnoj razini potrebno je osigurati transparentu infrastrukturu za interkonekciju informacijskih posrednika i razmjenu eRačuna i odnosno izgraditi središnju platformu kao pristupnu točku koja će omogućiti komunikaciju i transparentnu razmjenu više od 12 milijuna interkonekcija između javnih naručitelja, sektorskih naručitelja i dobavljača.
Stoga će za provedbu zakona trebati u proračunu osigurati četiri milijuna kuna, a što će se osigurati na pozicijama Ministarstva gospodarstva u iduće tri godine.
Elektronički račun (eRačun) predstavlja najrašireniju elektroničku ispravu u svijetu i zbog toga mu pripada središnja uloga u razvoju elektroničkog poslovanja te digitalnog gospodarstva općenito.
Kao prednosti za izdavatelje eRačuna ističu se smanjeni administrativni troškovi pripreme samog računa, ispisa i kuvertiranja računa, uklonjen je trošak poštarine, račun se isporučuje u puno kraćem vremenu i naposljetku se pohranjuje u sigurnu i kontroliranu elektroničku arhivu. Dostupan je 24 sata dnevno za pregledavanje, za revizije i porezni nadzor.
Zakon će, naime, omogućiti i potpunu transparentnost fiskalnog učinka u javnoj nabavi. Uvođenjem elektroničkog fakturiranja u poslovne procese omogućava se porezni nadzor te bilo koja revizija financijskog poslovanja u realnom vremenu.
Prednost za primatelje eRačuna je brzina zaprimanja i obrade računa pri čemu se minimalizira mogućnost ljudske pogreške, osigurava se brže plaćanje i visoki stupanj automatizacije procesa razmjene računa. Ponajprije, troškovi obrade eRačuna znatno su manji u odnosu na troškove obrade tradicionalnog papirnatog računa. Dodatne, osjetno veće uštede, ostvaruju se digitalizacijom poslovnog procesa od nabave do isporuke, kraćim rokovima obrade računa te ubrzanjem plaćanja.
Elektroničko fakturiranje potiče bolju produktivnost odnosno učinkovitost korištenja resursa, tako se procijenjene uštede od uvođenja elektroničkog računa u poslovanje kreću od 7 do 20 eura po računu, od čega 80 posto uštede ostvaruje kupac, a 20 posto prodavatelj.
Europska unija procjenjuje da će se potpunim uvođenjem eRačuna ostvariti uštede od 423 milijarde eura.
Hrvatskim cestama koncesija za gradnju i korištenje mosta kopno – Pelješac
Vlada je u četvrtak usvojila prijedlog odluke o davanju koncesije za posebnu upotrebu pomorskog dobra radi gradnje i korištenja mosta kopno – Pelješac, koncesija je na 50 godina, dok koncesijska naknada iznosi 0,50 kuna po metru kvadratnom zauzete površine.
Predloženom odlukom, koju je izradilo i dostavilo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Hrvatskim cestama (HC) daje se koncesija na vremensko razdoblje od 50 godina za posebnu upotrebu pomorskog dobra radi gradnje i korištenja mosta kopno -Pelješac.
Pritom, koncesijska naknada iznosi simboličnih 0,50 kuna po metru kvadratnom zauzete površine pomorskog dobra, odnosno 22.092,50 kuna godišnje, a HC kao koncesionar neće naplaćivati mostarinu.
Kako je podsjetio ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, Pelješki most je najznačajniji projekt ove Vlade za čiju su izgradnju premošćene mnoge prepreke, osigurana su bespovratna sredstva iz EU u iznosu od 357 milijuna eura, dok je s izvođačima radova, predstavnicima kineskog konzorcija u travnju u Dubrovniku potpisan ugovor o izgradnji.
Kako je izvijestio, u tijeku je uvođenje izvođača u posao te se očekuje skori početak izgradnje.
Kako napominje Butković, s obzirom da je Pelješki most prvi od ukupno četiri faze projekta cestovne povezanosti s južnom Dalmacijom, a treću i četvrtu fazu čini izgradnja stonske obilaznice, koja uključuje i izgradnju mosta Ston, HC-u se dodjeljuje koncesija i za posebnu upotrebu pomorskog dobra radi gradnje i korištenja tog mosta, na državnoj cesti dionice Sparagovići – Doli u općini Ston.
Koncesija se također daje na rok od 50 godina, koncesijska naknada po metru kvadratnom zauzete površine je 0,50 kuna, odnosno 246 kuna godišnje, a koncesionar neće naplaćivati mostarinu.
Povećana godišnja kvota dozvola za zapošljavanje stranaca u Hrvatskoj
Vlada je u četvrtak na sjednici prihvatila odluku o povećanju kvota za sezonsko zapošljavanje stranaca, pa ona sada iznosi 35.500 dozvola.
Državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava Majda Burić rekla je da prilikom utvrđivanja godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca za 2018. nije bilo moguće precizno utvrditi potrebe gospodarstva tako da je došlo do određenog nesrazmjera između utvrđenog stanja i zatraženog broja dozvola.
Prema službenoj evidenciji Ministarstva unutarnjih poslova, u turizmu i ugostiteljstvu u kvoti dozvola za zanimanje “pomoćni radnik u turizmu” zaprimljen je veći broj zahtjeva od preostalih dozvola u važećoj kvoti.
Burić je navela da je na dan 1. lipnja od 3715 dozvole u zanimanju “pomoćni radnik u turizmu” preostalo 646 dozvola, ali je ujedno zaprimljeno te je u postupku odobravanja još 1395 dozvola.
Stoga je povećan broj dozvola u djelatnosti turizma i ugostiteljstva sa 4660 dozvola na 8660 dozvola. Povećanje od 4000 dozvola odnosi se na zanimanje “pomoćni radnik u turizmu”, i to 3000 za novo zapošljavanje i 1000 za sezonski rad do šest mjeseci, kaže Burić.
Naglasila je kako je veliki broj zahtjeva za dozvolama zaprimljen i u djelatnostima prometa, poljoprivrede i šumarstva, za koje je također iskorištena odobrena kvota, pa je u toj djelatnosti predloženo povećanje broja dozvola za sezonski rad do 90 dana u zanimanju “berač plodova” s 500 na 1000 dozvola.
Burić ističe da predloženim izmjenama odluke ukupna godišnja kvota dozvola za 2018. za zapošljavanje stranaca u Hrvatskoj raste na 35.500 dozvola.
Premijer Andrej Plenković vjeruje da će izmijenjene kvote pridonijeti potrebama poslodavaca, posebno u turizmu i poljoprivredi.
“Vjerujem da će ovo pridonijeti potrebama poslodavaca, osobito u turizmu i poljoprivredi. Fokusirani smo na zapošljavanje naših sugrađana i s projektom ‘Zaposli se u Hrvatskoj’ HZZ ide osobnim pismom svima koji su na popisu nezaposlenih”, rekao je Plenković.
Očito potrebe tržišta, povećanje svih indikatora u predsezoni i najave uspješnije turističke sezone, zahtijevaju veći broj radnika. Ovime stvaramo preduvjete da se ne dovedemo u situaciju da je premalo radnika u hotelijerstvu i ugostiteljstvu tijekom uspješne turističke sezone”, dodao je Plenković.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
