Prijedlog državnog proračuna za iduću godinu središnja je tema ovotjednog zasjedanja Hrvatskoga sabora. Zastupnicima ga je uvodno predstavio premijer Andrej Plenković, a nastavio je ministar financija Marko Primorac. Uoči obraćanja premijera određene su dvije stanke, a više se klubova zastupnika obrušilo na prijedlog proračuna.
”Ovo je osmi proračun koji predlažemo, i predlažemo ga u izmijenjenim geopolitičkim okolnostima. Prioritet nam je zaštititi stabilnost državnih financija, osigurati sigurnost najosjetljivijim građanima i istodobno osigurati daljnja ulaganja u daljnji razvoj Hrvatske”, kazao je Plenković, javlja HRT.
‘Socijalna fraktura’
Potom je nabrojio sve što su njegove Vlade napravila te naglasio kako je cilj bio spriječiti socijalnu frakturu, pokazati društvenu odgovornost i solidarnost i unatoč krizi – omogućiti funkcioniranje gospodarstva i provedbu svih strateških ciljeva koje su kao Vlada postavili, kazao je. Pohvalio se i stabilnom parlamentarnom većinom “u kojoj partneri međusobno imaju povjerenje i rade na dobrobit Hrvatske”. Zatim financijskom stabilnošću i dizanjem kreditnog rejtinga Hrvatske za četiri stupnja.
Primorac: Zašto veći rashodi – sada i u ovom iznosu?
Osvrćući se na reakcije na prijedlog proračuna ministar financija Marko Primorac odlučio je najprije odgovoriti na pitanje ‘Zašto veći rashodi – sada i u ovom iznosu?’.
– Nastavit ćemo s predanim i odgovornim vođenjem fiskalne politike i činjenicom da bi fiskalna politika trebala biti protuciklična. To znači da u godinama u kojima ostvarujemo značajan gospodarski rast nije potrebno kroz državne intervencije dodatno stimulirati rast. To posebno nije uputno činiti kad je velika stopa inflacije, kazao je Primorac.
Dodao je kako se ove godine očekuje inflacija od 8 posto, što nije bilo plodno tlo za poticanje potrošnje. Stoga su se na to odlučiti u proračunu za iduću godinu kad se očekuje smanjenje inflacije.
Oporba se obrušila na predloženi proračun
Oporba, uz ostalo, tvrdi da je proračun predizborni, da je nerealan, tvrdi da značajno raste državna potrošnja, a da to ne prati rast plaća i mirovina, iz HDZ-a sve to odbacuju.
Božo Petrov (Most) ističe pak da nešto što se predstavlja kao proračun više sliči na scenarij nadrealnog filma. Iduće godine trošite četiri milijarde eura više nego ove, 10 milijardi više nego prošle, ustvrdio je i upitao zašto? Postoji li neki krucijalnu projekt ili svjedočimo predizbornoj pirotehnici, puno vatrometa, helikopterskog novca, posudi lovu, kupi glasove, lovu će vraćati netko drugi, izjavio je i zaključio da sve izgleda poput loše izrežiranog filma u kojem svi znamo kraj.
I Peđa Grbin (SDP) ističe da neke brojke u proračunu “bodu u oči”. Ovaj je proračun, u odnosu na onaj iz 2016., dvostruko veći, a istovremeno plaće su rasle za pola, mirovine za manje od pola, kazao je i dodao kako je proračun rastao dvostruko brže nego novac koji ide radnicima i umirovljenicima. Reći da je ovo predizborni proračun nije dovoljno, ovo je kao predizborni proračun Ive Sanadera iz 2009. ali na steroidima, ustvrdio je Grbin i izazvao reakciju vladajućih.
– Da je Grbin predlagao proračun u njemu bi vjerojatno bila stavka za štrik, uzvratio je Hrvoje Zekanović (HDS), najavivši kako će amandmanom tražiti da država izdvoji 100 tisuća eura da se obnovi saborski inventar koji je oporba uništila lupanjem po klupama.
Marijana Pavličeka (HS) brine proračunski minus od 4, 1 milijarde eura. Potrošit ćete 30 milijardi kuna više nego ćete uprihodovati, to znači da ćete svaki dan potrošiti 11 milijuna eura više nego zaradite i tako 365 dana, kazao je i zaključio kako je činjenica da prihodi rastu kao nikad do sada, a rashodi, neviđeno do sada.
Bujanje prihoda i rashoda u ‘superizbornoj’ godini
Ukupne prihode države u idućoj, ‘superizbornoj’ godini, Vlada je projicirala na 28,5 milijardi eura, a rashode na 32,6 milijardi, u odnosu na plan za 2023., prihodi su veći za tri posto, a rashodi za 11,2 posto. Proračunski manjak trebao bi biti ispod referentne razine od tri posto, a prema metodologiji ESA 2010. u 2024. trebao bi biti 1,9 posto BDP-a.
Realni gospodarski rast za 2024. Vlada projicira na 2,8 posto, te očekuje da će udjel javnog duga u BDP-u sa 60,7 posto u ovoj godini, pasti na 58 posto BDP-a, dok bi stopa inflacije trebala biti 3,1 posto.
Premijer Andrej Plenković kaže kako osmi proračun koji predlaže njegova Vlada, prepoznaje potrebe i gospodarstva i građana i sadrži bitne političke ciljeve i prioritete koje Vlada želi ostvariti, socijalno je osjetljiv, odražava načelo društvene solidarnosti, ali je i ambiciozan. Zastupnici amandmane na predloženi proračun mogu podnositi do kraja rasprave, Sabor će se o njima izjašnjavati idući utorak, 28. studenoga, a o samom proračunu glasovati u četvrtak, 30. studenoga.
Povećanje ukupnih proračunskih rashoda za 3,3 milijarde eura u idućoj godini, rezultat je ponajprije povećanja rashoda za zaposlene od gotovo 1,5 milijardi eura, mirovina i mirovinskih primanja za 1,08 milijardi eura i provedbe projekata financiranih iz bespovratnih sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost od 723 milijuna eura.
Znatnije su uvećani i troškovi obnove i sanacije šteta nastalih uslijed potresa, za 418 milijuna eura, naknada troškova HEP-a vezanih uz financiranje obveze osiguranja zaliha plina u podzemnom skladištu Okoli za 273 milijuna eura, te troškovi servisiranja javnog duga za 251 milijun eura.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
