U organizaciji predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj u Europskoj kući održan je “Press klub Europa”, navodi HRT. Novinarka Jasmina Popović ugostila je premijera Andreja Plenkovića, Gorana Ogurlića (Jutarnji list), Branka Mijića (Novi List), Tomislava Ohareka (tportal) i Katarinu Periša Čakarun (HRT).
Na pitanje što je obilježilo 2017. u Europskoj uniji premijer Plenković je kazao da je to obljetnica Rimskih ugovora, izbor francuskog predsjednika Emmanuela Macronea i ostanak njemačke kancelarke Angele Merkel. Odgovarajući na pitanje što je bilo negativno kazao je: mislim da ove godine nije bilo toliko problema kao što ih je bilo lani. No ako je relativni pobjednik na izborima u Francuskoj Marine Le Pen i u Ujedinjenoj Kraljevini Nigel Farage, a u Poljskoj je to bila Pravo i pravda – onda je to očito jedan val populizma. Po meni je kapitalna greška Davida Camerona da ide na referendum o nečemu što već ima, rekao je Plenković.
Osvrnuvši se na rast populizma u državama Europe premijer Plenković je kazao da je jedan od uzroka pojave nezadovoljstvo građana u institucije države. Ustvrdio je kako i u Hrvatskoj lijevi i desni populizam dobivaju određenu potporu. Dobivaju je zato što je određeno nezadovoljstvo kumulirano kod jednog broja naših građana. No, vidimo da većina tih pokreta ne nudi nikakva konkretna rješenja. To su pokreti koji se stvore, koji zabljesnu, ali iza njih ne stoje konsolidirane strukture s pravim rješenjima, mjerama koje su u svakoj državi potrebne. To je jedan od velikih izazova za hrvatsku politiku pa i mene osobno, istaknuo je Plenković. Dodao je i kako je povratkom iz Europskog parlamenta na nacionalnu scene želio vratiti povjerenje u institucije.
Ogurlić je upitao vodi li put u Schengen preko Pirana. Put u Schengen vodi prije svega ispunjavanjem svih potrebnih kriterija. Ojačali smo Ministarstvo unutarnjih poslova i druge resore koji se bave kontrolom vanjske granice. Europska komisija temeljito provodi evaluaciju naše spremnosti za Schengen. Mislim da smo u poziciji da ćemo kroz 2018. dodatno steći kredibilitet. Moj je cilj da tijekom 2019. budemo spremni za takvu pozitivnu odluku. Naravno da je tu bitna i potpora svih država, kazao je premijer među ostalim.
Na pitanje HRT-ove Katarine Periše Čakarun koliko države članice unutar Unije razumiju složenost političke situacije u Bosni i Hercegovini, Plenković odgovara: Kako tko. Veliki akteri poput SAD-a, Njemačke, Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva i Italije znaju više nego dovoljno, kaže on. To su, pojašnjava, zemlje koje igraju sve moguće utakmice istodobno, imaju snage za to. Zemlje koje su blizu Bosni i Hercegovini – Hrvatska, Slovenija, Austrija Mađarska, Bugarska, Rumunjska i Grčka također percipiraju događaje u BiH. Interes “drugog prstena” i malo daljih zemalja za svakodnevne detalje u bilo kojoj od zemalja jugoistoka Europe, uključivši Bosnu i Hercegovinu, je puno manji, kaže premijer.
Plenković se sutra sastaje sa slovenskim kolegom Mirom Cerarom. Istaknuo je da bivše republičke granice trebaju biti nekakav temelj u rješavanju graničnog spora sa Slovenijom. Cerar sutra u Hrvatsku dolazi sa stavom da Hrvatska treba malo popustiti, napraviti određeni iskorak.
Govoreći o svojim očekivanjima vezano za sutrašnji sastanak, Plenković je rekao kako arbitražna presuda u mnogim aspektima, kada je riječ o kopnenoj granici, praktički slijedi temeljno načelo koje je hrvatski pravni tim cijelo vrijeme zastupao, a to je katastarska granica. Napominje međutim da to ne znači da prihvaća tu presudu niti da ona za Hrvatsku ima pravno značenje. Dodaje i da hrvatska javnost treba znati kako na kopnu nema ni jedne kuće niti jedne obitelji koja bi ostala s druge strane granice. Što se tiče Slovenije, ima po mom sudu manje od stotinjak, dodaje. Stav Hrvatske je da sa Slovenijom treba kontinuirano razgovarati o graničnom sporu, bez tenzija, incidenata i jednostranih poteza. Cilj je, kaže, sutra pokazati određenu razinu povjerenja i prijateljstva.
Novinar Mijić upitao je je li Hrvatska u europskim očima nesimpatična zbog neriješenih pitanja sa susjedima. Ne bih rekao da smo nesimpatični, odgovorio je premijer. No postoje tendencije da se stavi nekakva etiketa da smo nekakav nestaško koji ima malo nešto s Mađarima, malo nešto sa Slovencima, malo s BiH, malo sa Srbijom. Naša politika je – svoje poštujemo, čuvamo, tuđe ne diramo. Sve što želimo jeste da se primjenjuju ona načela iz 25. lipnja 1991. godine, katastarske granice, poštivanje međunarodnoga prava. Što više pokazujete svojim partnerima da ste spremni argumentirano, odvažno i civilizirano zalagati se za svoje interese, to vas više cijene. Ne vidim tu problem niti vjerodostojnosti, niti uvažavanja, naprotiv, izjavio je Plenković.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
