Premijer Andrej Plenković najavio je u srijedu da će se pristupiti izradi novog Zakona o referendumu ocijenivši kako postojeća regulativa ima dosta praznina.
“Čini mi se da bi, s obzirom na činjenicu da postojeća zakonska regulativa ima dosta praznina, bilo dobro da prionemo izradi novog Zakona o referendumu koji bi na jedan precizniji i jasniji način regulirao sve ono što nije trenutno dovoljno kvalitetno regulirano. I s time se, mislim, slaže većina aktera u javnosti”, rekao je Plenković na sjednici Vlade nakon što je prihvaćeno izvješće Ministarstva uprave koje je pokazalo da građanske inicijative Narod odlučuje i Istina o Istanbulskoj nisu uspjele prikupiti potreban broj od 374.740 valjanih potpisa da bi se raspisao državni referendum o izmjenama izbornog zakonodavstva odnosno o ukidanju Istanbulske konvencije.
Dr. Mato Palić za Narod.hr: ‘Izvješće o potpisima je nejasno i nepotpuno- Vlada ga treba nadopuniti’
Kuščević tvrdi: ‘31.000 nečitkih potpisa za prvo i drugo referendumsko pitanje’
Ministar uprave Lovro Kušćević rekao je da je izrada novog Zakona o referendumu u prijedlogu plana normativnih aktivnosti za iduću godinu. “Upravo kako bi se cijeli ovaj postupak napravio što je moguće transparentnijim i kako bi se omogućilo bolje i kvalitetnije sudjelovanje građana u referendumima kao jednom poželjnom obliku izjašnjavanja”, rekao je Kuščević.
Danas je Vlada nakon 3 mjeseca iznijela rezultate provjere broja i vjerodostojnosti potpisa za referendume te je ministar Kuščević ustvrdio kako kako je GI Narod odlučuje skupio neispravnih 40 875 za prvo i 40 666 za drugo referendumsko pitanje, a GI Istina o Istanbulskoj 44 974 neispravnih potpisa.
U Sabor upućen paket zakona cjelovite mirovinske reforme
Riječ je o prijedlozima izmjena šest zakona iz područja mirovinskog osiguranja – Zakona o mirovinskom osiguranju, Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, Zakona o dodatku na mirovine, Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, Zakona o dodatku na mirovine, Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima i Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima.
Pavić jer rekao kako je paket cjelovite mirovinske reforme u protekla četiri mjeseca bio na usuglašavanju sa socijalnim partnerima, zainteresiranom javnošću, financijskom industrijom i koalicijskim partnerima.
“Htio bih umiriti sadašnje umirovljenike da su isplate mirovina neupitne, da mogu očekivati daljnje povećanje mirovina i da se ne trebaju bojati za svoje mirovine”, kazao je Pavić na sjednici Vlade.
Nakon što su mirovine u prve dvije godine Vladina mandata rasle za 6,39 posto, sličan rast očekuje i u sljedećoj godini. Najavio je i da će 248.000 umirovljenika s najnižim mirovinama od 1. srpnja sljedeće godine dobiti povećanje od 2,13 posto, uz standardno usklađivanje mirovina.
Za sadašnje i buduće umirovljenike najavio je proširenje mogućnosti rada do pola radnog vremena uz primanje cijele mirovine. Istaknuo je kako se u Hrvatskoj sada radi u prosjeku 30 godina, europski prosjek je 35 godina, a u Njemačkoj 37,8 godina.
Što se tiče odlaska u mirovinu sa 67 godina i penalizacije ranijeg odlaska Pavić je rekao kako u zakonu iz 2014. stoji da se od 2038. u mirovinu odlazi sa 67 godina, budući da mirovinski sustav danas ima 17 milijardi deficita i samo 19 posto umirovljenika s odrađenim 40-godišnji stažem.
Iako je prvotni prijedlog bio da se s tim započne 2031., nakon pregovora sa sindikatima postignuto je kompromisno rješenje pa se predlaže da se u mirovinu sa 67 godina ide od 2033. godine.
“Opet moram umiriti naše građane, jer oni koji rano ulaze na tržište rada sa 18 godina, konobari, radnice u prodavaonicama, medicinske sestre, moći će ići sa 60 godina života i 41 godinu staža. Oni koji studiraju i s 24 godine uđu u tržište rada, moći će ići sa 65 godina, a sa 67 će ići samo oni koji ne uspiju osigurati 41 godinu radnog staža”, pojasnio je ministar.
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: Hina/sv
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.