Samostalna demokratska srpska stranka (SDSS) predstavila je u srijedu kandidacijsku listu za predstojeće europarlamentarne izbore na kojima se bori za jedan mandat, a nositelj liste je predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac.
> Antun Ivanković: ‘Stranka koju je utemeljio ratni zločinac Goran Hadžić ide na izbore za EP’
“Postignemo li cilj, mi ćemo u Europi biti jedan od glasova koji će promovirati jednu od najvećih demokratskih tekovina zapadnih liberalnih demokracija – da se demokratičnost nekoga društva mjeri po tome kako se odnosi prema manjinama. Bilo prema etničkoj, vjerskoj, jezičnoj, rodnoj ili bilo kojoj manjini”, ustvrdio je Pupovac.
Pritom smatra kako se mnoge europske stranke trude na svoje liste uključiti predstavnike manjina i time doprinijeti afirmaciji manjinske tematike.
Drugi na listi je nestranački kandidat i profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu Dejan Jović, dok je treća potpredsjednica stranke i saborska zastupnica Dragana Jeckov.
Na listu su i Jugoslav Vesić, Boris Milošević, Anja Šimpraga, Dejan Mihajlović, Mirjana Oluić-Voloder, Nikola Ivanović, Tatjana Vukobratović-Spasojević, Aleksandra Ratković i Srđan Jeremić.
SDSS je listu sastavljao prema kriterijima rodne zastupljenosti, regionalne pokrivenosti i da kandidati bude što mlađi. Stoga 40 posto liste čine žene, kandidati dolaze iz svih područja Hrvatske, a pripada među liste s najmlađim kandidatima, u čemu se ističe Aleksandra Ratković, učenica u riječkoj gimnaziji i tajnica u riječkom SDSS-u.
“Kao što je Hrvatska mala zemlja u EU i s pravom očekuje da je se tretira ravnopravno velikima, tako i u unutrašnjoj politici male zajednice, manjine i svi oni koji se osjećaju nepredstavljenima, nezastupljenima i neravnopravnima s pravom očekuju da ih se tretira ravnopravno. To je stvarni test europskih vrijednosti”, ustvrdio je Jović.
Jeckov je kazala kako će SDSS u Europskom parlamentu posebnu brigu voditi o problemima netolerancije kada su u pitanju nacionalne manjine i njihovi pripadnici, ali i o netoleranciji prema ženama i najmlađima.
Tko je Dejan Jović i kako je savjetovao Josipovića koji je Pupovca nazvao etnobiznismenom?
Dejan Jović rođen je 1968. godine u Samoboru, doktor je političkih znanosti. Od 2004. do 2006. bio je posebni savjetnik ministra vanjskih poslova i europskih integracija.
Bio je glavni analitičar hrvatskom predsjedniku Ivi Josipoviću od 2010. do 2014. Iako su prije Josipovićevog odlaska na Pantovčak odnosi između Pupovca i Josipovića bili dobri, nakon 2010. odnosi se pogoršavaju i pljušte međusobne optužbe. Godine 2012. Pupovac je ustvrdio kako ga je Josipović optužio da stoji iza teksta ‘Osvetnik s Pantovčaka’ urednika Novosti Ivice Đikića, a Josipović je za Pupovca govorio da je etnobiznismen.
“U vrijeme kada je njegova stranka i formalno bila u vladi, za Srbe je učinio vrlo malo, za sebe iznimno puno. To mi se, kao građaninu i predsjedniku svih građana, ne sviđa”, pisao je, između ostalog 2012., u pismu predsjednik Josipović koje je uputio uredništvu tjednika “Novosti” i koje je želio da se u cijelosti objavi. Josipović je inzistirao da njegovo pismo izađe pod naslovom “Maskenbal u režiji g. Milorada Pupovca”, optuživši Pupovca, među ostalim, da se njegova politika odavno pretvorila u etnobiznis, a ne kvalitetnu manjinsku politiku.
Višegodišnje se prepucavanje nastavilo, pa je Josipović još prije dvije godine za Pupovca ustvrdio da je njegov antifašizam lažan i da on nije antifašist, već iskonski kolaboracionist, obrazlažući to činjenicom da je s ustašofilima spasio Plenkovićevu vladu.
Dejan Jović magistrirao je političke znanosti 1994. godine u Ljubljani,a doktorirao je na Londonskoj školi ekonomije 1999. godine. Stipendije i potpore primao je od Britanske Akademije, Fondacije Carnegie, Umjetničkog i humanističkog vijeća te Otvorenog društva Georgea Sorosa.
> Dejan Jović: ‘Domovinski rat je mit, a samo je 11,5% građana željelo državu Hrvatsku!’
Glavni je urednik časopisa Političkih misli koji je nedavno objavio rad o konzervativno-političkim pokretima u Hrvatskoj, a koji je sadržavao lažne informacije o udruzi “U ime obitelji” te je član Hrvatskog politološkog društva.
Konzultant je Ekonomsko-obavještajne jedinice (Economist Intelligence Unit). Njegovo znanje koristilo je nekoliko britanskih konzultantskih firmi, a povremeno i ministarstvo vanjskih poslova i Commonwealtha vlade Ujedinjenog Kraljevstva, navodi se u njegovoj biografiji.
Bivši predsjednik RH Ivo Josipović uručio mu je otkaz 2014. godine kada je u svom časopisu Politička misao objavio osobni komentar povodom škotskog referenduma o neovisnosti u kojem je zaključio kako je hrvatski referendum 1991. godine bio “vrlo ne liberalan” i da nije bio održan u slobodnim i poštenim okolnostima.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
