Vlada Andreja Plenkovića u dva dosadašnja mandata samo se povremeno bavila pitanjima hrvatskog iseljeništva. Njezin pristup iseljeništvu pokazao se krajnje površnim.
Hrvatsko iseljeništvo, posebice u kontekstu demografske krize, predstavlja veliki potencijal. Međutim, umjesto da se osmisle programi koji bi privukli iseljenike, njihov broj i dalje se povećava.
Jedina materijalna korist koju, uz kulturološke vrijednosti i jačanja ugleda domovine, Hrvatska ima od svojih iseljenika, jest činjenica da oni svojim doznakama pune državni proračun.
Iseljavanje se i dalje nastavlja
U razdoblju od 2011. do 2021. broj stanovnika Hrvatske smanjio se za oko 400 000. Ako kao referentno razdoblje uzmemo godine 2021. i 1991. pad stanovništva doseže brojku od gotovo milijun ljudi.
Razlozi tako velikom demografskom padu nalaze se u sve većem jazu između broja rođenih i umrlih kao i u iseljavanju koje se i dalje nastavlja.
>Tado Jurić: Hrvatsku je zahvatio demografski paradoks – imamo malo djece i iseljavamo se
Vlada je pred sam kraj ovoga mandata predstavila Strategiju demografske revitalizacije Hrvatske do 2033. godine.
Riječ je o prvom sveobuhvatnom dokumentu nakon usvajanja Nacionalne populacijske politike iz 2006. godine. Glavni ciljevi nove demografske strategije su izgrađeno poticajno okruženje za obitelji i mlade te uravnotežena mobilnost stanovništva.
‘Uravnotežena mobilnost stanovništva’ trebala bi biti vratiti iseljenike
Za hrvatsko iseljeništvo posebno je zanimljiv drugi od dva cilja te strategije, uravnotežena mobilnost stanovništva. Pod tim je predviđeno stavljanje naglaska na povratne migracije hrvatskih državljana koji su se odselili u druge zemlje Europske unije. Osim toga, predviđena je suradnja s pripadnicima hrvatske dijaspore i oblikovanje migracijske politike u skladu s potrebama tržišta rada i vizijom razvoja hrvatskog društva.
>Što donosi Strategija demografske revitalizacije Hrvatske do 2033.?
Za provedbu te strategije u idućih deset godina predviđeno je više od 9,6 milijardi eura.
Strategija je predstavljena krajem veljače, pred kraj mandata sadašnje vlade, stoga se teško oteti dojmu da je osmišljena kako bi imala izborni učinak. Tim više što Vlada do sada nije pokazivala ozbiljan interes za hrvatsko iseljeništvo, uključujući i povratak jednog njegovog dijela.
Mjera ‘Biram Hrvatsku’ neučinkovita i, tvrde gospodarstvenici, besmislena
Jedna od rijetkih mjera koje je donijela bila je ona pod nazivom “Biram Hrvatsku”, donešena 2021. godine. Cilj je bio privući povratnike iz inozemstva i motivirati stanovnike razvijenijih krajeva da se presele u nerazvijenije.
Vlada je tada poručila kako očekuje da će mjera privući 4.500 povratnika. To je bio relativno skroman broj, a učinci su bili još skromniji, gotovo zanemarivi. Vratilo ih se 306, što je manje od sedam posto od najavljivanog broja.
Prema navodima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, mjeru “Biram Hrvatsku” do početka ove godine iskoristile su 362 osobe, od toga 306 povratnika iz inozemstva i 56 osoba koje su se preselile unutar Hrvatske.
Najveći broj povratnika iz Njemačke
Hrvatski zavod za zapošljavanje na upit uredništva Narod.hr uz te podatke dao je uvid i u strukturu korisnika mjere, iz koje proizlazi da najveći broj povratnika dolazi iz Njemačke.
Međutim, navedene brojke daleko su od onih koje je najavljivala vlada uvodeći tu mjeru. Mjera je predviđala iznose za preseljenje kao i dodatni poticaj za zeleno ili digitalno radno mjesto.
>Daleko od demografske revitalizacije: Mjeru povratka i preseljenja ‘Biram Hrvatsku’ iskoristile samo 362 osobe
Hrvatski državljani povratnici u dobi do 60 godina, koji su koji su u posljednjih 12 mjeseci radili ili posljednja 24 mjeseca bili uključeni u obrazovanje, mogu dobiti iznos od 7.000 eura.
Nadalje, dodatnih 20.000 eura mogu dobiti povratnici ili oni koji su se preselili unutar Hrvatske ako udovoljavaju kriterijima zelenog ili digitalnog radnog mjesta.
Povratnici iz inozemstva najčešće su se doseljavali iz Njemačke (223 osobe) i Austrije (35 osoba) te u manjem obimu iz Irske, Italije, Velike Britanije, Švicarske i ostalih država.
Najviše njih vratilo se u Osječko-baranjsku županiju, njih 44. U Brodsko-posavsku županiju vratilo ih se 33, u Grad Zagreb 29, u Vukovarsko-srijemsku županiju i Zagrebačku po 23, Varaždinsku 19.
U Splitsko-dalmatinsku i Bjelovarsko-bilogorsku vratilo ih se po 16, u Sisačko-moslavačku 15, u Međimursku i Krapinsko-zagorsku po 14, u Požeško-slavonsku 11, Istarsku i Zadarsku po 8, Primorsko-goransku 7.
Mjera je trebala ispuniti niz ciljeva
U Ličko-senjsku i Koprivničko-križevačku pristiglo ih je po 6, u Virovitičko-podravsku 5, Karlovačku i Šibensko-kninsku po 4, a u Dubrovačko-neretvansku stigao je jedan povratnik.
Iz krugova poduzetnika moglo se čuti da je mjera potpuno besmislena. U konačnici, podatci o broju njezinih korisnika potvrđuju tu ocjenu.
Mjera se nastavlja provoditi i u ovoj godini s izmijenjenim uvjetima te je proširena ciljana skupina korisnika na povratnike iz država Sjeverne i Južne Amerike. Osim toga, mjera je proširena i na sve osobe koje pri povratku osnivaju svoj poslovni subjekt u kojem će se zaposliti, neovisno o korištenju potpore za samozapošljavanje.
Vlada je tvrdila da će mjera ispuniti niz ciljeva. Ponajprije, ona je usmjerena na otvaranje novih poslovnih subjekata. Vlada očekuje iskorištavanje radnog iskustva povratnika, što bi predstavljalo dodanu vrijednost za hrvatsko gospodarstvo.
Naposlijetku, mjera bi trebala imati i izravne demografske učinke u smislu poticanja povratka.
Hrvatska ima Dubravku Šuicu, ključnu osobu u EU za demografiju
Ostaje za vidjeti hoće li nastavak provedbe mjere “Biram Hrvatsku” donijeti možda poboljšan učinak i hoće li Strategija demografske revitalizacije polučiti ikakve rezultate.
Hrvatska se, kad je riječ o demografiji, može pohvaliti jednim važnim podatkom. Povjerenica Europske unije za demografiju je Hrvatica, Dubravka Šuica. Nju je na tu dužnost, uključujući i dužnost podpredsjednice Europske komisije, predložio Andrej Plenković.
>‘Progresivna’ Šuica: Preživjela je sve mijene u HDZ-u, a bogatstvo joj je pod velom tajne
U tom smislu, ne može se reći da Plenković nije ništa učinio za demografiju. Jedino je problem što Hrvatska zasad od toga nema ništa, kao ni Europska unija.
Doduše, ne može se reći ni da nije poduzeto ništa. Europska unija sredinom prosinca je u Zagrebu, pod pokroviteljstvom Dubravke Šuice organizirala konferenciju pod naslovom: “Demografske promjene u Europi: Europska komisija ima praktična rješenja!”
U govoru na konferenciji Šuica je pobrojala sve demografske izazove u Europi u ovom trenutku, ali javnost još nije saznala koja su to “praktična rješenja” iz naslova konferencije.
Ukratko, učinak djelovanja Hrvatske vlade i Europske komisije na demografsko stanje u Hrvatskoj, uključujući i izazove hrvatskog iseljeništva, zasad je zanemariv.
Iseljenici se ne vraćaju, ali stiže njihov novac
No, nije nipošto zanemariv doprinos hrvatskog iseljeništva dobrobiti hrvatskog društva. Uz brojne kulturne, znanstvene, športske i druge potencijale iseljeništva koje su na raspolaganju Hrvatskoj, hrvatski državni proračun redovito se puni i dotacijama iz iseljeništva.
Kako je izračunao Dnevnik.hr, u prvih devet mjeseci prošle godine, iz iseljeništva je u Hrvatsku stiglo mirovina, doznaka i darova u visini gotovo tri milijarde eura.
Ako se taj iznos projicira na cijelu godinu, on je vjerojatno premašio četiri milijarde, a to je više od deset posto hrvatskog državnog proračuna. Usporedbe radi, to je više od iznosa koji Hrvatska dobiva iz europskih fondova.
Hrvati iz iseljeništva zasad se ne vraćaju. Dosadašnje vladine mjere u tom pogledu pokazale su se neuspješnima, a stručnjaci tvrde da nisu ni ozbiljno osmišljene.
Plenkovićeva vlada međutim u jednome biti zadovoljna. Iseljenici doduše ne stižu, ali stiže njihov novac.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
