Pobuna u Hitnoj: U nekim županijama po pacijente dolaze prerađena dostavna vozila

hitna pomoć
Foto: Fah

Osiguran je novac za 104 nova vozila hitne, uskoro i isporuka prvog od šest brzih brodova i objava natječaja za Helikoptersku hitnu, kaže na pritužbe o lošoj opremi ravnateljica središnjeg zavoda Maja Grba Bujević,

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu kod svakog slučaja na terenu samoproglašava se nenadležnom, pravilnici koje donosi u praksi se ne provode pa mnogi županijski zavodi nemaju ni adekvatna vozila hitne pomoći ni opremu. Koji je smisao jednog krovnog zavoda koji nema nikakve ingerencije na terenu, pitaju se djelatnici hitne pomoći.

Mehaničke ruke

U sustavu hitne dugo već vlada nezadovoljstvo. Proljetos su hitnjaci i prosvjedovali, a sada ponovno traže ostavku dr. Maje Grbe Bujević, ravnateljice središnjeg Zavoda. Još lani napravili su prijedlog zakona kojim bi se sustav trebao poboljšati. Traže beneficirani radni staž jer jedina su hitna služba koja ga nema, a imali su ga i oni do 1998. Traže i da se ujednači osposobljavanje i standard opremljenosti jer sada o financijskim mogućnostima pojedine županije ovisi kakva će biti opremljenost pojedinih zavoda. Zbog toga bi i financiranje hitne pomoći trebalo ići iz državnog proračuna.

– Vozila su nam osnovno sredstvo za rad, a svaka županija kupuje ih prema svojim mogućnostima. Naravno da će bogatije županije kupiti bolja vozila, a siromašnije kako mogu pa to znaju biti i prerađena dostavna vozila, za koja nam pacijenti nerijetko kažu: Bolje da me niste ni vozili u ovome! Znači, nemaju svi pacijenti u Hrvatskoj jednaku zdravstvenu skrb. Zato u svom prijedlogu zakona tražimo da svugdje to budu vozila adekvatna za prijevoz hitnih pacijenata. Još je bolji primjer priručno sredstvo za reanimaciju “Lucas”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

To su mehaničke “ruke” koje rade pritisak na prsni koš umjesto čovjeka, što je od ogromne pomoći ako znamo da reanimacija nekad može potrajati i sat vremena, a pitanje je kako tko to može izdržati.

Nedavno je žena u Varaždinu šest sati čekala hitnu i preminula

Za to vrijeme osoba iz tima može davati terapiju ili nešto drugo obavljati. Taj sustav imaju veliki gradovi, ima ih i u Istri gdje je Hitna najkvalitetnija i osoblje najbolje educirano, ali siromašne županije ga nemaju. U zemljama EU-a to je ne standard već obavezni dio opreme, a kod nas je to nadstandard – opisuje za Večernji list Danijel Šota, predsjednik Udruge djelatnika hitne medicinske pomoći. Tvrdi i da je protokol za dispečere zastario i u svijetu ga osim Hrvatske primjenjuje još samo Srbija i Norveška, a svi ostali su preuzeli moderniji američki sustav.

– Nedavno je žena u Varaždinu šest sati čekala hitnu i preminula nakon što je dovezena u bolnicu, a ravnateljica opet tvrdi da nije odgovorna. Ako je netko dobio mjesto dispečera na osnovi certifikata koji je ona odobrila, onda je odgovorna – kaže Šota. Navodi i pitanje paramedika koje mi i dalje nemamo, kao ni brodsku ni helikoptersku hitnu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zakon o hitnoj medicinskoj pomoći

Iz Ministarstva zdravstva danas su pozvali predstavnike hitnjaka da sudjeluju u radnoj grupi za donošenju Zakona o hitnoj medicinskoj pomoći. Prihvatili su, kaže Šota, njihove sugestije pa očekuju da bi traženo konačno moglo ući u zakon. No tu je i apsurd jer je od njih zatraženo da usklade sve s postojećim pravnim aktima. – To je i za pravnike maratonski posao, nije li apsurdno da mi uz svakodnevni rad u hitnoj usklađujemo zakon ako postoje pravne službe u resoru?! Ali napravit ćemo to, da dokažemo da se može – poručuje Šota.

Iz HZHM-a podsjećaju da je prije njihova osnivanja hitna medicinska služba postojala u samo četiri velika grada.

– Standardizirana su vozila, medicinska oprema, uređaji i pribor, edukacije i postupci zbrinjavanja hitnih pacijenata. Time se preoblikovala dotadašnja raznolika praksa u nov i jedinstven koncept rada jednak i obvezujući za sve, a HZHM provodi nadzor provedbe te o rezultatima redovito obavještava nadležni županijski zavod, županiju kao osnivača i zdravstvenu inspekciju Ministarstva zdravstva – poručuje dr. Maja Grba Bujević.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Inspekcija u Varaždinu

– Uz specijalizaciju iz hitne za liječnike koja je 2011. godine prvi put uvedena na inicijativu HZHM-a, u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti pokrenut je projekt specijalističkog usavršavanja prvostupnika sestrinstva u hitnoj kojim će se osigurati preduvjeti za proširenje kompetencija i ovlasti – navela je Grba Bujević i dodala kako sve uočene nepravilnosti HZHM nastoji ispraviti pa ulaže velike napore u niz projekata. Kroz njih je uloženo više od 115 milijuna kuna u ŽZHM-e. Među ostalim osiguran je novac za nabavu 104 nova vozila hitne i njihovo povezivanje s telemedicinskim centrima. Najavila je i skoru isporuku prvog od šest brzih brodova i objavu natječaja za Helikoptersku hitnu.

Pravilnici su obvezujući za sve županijske zavode, ističe.

– Vezano za nedavni slučaj iz županijskog zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije, u tijeku je inspekcijski nadzor zdravstvene inspekcije Ministarstva zdravstva, te ga u ovom trenutku ne možemo komentirati – poručuje Grba Bujević.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/Večernji list

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.