Pokupsku župnu crkvu neprijatelj je ciljano uništavao u Domovinskom ratu, a 2020. je stradala u potresu

Foto: Facebook stranica župe Pokupsko

U Muzeju Turopolja u Velikoj Gorici početkom prosinca otvorena je izložba „Od rata do potresa: pokupska župna crkva 1991. – 2021.“. Izložba prikazuje povijest župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije u Pokupskom, njezino stradavanje u Domovinskom ratu, evakuaciju umjetnina i obnovu, ali i oštećenja nastala u petrinjskom potresu 29. prosinca 2020. godine, piše Muzejski dokumentacijski centar.

Izložba je realizirana kroz suradnju Muzeja Turopolja i župe Pokupsko na čelu sa župnikom mons. Franjom Ćukom. Cilj je obilježavanje 30. obljetnice od stradavanja Pokupskog u Domovinskom ratu, ali i podizanja svijesti o baštini.

Barokna ljepotica

Kako piše autorica izložbe Valentina Radoš, župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije (sv. Ladislava) u Pokupskom izgrađena je od 1736. do 1740. godine. To je vrijeme velike obnove i probuđene umjetničke djelatnosti nakon pobjede nad Osmanlijama. Predstavlja jednu od najznačajnijih cjelina barokne umjetnosti u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, a sve zbog temeljito osmišljenog programa izgradnje i opremanja biskupa Jurja Branjuga. Prva je crkva četverolisnog tlocrta, a time i uzor za cijeli korpus takvih crkava u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Jedina je crkva u kojoj je cjelovito sačuvan oltarni ansambl (glavni oltar sv. Ladislava i bočni oltari posvećeni sv. Mariji i sv. Josipu) majstora iz Branjugove drvorezbarske radionice.

Izložba je podijeljena u nekoliko cjelina što se očituje i u samom postavu izložbe. Prva cjelina obuhvaća povijest opremanja župne crkve u Pokupskom. To se prikazuje izborom fotografija iz fotodokumentacije Muzeja Turopolja, Schneiderovog fotografijskog arhiva HAZU i Instituta za povijest umjetnosti te izborom predmeta koji su posuđeni od župe Pokupsko. Radi se od deset predmeta poput slike svetog Izidora i Marice (nepoznati slikar, ulje na platnu, oko 1746.), kipa sv. Ivana s oltara Raspeća (nepoznati majstor iz Branjugove drvorezbarske radionice; drvo, polikromacija; 1736. – 1740.), kipa Bogorodice od sedam žalosti (nepoznati majstor; drvo, boja; početak 20. stoljeća), kaleža (nepoznati majstor; metal, pozlata; 18. stoljeće), svijećnjaka (nepoznati majstor; metal; peto desetljeće 18. stoljeća), Raspeća sa svetim Florijanom i svetim Ivanom Nepomukom (nepoznati majstor; drvo, metal; početak 19. stoljeća), misnice (nepoznati majstor; tekstil; početak 20. stoljeća) i litografije s prikazom Pavla Štoosa nastale prema crtežu Stjepana Kovačevića. Iz vrijedne župne knjižnice izložene su Biblija (1760.) i knjiga o životu i slavi blažene djevice Marije (1596.).

Ciljano uništavana u Domovinskom ratu

Sljedeća cjelina prikazuje župnu crkvu u Pokupskom kao primjer ciljanog uništavanja kulturne baštine u Domovinskom ratu 1991. godine. Iako je u vihoru ratnih aktivnosti označena zastavom Haške konvencije kao spomenik kulture, teško je oštećena u više navrata. O tome svjedoče fotografije iz fotodokumentacije Muzeja Turopolja i Konzervatorskog odjela u Zagrebu. Na inicijativu Muzeja Turopolja i tadašnje ravnateljice Višnje Huzjak i novinara Aleksandra Božića, urednika Glasnika Turopolja započela je evakuacija umjetnina iz župne crkve. Upravo je Muzej Turopolja kao glavni akter očuvanja baštine i identiteta postao utočište i privremeni dom većini evakuiranih sakralnih umjetnina. Ova akcija je dokaz snažne povezanosti ljudi s vlastitim identitetom i zajedništva koje je probudila u lokalnom stanovništvu, vojsci, djelatnicima muzeja, novinarima, djelatnicima zavoda i službi, koji su se samoorganizirali u spašavanju sakralnoga blaga. Muzej se u ratnom razdoblju snažno trudio prezentirati i komunicirati javnosti povijest i aktualnu situaciju u Pokupskom putem izložbi „Porušeno Pokupsko“ (Muzej Turopolja, 1991.) i „Slike iz Hrvatske (Politikens Hus, Kopenhagen, 1992.), kataloga navedenih izložbi te radovima u monografiji i zborniku o Pokupskom.
Muzej Turopolja sudjelovao je i na aukciji slika (Muzej Mimara, 1996.) nastalih u Pokupskom 1995. godine na trodnevnoj likovnoj koloniji u svrhu prikupljanja sredstava za obnovu pokupske župne crkve i cijelog Pokupskog. Tada su otkupljena dva ulja na platnu slikara Željka Mucka – „Grad Pokupsko“ i „Raspeće“ koja su također prikazana na aktualnoj izložbi.

Dugotrajna obnova crkve nakon rata

Sljedeća cjelina prikazuje dugotrajnu obnovu crkve nakon rata u kojoj dominiraju fotografije iz dokumentacije Hrvatskog restauratorskog zavoda. Posljednja cjelina izložbe u obliku fotografija iz fotodokumentacije Muzeja Turopolja prikazuje teška oštećenja nastala za vrijeme petrinjskog potresa 29. prosinca 2020. godine.
U sklopu izložbe prikazuje se i dokumentarni film „Podvizi i sudbine – ratna sudbina crkve sv. Ladislava u Pokupskom“ urednice Maje Gregl (HRT, 1992.).

A onda potres

Prvotni cilj ove izložbe bio je obilježiti 30. obljetnicu od prvih napada na Pokupsko i župnu crkvu u Domovinskom ratu, ali i prikazati prekrasnu obnovu crkve. Koncept se u svom velikom dijelu promijenio nakon potresa i sada obilježava i prvu obljetnicu petrinjskog potresa te poziva na što bržu i kvalitetniju obnovu baštine koja je nastradala, ali i domova ljudi koji su glavni prenositelji vrijednosti baštine i identiteta određenog područja.

Autorica izložbe je Valentina Radoš, povjesničarka umjetnosti i kustosica likovne zbirke Muzeja Turopolja. Izložba ostaje otvorena do 18. 3. 2022. godine.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.