Ustavni sud, čiji su suci izabrani dogovorom HDZ-a i SDP-a, u utorak je priopćio da pažljivo prati sve što nadležna tijela poduzimaju za suzbijanje pandemije koronavirusa te da u ovom trenutku nema nikakve potrebe za postupanjem “u smislu njegovih ustavnih ovlasti”.
Priopćenje Ustavnog suda, koje je potpisao predsjednik Miroslav Šeparović, uslijedilo je nakon što je na stručnom portalu iusinfo.hr ustavni sudac Andrej Abramović objavio članak “Ustavnost u vrijeme virusa” u kojem je, među ostalim, ustvrdio da Nacionalni stožer nije imao pravo zabraniti napuštanje mjesta prebivališta i stalnog boravišta.
> Nakon Milanovića, sudac Abramović prozvao Stožer civilne zaštite
“Radi se o privatnim stavovima suca Abramovića na koje on ima pravo, ali iza kojih ne stoji Ustavni sud niti isti predstavljaju stavove Ustavnog suda”, navodi se u priopćenju.
Načelno, dodaju, sudac Ustavnog suda smije objavljivati stručne i znanstvene članke.
“Međutim, u konkretnom slučaju riječ je o stavovima koje je sudac Abramović zastupao u internoj raspravi između sudaca Ustavnog suda o tome treba li Ustavni sud uputiti izvješće Hrvatskom saboru o pojavama neustavnosti i nezakonitosti prema čl. 104. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu. Njegove stavove nije podržala velika većina sutkinja i sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske.
Ustavni sud pažljivo prati sve mjere i radnje koje nadležna državna tijela poduzimaju za suzbijanje pandemije korona virusom te je ocijenio da u ovom trenutku nema nikakve potrebe za postupanjem Ustavnog suda u smislu njegovih ustavnih ovlasti”, navode u priopćenju.
U objavljenom članku Abramović među ostalim tvrdi da Nacionalni stožer za krizna stanja nije imao zakonsko pravo 23. ožujka donijeti odluku o zabrani napuštanja mjesta prebivališta i stalnog boravišta.
Smatra da Zakonom o sustavu civilne zaštite, a ni njegovom dopunom koju je sabor usvojio 18. ožujka takva ovlast Nacionalnom stožeru nije dana. Abramović navodi i da se na Stožer civilne zaštite novelom Zakona o sustavu civilne zaštite ne mogu prenijeti ovlasti svih tijela jer to znači suspenziju demokracije.
Kako su izabrani suci Ustavnog suda?
Suce Ustavnog suda biraju zastupnici Hrvatskog sabora. Godine 2010. postrožen je uvjet za izbor sudaca Ustavnog suda: umjesto natpolovične većine glasova sada je potrebna dvotrećinska većina.
Ustavni suci trebali bi se birati iz redova istaknutih pravnika, sudaca, državnih odvjetnika i sveučilišnih profesora, ali dvotrećinska većina zahtjeva dogovor, uglavnom dviju najvećih stranaka SDP i HDZ, a to znači i potencijalnu opasnost politizacije Ustavnog suda i udaljavanje neospornih pravnih stručnjaka potrebnih ljudskih i profesionalnih kvaliteta od mogućnosti da postanu suci Ustavnog suda.
U lipnju 2016. na dužnost je stupilo desetero ustavnih sudaca, a još tri ustavna suca izabrana su odlukom Hrvatskog Sabora 11. listopada 2017., među njima i predsjednik Ustavnog suda dr. sc. Miroslav Šeparović
Iz kvote HDZ-a i Mosta 2016. imenovani su Davorin Mlakar, Snježana Bagić, Miroslav Šumanović, Mario Jelušić i Branko Brkić, a iz kvote tadašnje oporbe, SDP-ove koalicije, Ingrid Antičević Marinović, Josip Leko, Lovorka Kušan, Rajko Mlinarić i Andrej Abramović. Javnost ih, međutim, izuzmemo li one politički eksponirane među njima, poput Ingrid Antičević Marinović, Josipa Leke ili Davorina Mlakara, slabo poznaje.
Nakon godine dana izabrana su još tri suca, Mato Arlović, Goran Selanec i Miroslav Šeparović, kao rezultat političke trgovine HDZ-a i SDP-a. Plenković je gurao Miroslava Šeparovića i Antuna Palarića, ali SDP nije bio spreman pristati na podršku Palariću. HDZ je na kraju podržao SDP-ovog Matu Arlovića, kao što su, očito zbog Šeparovića, prihvatili Selaneca, kojeg je predložio SDP.
Mandat Ustavnog suca traje osam godina, a produžuje se do stupanja na dužnost novog suca u slučaju da do njegova isteka novi sudac nije izabran ili nije stupio na dužnost, a iznimno najdulje do šest mjeseci. Ustavni sudac ne smije biti član nijedne političke stranke niti svojim javnim djelovanjem i postupanjem smije iskazivati osobnu naklonost prema bilo kojoj političkoj stranci – o čemu bi se moglo promišljati obzirom da je dio ustavnih sudaca dolazio upravo iz redova političkih stranaka.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
