U zagrebačkom Zoološkom vrtu u nedjelju, 9. studenoga, prigodnim programom obilježit će se “Dan crvenih panda”, a posjetitelji su pozvani da dođu odjeveni u crveno.
Pod geslom “Zacrvenite se za crvene pande”, program će u ZOO-u trajati od 10 do 15 sati. Edukatori Zoološkog vrta pozivaju građane da dođu barem s jednim crvenim odjevnim predmetom, a svi prigodno odjeveni pozvani su da se u 12 sati ispred nastambe crvenih panda uključe u snimanje “velike crvene fotografije”, navodi ZOO u priopćenju.
Nastamba ispred koje će se snimati fotografija uskoro će postati novi dom crvenoj pandi Maji koja u Zagreb stiže iz Dortmunda. Djelatnici zagrebačkog ZOO-a nadaju se da će se između nje i dvogodišnjeg Zvonka rasplamsati ljubav slična onoj Zvonkovih roditelja Jorrita i Amelie.
Zoološki vrtovi diljem svijeta, njih čak 80, sudjeluje u programu zaštite crvenih pandi, a među njima i zagrebački koji je jedan od 24 ZOO-a koji imaju preporuku za razmnožavanje.
U sklopu programa u zagrebački ZOO je 2008. stigla ženka iz francuskog ZOO-a, a 2009. nakon uspješnog razmnožavanja mladunče, mlada ženka Shang, po preporuci EEP (European Endangered Species Programme) koordinatora odlazi u ZOO u Zürichu. Godinu poslije, zagrebački par Amelie i Joritt dobili su još dva mladunca, Coco i Bamboo, koji su premješteni u zoološke vrtove u Nizozemskoj i Slovačkoj.
Nakon toga, 2011. je rođen mužjak Kai, koji je svoj novi dom pronašao u Mađarskoj, a 2012. su dobili dva brata, Popi i Zvonko. Popi je premješten u Španjolsku, a Zvonko je ostao u zagrebačkom ZOO-u. Amelie i Jorrit su uginuli 2013. i te godine nisu imali mladunce. Sada Zvonko čeka svoju partnericu Maju koja će mu se pridružiti u zagrebačkom ZOO-u.
Crveni panda (Ailurus fulgens), poznat i pod imenom mali panda, vrsta je sisavca koji obitava na jugoistoku Azije, a brojnost mu se u posljednjih pola stoljeća drastično smanjila. Spada u zasebnu porodicu Ailuridae i jedini je njezin živući predstavnik s dvije podvrste.
Sam naziv panda ljude najčešće asocira na velikog pandu, vrstu koja pripada porodici medvjeda, potpuno drugoj taksonomskoj skupini, otkrivenoj čak 48 godina nakon crvenog pande.
Crveni panda neznatno je veći od domaće mačke, a gotovo 90 posto dnevnog unosa hrane sastoji se od bambusovog lišća. Hrane se i korijenjem, lišajevima, ptičjim jajima, sitnim kralješnjacima, kukcima i ličinkama. Nastanjuje isključivo područje jugoistočne Azije na prostorima Nepala, Indije, Butana, Mijanmara i južne Kine.
Nalazi se na popisu ugroženih vrsta i to zbog fragmentacije staništa, sječe šuma, njihove prenamjene, krivolova i trgovine. Staništa se uništavaju radi izgradnje cesta, korištenja drveta za ogrjev ili građevinski materijal, livada za ispašu domaćih životinja. Stoga su zaštićeni na svim područjima rasprostranjenosti, od kojih se većina nalazi u Kini (35), Indiji (20), Butanu (5) i Nepalu (8).
Broj crvenih pandi nije potpuno poznat, ali se procjenjuje na oko 16.000 do 20.000 jedinki u divljini, na ukupnoj površini do 70.000 četvornih kilometara.
U Kini se populacija crvenih panda u posljednjih 50 godina smanjila za 40 posto, a potpuno su izumrle u četiri provincije. Teško se oporavljaju od pada populacije jer se ne razmnožavaju često, dugo im je razdoblje graviditeta (oko 135 dana), imaju mali broj mladunaca, sporo rastu i dostižu spolnu zrelost nakon 18 mjeseci starosti.
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/h
Photo: fah
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.