Mjera “Biram Hrvatsku”, po svemu sudeći, jedna je od promašenih “demografskih mjera” Vlade Andreja Plenkovića, jer se tek rijetki građani Hrvatske odlučuju za tu mjeru kojom ih Vlada, uz dodatni poticaj za samozapošljavanje, želi potaknuti na povratak iz inozemstva ili na preseljenje unutar Hrvatske u nerazvijenije i demografski opustjele krajeve. Kako smo doznali od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje od 1. siječnja ovu mjeru koristi tek 78 povratnika.
Demografi su odmah po najavi mjere istaknuli da je primarno trebalo krenuti razvijati modele da se zaustavi daljnje iseljavanje i da tim modelom nije otklonjen razlog zbog kojeg su otišli ljudi iz Hrvatske, a da iznos koji je Plenković ponudio Hrvatima u inozemstvu mogu u kratkom vremenu zaraditi u zemlji u kojoj jesu. Uz to, upozorili su na loše hrvatsko gospodarsko i društveno stanje te neuspjeh mjere ako ne bude praćena drugim aktivnostima. Nakon deset mjeseci od kada je mjera uvedena, pokazalo se da su ugledni demografi bili u pravu.
Središnji državni ured za Hrvate izvan RH nema podataka
Središnji državni ured za Hrvate izvan RH odgovorio nam je da nemaju podatke o korisnicima mjere i iseljenima u razdoblju od kada je mjera uvedena, te nas je preusmjerio na Hrvatski zavod za zapošljavanje, Odjel za mjere aktivne politike u zapošljavanju u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje.
> Slavonski Brod izgubio više od 9000 stanovnika: Može li Vlada poticajima vratiti ljude?
> Demograf Strmota: Ugrožen je mirovinski sustav, trebamo cjelokupnu populacijsku politiku
“Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske stoji Vam na raspolaganju za pitanja iz naše nadležnosti, kao što su primjerice Programi i projekti kojima se podupiru aktivnosti Hrvata izvan RH, programi i aktivnosti koje Ured provodi a koji su namijenjeni mlađim generacijama, kao i o procesima i iskustvima s kojima se svakodnevno susrećemo kada je riječ o planiranju povratka, sami povratak i integracija povratnika i useljenika iz Hrvatskog iseljeništva”, odgovorili su za Narod.hr.
Koliko je do sada korisnika mjere Biram Hrvatsku?
HZZ: Ukupno 120 zahtjeva za potporu – pozitivno ocijenjeno 78
Hrvatski zavod za zapošljavanje odgovorio je za Narod.hr da je od 1. siječnja do danas zaprimljeno ukupno 120 zahtjeva za potporu, a pozitivno je ocijenjeno 78 zahtjeva. Negativno su ocijenjena 22 zahtjeva, a trenutno je u obradi 17 zahtjeva (preostala 3 zahtjeva su stornirana).
Ciljane skupine potpore
Ciljana skupina potpore podijeljena je u dvije kategorije:
1. Hrvatski državljani povratnici u dobi do 60 godina iz zemalja EGP-a neovisno o razini obrazovanja koji su radili najmanje 12 mjeseci u posljednja 24 mjeseca u zemljama EGP ili bili uključeni u redovito obrazovanje i koji su se po povratku prijavili u evidenciju nezaposlenih i samozapošljavaju se kroz mjeru potpora za samozapošljavanje u 2022. godini.
2. Korisnici potpore za samozapošljavanje u 2022. godini, registrirani na području indeksa razvijenosti I, II, III i IV, a koji su izvršili promjenu prebivališta na način da su se preselili iz područja indeksa razvijenosti VII i VIII u područje indeksa razvijenosti I, II, III i IV, a sukladno Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (Narodne novine, br. 132/17).
U slučaju unutarnjih migracija odobren je 21 zahtjev, navodi HZZ.
> Popis 2021.: Hrvatska ima 3,88 milijuna stanovnika, čak 396.360 manje od 2011.!
> Demograf Pokos upozorava: ‘Niz godina imamo više birača nego punoljetnih stanovnika’
Koji su preduvjeti za podnošenje zahtjeva?
Osobe iz ciljane skupine 1. moraju imati prijavljeno prebivalište ili boravište u državi EGP-a najmanje 12 mjeseci u kontinuitetu i (ako je primjenjivo) prijaviti prebivalište u Republici Hrvatskoj nakon 01.01.2022. godine te sa HZZ-om sklopiti ugovor o dodjeli potpore male vrijednosti u svrhu samozapošljavanje u 2022. godini. Podnositelji zahtjeva iz ciljane skupine 1. obvezni su dostaviti PD U1 obrazac 41, ugovor o radu i ostale dokaze iz kojih se može utvrditi da osoba ima 12 mjeseci radnog staža ili da je bila uključena u redovno obrazovanje u državi EGP-a.
Osobe iz ciljane skupine 2. moraju regulirati prebivalište nakon 01.01.2022. godine, a najkasnije u roku od 30 od dana potpisa ugovora male vrijednosti u svrhu samozapošljavanja, a koji mora biti potpisan u 2022. godini, navode iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Podatci HZZ-a pokazuju da je zapravo malo osoba podnijelo zahtjev za mjeru, a da je značajno više ljudi iskoristilo potporu nakon povratka iz inozemstva nego što ih je zatražilo potporu za preseljenje unutar Hrvatske.
Koliko je ljudi otišlo, a koliko ih se vratilo otkako je mjera na snazi?
Podatci Ministarstva unutarnjih poslova pokazuju da je od uvođenja Plenkovićeve mjere, koja je za cilj imala vratiti i iseljenike, više Hrvata iselilo iz države nego što ih se doselilo.
Mjera je na snazi od 1. siječnja 2022. godine, a prema podatcima MUP-a od tog datuma do 17. listopada 2022. godine 16.009 hrvatskih državljana odjavilo je prebivalište iz Republike Hrvatske s razlogom odseljenja u inozemstvo.
U istom razdoblju 8389 hrvatskih državljana prijavilo je prebivalište u Republici Hrvatskoj po doseljenju iz inozemstva, od toga 2306 koji su nekad ranije imali prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj te 6083 hrvatska državljana koji su prvi put prijavili prebivalište u Republici Hrvatskoj, odgovorio je MUP za Narod.hr.
Detalje o mjeri Biram Hrvatsku – mobilnost radne snage (unutar RH) možete pročitati u nastavku:
Loading...
Reload document 
Open in new tab Detalje o mjeri Biram Hrvatsku – mobilnost radne snage (povratak u RH) pročitajte u nastavku:
Loading...
Plenković mjeru najavio uoči Božića
“Demografska revitalizacija ključna je tema poput klimatskih promjena. Za Hrvatsku je, uz tu globalnu temu, najvažnije pitanje demografije, jer nam stanovništvo stari, imamo negativan trend zadnjih 70 godina”, kazao je predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković uoči Božića lani, 22. prosinca, najavljujući mjeru Biram Hrvatsku za demografsku revitalizaciju, a kojom se, navodno, trebalo potaknuti iseljenike na povratak ali i preseljenje preostalih Hrvata unutar Lijepe Naše u slabije razvijene krajeve.
“Netko tko recimo danas u Njemačkoj radi kao vodoinstalater i tamo je stekao iskustvo i znanje, razumije kako funkcioniraju procesi, a možda ipak računa imam vezu s domovinom, tamo imam obitelj, tamo su moji prijatelji, tamo sam odrastao i išao u školu i želio bih ovo što sam do sada stekao kao znanje, u Njemačkoj, Italiji Švicarskoj ili bilogdje drugdje, primijeniti u Hrvatskoj. Ako bude prijavio se na ovu mjeru, ako poslovni plan bude odobren, može maksimalno dobiti do 200.000 kuna,” ustvrdio je Plenković tada.
> Glasnović: ‘Po središtu Zagreba nam šeću migranti, a mi nemamo mjesta za Hrvate iz Venezuele’
> Dr. sc. Balija za Narod.hr: Hrvatska treba privući vlastito iseljeništvo na povratak u domovinu
> Iseljenici Hrvatskoj donose više od stranih turista, a ekonomski gubitak od iseljavanja još je veći od dobitka doznaka
> Dr. sc. Jurić: ‘Političarima na vlasti uvijek odgovara iseljavanje, a rad od kuće može nas spasiti od demografskog sloma’
Već prvi mjeseci ove godine pokazali su iznimno slab interes za tu “demografsku mjeru” koja uz potporu za samozapošljavanje od najviše 120 tisuća kuna, nudi i dodatni poticaj od 50 tisuća kuna za one koji se vrate iz inozemstva i pokrenu posao u Hrvatskoj, a 25 tisuća kuna za građane koji su unutar Hrvatske spremni na preseljenje u demografski oslabljena područja i slabije razvijene krajeve, s naglaskom na ruralna područja Slavonije, zaleđa dalmatinskih županija, Banovine, Korduna, Like, Gorskog kotara i otoka.
Mjera samo za povratnike iz zemalja europsko gospodarskog prostora i u slučaju unutarnjih migracija
Pravo na potporu kroz mjeru Biram Hrvatsku – povratak iz inozemstva, imaju hrvatski državljani povratnici u dobi do 60 godina iz zemalja europskog gospodarskog prostora. Riječ je o članicama Europske unije, potom Islandu, Lihtenštajnu, Norveškoj, Švicarskoj i Velikoj Britaniji.
Uvjet je i da su radili najmanje 12 mjeseci u posljednja 24 mjeseca u zemljama EGP-a ili bili uključeni u redovito obrazovanje i koji su se po povratku prijavili u evidenciju nezaposlenih.
Oni koji žele ostvariti potporu Biram Hrvatsku, prije podnošenja zahtjeva za dodatne potpore, najprije moraju ostvariti potporu za samozapošljavanje prema općim uvjetima, odnosno onima koji vrijede za sve koji u Hrvatskoj koriste tu mjeru.
Po dostavi dokaza o provedenom samozapošljavanju (registraciji poslovnog subjekta, prijave na puno radno vrijeme na HZMO) sklapa se ugovor o dodjeli potpore male vrijednosti u svrhu samozapošljavanja.
Tek nakon dobivanja te potpore, koja može biti do 120 ili do 80 tisuća kuna, mogu podnijeti i zahtjev za potporu Biram Hrvatsku koja u slučaju povratka donosi dodatnih 50 tisuća kuna, a 25 tisuća kuna za one koji su unutar Hrvatske spremni na preseljenje u slabije razvijene krajeve.
Demograf Pokos: “Bio sam optimističan i pohvalio tu mjeru, ali…”
“Ja sam bio optimističan i pohvalio tu mjeru. Ali pitanje je bilo tko će svoje poslovanje otvoriti u nekim pasivnijim dijelovima Hrvatske, s obzirom da mnoga naselja izumiru. Kako će naći radnu snagu za obavljanje posla? Bilo bi bolje da je fokus bio na tome da se ljudi vrate u Hrvatsku, a da oni sami odaberu gdje bi živjeli i radili“, kazao je, između ostalog, o mjeri “Biram Hrvatsku” ugledni hrvatski demograf Nenad Pokos gostujući u „55 minuta kod Željke Markić“.
> Demograf Pokos: Pogrešan broj katolika (79%) DSZ je poslao Eurostatu, kako će ga ispraviti (83,6%)?
Cijelo gostovanje prof. dr. sc. Pokosa pogledajte u nastavku:
* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Tekst se nastavlja ispod oglasa
