Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom podržala prosvjednike protiv Vlade: Evo što kaže

Što je dijelu osoba s invaliditetom i obiteljima djece s teškoćama u razvoju sporno u prijedlogu novog zakona o osobnoj asistenciji? Hoće li njihov jučerašnji prosvjed na Markovu trgu dovesti do boljih rješenja? Zašto oni ne vjeruju, a vlada tvrdi da će taj zakon omogućiti kvalitetan i dostojanstven život osobama s invaliditetom i obiteljima s djecom s teškoćama u razvoju? O tome su U mreži prvog na HRT-u govorili: pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak, Marija Barilić iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike te osobni asistent Hrvoje Ćurlin.

Upitana da komentira prosvjed Slonjšak je rekla da svatko ima pravo izraziti nezadovoljstvo u okviru svojih prava.

– Osobno sam bila na prosvjedu. Došla sam sa strane pogledati što se dešava, kako će se odvijati, u kojem će smjeru ići zahtjevi i koliko će ih biti. U Vladu nisam bila pozvana pa nisam ni otišla, rekla je.

– Važno je istaknuti nezadovoljstvo koje je izrazila udruga Sjena, ali i ostale udruge za osobe s invaliditetom koje na bilo koji način dotiču ova dva zakona – o inkluzivnom dodatku i osobnom asistentu, pitanje roditeljskih potpora i ostalih roditeljskih zahtjeva kao i Zakon o socijalnoj skrbi vezan za status roditelja njegovatelja. Mi kao Ured smo prošle godine dobivali cijeli niz pritužbi na osnovu kojih smo postupali, davali preporuke i naravno da nismo zadovoljni s onim što je danas u e-savjetovanju, kazala je.

> Ana Sršen s prosvjeda: ‘Hrvatska sustavno radi na tome da osobe s invaliditetom nemaju šanse za normalan život’

> Roditelji djece s teškoćama u razvoju prosvjeduju na Trgu svetog Marka: ‘Uvijek nešto čekamo, dosta je’

Slošnjak: “Zakon se protivi kontekstu neovisnog življenja”

– Navedeni zakon se protivi kontekstu neovisnog življenja. Mi bi trebali govoriti o samostalnosti, o odlučivanju, aktivnostima, uključenosti osoba s invaliditetom prema njihovoj želji i izboru i svakako da taj nacrt zakona ne bi smio biti isključujući. On u ovom momentu ima cijeli niz ograničenja. Iako bi možda umjesto riječi ne može se, trebalo pisati ne može se osigurati u punom opsegu. Isključujuć je dio vezan uz zapošljavanje, ili ako netko živi u obitelji.

Plastični primjeri pokazuju da ako je netko osoba s invaliditetom s najtežim stupnjem i ima potrebu za podrškom u svakodnevnom životu, na radnom mjestu, on u ovom momentu ne može osigurati pravo na radnog asistenta jer zakonski takvo pravo nije još uvijek osigurano. Mi trenutno imamo pilot projekt koji je tek počeo i koji provodi Zavod za zapošljavanje i u tom segmentu još uvijek izostaje ta vrsta podrške. Što se tiče zapošljavanja mi ne smijemo dozvoliti da osoba s invaliditetom bira hoće li raditi ili ne, istaknula je.

– S druge strane ne može se dozvoliti da se osobu s invaliditetom, ako živi s obitelji – isključuje. Mi upravo želimo da ta obitelj ima podršku, da se ta obitelj može rasteretiti. Da ta osoba ne mora za svaku sitnicu, za svaku potrebu zvati upravo roditelje. Zatim vezano za imovinski cenzus, za participaciju. Vidimo da osoba s invaliditetom predlaže pružatelja usluge, a ne bira. Ima tu cijeli niz satnica itd. Mogla bih uzeti cijelu emisiju pa bih tu stala, rekla je Slonjšak.

Barilić iz Ministarstva: “Spremni smo na razgovor”

Barilić je rekla da “ne bi govorila je li prosvjed bio ishitren ili nije”.

– Svatko ima pravo na prosvjed pa ja to mogu shvatiti. Ono zbog čega mi je žao jest da smo se mi u Ministarstvu sastajali s predstavnicima Udruga Sjena i sama činjenica da smo išli s izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi govori da smo bili spremni i da smo nadalje spremni za razgovor. U tom smislu mi je malo teže shvatiti, ali u redu – tu smo gdje jesmo. Što se tiče samog Zakona o osobnoj asistenciji – on je bio planiran za 2022. godinu i kao takav je od 1. prosinca na javnom savjetovanju. Tijekom ovog vremena od mjesec dana svatko tko smatra da bi se navedeni zakon mogao poboljšati ima priliku i može podnijeti svoje prijedloge i primjedbe. Mi ćemo ih svakako proučiti i vidjeti što od tog dijela možemo prihvatiti, kazala je.

Barilić: “Ne mogu razumijeti taj negativan kontekst”

– Bez prava na osobnog asistenta ostat će oni koji u konačnici nisu ni trebali ostvarivati pravo na osobnog asistenta i one osobe kojima je osigurana skrb na drugi način. Ovim Zakonom o osobnoj asistenciji želi se proširiti krug osoba koje uopće imaju pravo na osobnog asistenta. U ovom trenutku tu uslugu koristi 4 tisuće osoba, a mi želimo da to bude puno veći broj. Nakon istraživanja i projekcija želimo doći do 13 tisuća osoba. Cilj nam je da svaka osoba koja je u potrebi za osobnim asistentom, bez obzira gdje se nalazi, tu uslugu može ostvariti. Razumijem da određene odredbe Zakona treba poboljšati, ali ne mogu razumjeti potpuno taj negativan kontekst kad zaista pričamo o širenju te usluge. Kad je riječ o osobnoj asistenciji koju koristi više od 2.000 ljudi, a predviđamo da će ih koristiti 10.000 osoba – mi pričamo o peterostrukom povećanju, naglasila je.

– Mi želimo zakonom urediti uslugu osobnog asistenta. Kako na strani onoga tko može biti asistent, tako i na strani onoga tko može ostvarivati tu uslugu. Roditelji imaju pravo temeljem Zakona o socijalnoj skrbi na status roditelja njegovatelja, a ako su zaposleni ili samozaposleni imaju mogućnost ostvarivati prava iz Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama. Dijete koje je uključeno u obrazovanje ima pravo na korištenje pomoćnika u nastavi. U tom smislu su zbrinuti, istaknula je.

Dodala je da se razvija i već postoji u pojedinim ustanovama socijalne skrbi pilot projekt – usluga odmora o skrbi.

Osobni asistent Ćurlin: “Cijena rada je ispod razine dostojanstva”