Uvodnim predavanjem, na kojem se na poljani iza glavne zgrade Fakulteta okupilo nastavnici svih studijskih grupa i studenti prve godine integriranoga i preddiplomskih studijskih programa, 4. listopada 2021. započela je XXX. nastavna godina na Fakultetu hrvatskih studija. Svečanošću je počelo razdoblje studiranje za 291 brucoša, koliko ih je ove godine upisano u prvu godinu na FHS-u, izvijestio je Fakultet hrvatskih studija.
Nakon izvođenja državne himne Lijepa naša nazočne su pozdravili su dekan Ivo Džinić i prodekan za nastavu i studente Dario Vučenović.
Dekan Džinić istaknuo je kako su središte znanstvenoga istraživanja Fakulteta hrvatskih studija hrvatska kultura i jezik; opstojnost, razum, vrjednote, komunikacija, odgoj, um i ponašanje; hrvatsko društvo i zemlja, stanovništvo i iseljeništvo, civilizacijsko i povijesno naslijeđe u državnom, europskom i općesvjetskom kontekstu i dodao da se sve postojeće i novostečene spoznaje na spomenutom području prenose u okviru visokoškolske naobrazbe novim naraštajima. Time se, između ostaloga, nastoji izravnije pridonijeti njegovanju hrvatskoga nacionalnoga i kulturnoga identiteta. Odgovornost je svakoga nastavnika da studentima osigura kvalitetnu izobrazbu, što uključuje odgovarajući prijenos vlastitih spoznaja, ali i formativnu dimenziju visokoškolskoga društvenoga i humanističkoga obrazovanja.
Dekan je pozvao studente da na početku studija posvijeste kako obrazovanje nije samo proizvod pasivnoga slušanja, nego i osobne aktivne zauzetosti onih koji studiraju. Nastavnicima je zaželio zauzetost u prenošenju znanja kroz odgovornu pripremu predavanja, seminara i vježbi, redovitih konzultacija i kolokvija, a studentima aktivno sudjelovanje u obrazovnom procesu kroz samostalni rad. Navodeći Plutarhovu misao: „Naš um nije poput posude koju bi nečim trebalo ispuniti, nego je poput vatre koju treba rasplamsati!”, članovima fakultetske zajednice poželio je međusobno i suradničko rasplamsavanja snage uma.
Predavanje o temi Ozbiljenje odgoja održala je pročelnica Odsjeka za odgojno-obrazovne znanosti Katarina Dadić. Informacije za studente dali su voditeljica Savjetovališta Fakulteta hrvatskih studija Lovorka Brajković, predsjednik fakultetskoga Studentskoga zbora Petar Šarić i voditelj Računalne službe Darko Čokor.
Prof. Dadić u svojem je izlaganju istaknula kako je poistovjećivanje odgoja i obrazovanja prouzročilo je zapostavljanje, zanemarivanje i napuštanje odgoja. Dobar je odgoj onaj koji narodu i državi osigurava ugled, gospodarski i kulturni razvoj, bogatstvo duhovnoga života, životni standard, nacionalni ponos, sigurnost i afirmaciju. To se dugoročno i mukotrpno ostvaruje odgojem vrlina: poslušnosti, iskrenosti, urednosti, jakosti, ustrajnosti, marljivosti, strpljivosti, odgovornosti, pravednosti, velikodušnosti, umjerenosti, jednostavnosti, društvenosti, prijateljstva, poštovanja, domoljublja, razboritosti, prilagodljivosti, razumijevanja, odanosti, odvažnosti, poniznosti i optimizma.
Djecu se danas smatra mladim građanima kojima je dano pravo na informiranost o osobnom položaju i pravo na sudjelovanje u odlučivanju. Koliko se to pravo odnosi na obitelj, toliko se odnosi i na pedagoške institucije.
Radikalni pedocentrizam prouzročio je oslobađanje ovisnosti o odraslima i samoodređenje koje se djetetu nameće i u odnosu na koje se dijete treba stalno dokazivati. Takvim se stajalištem potvrđuje da je dijete „socijalni subjekt” kojemu pedagoška hermeneutika više nije potrebna. Tim se relativizira ili ukida odgojna odgovornost i zastupnička uloga odraslih u odnosu na djecu i mlade i potvrđuje se: relativizacija značenja odraslih, kraj pedagoškoga moratorija ili „kraj odgoja”, požurivanje djetinjstva, preobrazba djetinjstva, gubitak ili „brisanje” djetinjstva.
Odgovornost za odgoj uz obitelj, trebaju preuzeti i ustanove odgoja i obrazovanja, mediji, vladine i nevladine organizacije, kulturne i športske ustanove, ali i sveučilište, jer se osobni razvoj odvija tijekom cijeloga života, a posebno je intenzivan u razdoblju studiranja.
Odgoj stoga treba učiniti zbiljskim, provesti ga u djelo. Kako ga ostvariti i oživotvoriti?
* Razumijevajući da dijete kao „socijalni akter” u hrvatskoj pedagogiji nije tematizirano, a odgajateljima i učiteljima se istodobno nameće slika djeteta kao samostalnoga i samoodgovornoga građanina.
* Prihvaćajući da dijete može samostalno raditi i donositi odluke, ali i istodobno biti izloženo određenju, kontrolirano granicama i pravilima (vrsno vođeno).
* Odlučujući da se na krizu društva, odgoja i vrijednosti mora gledati kao na izazov.
* Priznavajući da roditelji nisu moćni sami zadovoljiti sve zahtjeve odgojnoga postupka zbog čega su zajednica, društvo i država nužni u odgoju.
* Zagovarajući da škola ne može postati isključivo obrazovna ustanova i da je njezina odgojna uloga prva i osnovna zadaća.
* Podržavajući da odgoj nije i ne može biti vrijednosno neutralan i da svaki pedagog treba biti vrijednosno angažiran.
* Spoznavajući da sudbina čovjeka nije da ostane dijete, nego da postane odrasla i zrela ljudska osoba koja je u stalnom razvoju i sazrijevanju te joj je potrebna je odgojna pomoć.
Predavanje je zaključila Platonovim riječima: „Odgoj je prva od najljepših vrjednota koju dobivaju najvaljaniji ljudi”.
Nakon uvodnoga predavanja brucoši su imali susrete s nastavnicima po studijskim grupama.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.