Predsjednica kritizirala Vladu: Kakvu perspektivu imaju mladi? Predugo stojimo, drugi nas prestižu, nema političke volje

Foto: fah

“Ekonomska politika Hrvatske u 2018.” naziv je ovogodišnjeg 25. tradicionalnog savjetovanja Hrvatskog društva ekonomista. Do petka će u Opatiji razgovarati gdje je Hrvatska sada te što ju čeka iduće godine, piše HRT.

Među kremom hrvatske politike i gospodarstva u Opatiji našla se i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, koja je hrvatsku ekonomsku sliku opisala kao “nimalo blistavu”.

Potkrijepila je to čitavim nizom jasnih financijskih pokazatelja, primjerice onim da je naš rast BDP-a među najnižima u Europskoj uniji. Istaknula je i kako Hrvatska za inovacije i razvoj ulaže 88 eura po stanovniku, dok je svjetski prosjek 500 eura viši (oko 587 eura). Podsjetila je i da mladi odlaze jer su hrvatske mirovine zapravo mirovine na samom rubu siromaštva.

“Želimo li imati objektivan pristup moramo se postaviti u kontekst okruženja. Naši rezultati dobivaju pravu vrijednost kad se uspoređujemo s pravom konkurencijom. Slijedom takvog pristupa možemo zaključiti kako slika nije blistava niti nam daje razloga za zadovljstvo nego naprotiv, za nemir i tjeskobu. Za osjećaj potrebe za žurnim djelovanjem. Hrvatska ima jednu od najlošijih stopa omjera izvoza u odnosu na BDP u srednjoj Europi. Gledamo li izvoz roba, bez usluga – taj je omjer još gori. Dok smo bili nekada razvijeniji pa izjednačeni danas smo 85 posto razvijenosti srednje i istočne Europe. Stopa porasta produktivnosti zaposlenosti i BDP-a od 2013. do 2016. u Hrvatskoj među najnižima su u EU. Imamo jednu od najnižih stopa aktivnosti radne snage. Udio ljudi s rizikom od siromaštva među najvišima je u EU”, rekla je predsjednica.

“Kakvu perspektivu imaju mladi kad s najvišom prosječnom dobi u EU napuštaju roditeljski dom. Hrvatska ima skoro najniža socijalna davanja za mlade u EU. Još više zabrinjava što u tim davanjima nema davanja za obrazovanje već se zadržavamo na davanjima za nezaposlenost i invalidnost. Među najslabijima smo u testovima iz matematike u EU. Dok drugi napreduju mi stojimo na začelju. Ostajemo nekonkurantni u području ljudskih resursa”, dodala je.

Foto: fah

” Strukturne reforme postale su toliko apstraktne, da ih se u javnom prostoru ne doživljava. Postoje liste preporuka, ali malo ih se realizira. Time dolazimo do pitanja tko i gdje donosi, odnosno ne donosi odluke. S ove pozicije mogu zaključiti kako je možda najveći problem pred nama. Jasno je da je ključni problem manjak kapaciteta države i javne uprave na svim razinama, drugo objašnjenje koje vodi zaključku manjka političke volje bilo bi potpuno neodgovorno te mi je neprihvatljivo”, zaključila je i nabrojala da Hrvatskoj treba politička vizija i odlučnost, hrabrost i otpor populističkim politikama, nepopuštanje pred ucjenama, povećanje kapaciteta državne i javne uprave.

S druge strane, guverner HNB-a Boris Vujčić ponavlja kako bi uvođenje eura donijelo čitav niz koristi za hrvatsko gospodarstvo i građane. Podsjetio je kako bi se smanjio tečajni rizik, što bi dovelo i do pada kamata, a tada bi se i stranci i hrvatski građani lakše odlučivali na pokretanje gospodarskih projekata. Ponovio je i da je mit kako će uvođenje eura pratiti poskupljenje cijena, jer svjetske statistike i iskustva to ne potvrđuju.

Predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić pokušao je hrvatsku ekonomsku zbilju usporediti sa zbivanjima u svijetu. Naveo je da je svjetska ekonomija bolja nego ikada, a da Hrvatska ima drugi najniži BDP u Europi, treću najveću nezaposlenost, nisku stopu investiranja i demografsko propadanje.

Foto: fah

Iako su potencijali veliki, oni se smanjuju zbog odlaska ljudi, upozorio je, dodavši da se “Hrvatska prazni, a države bez teritorija i stanovništva nema”. Nadam se da teritorij nećemo gubiti, ali ono što gubimo, gubimo stanovništvo, a kad se gubi stanovništvo nemate osnovni resurs da održite niti ekonomiju, niti državu, kazao je. Spomenuo je i da se govori o jačanju drugog mirovinskog stupa, koji je po njemu proizveo deficit i makroekonomske neravnoteže.

Na trodnevnom skupu predstavnici državnih tijela, tvrtaka, institucija, banaka i sveučilišta raspravljaju o ekonomskoj politici i perspektivama Hrvatske, njenom međunarodnom položaju i fiskalnoj politici.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr