Povelju zahvalnosti Matici hrvatskoj u prigodi 175. obljetnice utemeljenja i 50. obljetnice objave Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, te povelje zahvalnosti njezinim zaslužnim članovima uručila je u srijedu predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović na prigodnoj svečanosti na kojoj je čestitala Matici hrvatskoj 175. obljetnicu.
Povelja zahvalnosti Matici hrvatskoj dodijeljena je za osobitu ulogu i zasluge u očuvanju, obrani i promicanju kulturnog identiteta, moralnih vrednota i političkih prava hrvatskoga naroda.
Stožerna uloga Matice
Predsjednica Grabar Kitarović istaknula je kako je u vrijeme razvoja moderne hrvatske nacije i povijesnih događaja koji su bili krucijalni za konačno ostvarenje narodne slobode i državne neovisnosti Matica hrvatska više puta imala stožernu ulogu, ne samo u kulturnom nego i političkom artikuliranju i promicanju hrvatskih narodnih stremljenja.
Posebice je tu ulogu Matica hrvatska imala u godinama Hrvatskog proljeća, kada je njezin glas snažno odjekivao kao glas obrane hrvatskih narodnih prava i nacionalnog identiteta, rekla je Grabar Kitarović.
Objava Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika ima značenje povelje “Magna Carta” hrvatskih prava i sloboda. Bio je to epohalni kulturni i politički događaji, izraz odlučnosti hrvatskih književnika jezikoslovaca i kulturnih radnika da hrvatski književni jezik stekne ravnopravnost u tadašnjoj položenoj državnoj zajednici, kazala je.
Deklaracija je stvarni početak Hrvatskog proljeća
Objava deklaracije je stvarni početak Hrvatskog proljeća, u kojem je kultura ne prvi put u našoj povijesti imala iznimno važnu političku ulogu.
Predsjednica je također naglasila da je Matica hrvatska svekolikim radom od osnutka do danas opravdala svoje ime i svoju društvenu ulogu. Njezin izdavački rad, tribine, izložbe i sve drugo djelovanje, kako u središnjici tako i u ograncima, dragocjen su i ničim nadoknadiv doprinos ukupnom razvoju hrvatske kulture i kulturne baštine u cjelini, rekla je.
Taj je događaj ujedno podsjetnik kako moramo biti svjesni da ozračje globalizacije, uza sva dobra koja nosi, pogoduje i onima koji smatraju da su nacionalni jezici smetnja razumijevanju i zajedništvu među ljudima. Mi znamo, naprotiv, da samo narod koji ima izgrađen identitet može biti čimbenik dijaloga i razumijevanja među narodima u korist općeljudskog napretka, istaknula je Grabar Kitarović.
Uručila je povelje zahvalnosti za zasluge u radu upravnih tijela Matice hrvatske i njezinih ogranaka, te u znak priznanja za svekoliki rad i žrtve 25-orici zaslužnika, među kojima 15 posthumno. Također je povelje zahvalnosti za zasluge u osnutku, uređivanju i promicanju glasila Matice hrvatske uručila devetorici Matičara, od kojih petorici posthumno, te povelju zahvalnosti za donošenje Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog jezika devetorici istaknutih osoba, među kojima osmorici posthumno.
Oko Matice se okupljao narod
Predsjednik Matice Stjepan Damjanović izrazio je zahvalnost, posebno u ime onih kojih više nema među živima, poručivši da će povelje biti poticaj da se Matica hrvatska u aktualnom vremenu što djelotvornije uključi u borbu za bolju hrvatsku sadašnjost i budućnost.
Matica hrvatska bila je u velikom dijelu svoje povijesti najvažnija kulturna ustanova naroda koji nije imao punu državnost, pa kadšto na sebe preuzimala i zadaće koje u redovitim prilikama kulturnoj ustanovi ne pripadaju. To su bile prilike u kojima se oko hrvatske kulture okupljao sav narod, jer je bio suočen s vrlo ozbiljnim opasnostima koje su prijetile samom njegovom opstanku, rekao je Damjanović.
Deklaracija je štitila pravo hrvatskoga naroda da svoj jezik zove svojim imenom i tražila da se o hrvatskom jeziku ne odlučuje izvan Hrvatske. Takvo je djelovanje Matice hrvatske u mnogim prilikama zahtijevalo visoku svijest i veliku hrabrost mnogih njezinih članova koji su nerijetko morali podnijeti nemale žrtve za ostvarenje temeljnih prava hrvatskog naroda, istaknuo je Damjanović.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
