Drago Prgomet, HDZ-ov predsjednik zagrebačke Skupštine, dao je intervju za Večernji list u kojem je govorio o predsjedničkim izborima i izborima u HDZ-u, Hvidri…
O Narod odlučuje i pitanju manjina
“Inicijativa Narod odlučuje u sklopu svoje referendumske inicijative predlaže da se zastupnicima manjina smanje ovlasti, da ne mogu odlučivati o formiranju Vlade i proračunu? Što mislite o tome?”, pitanje je koje mu je postavljeno, a u nastavku donosimo odgovor.
“Mislim da je vrijeme za ozbiljno promišljanje o izmjenama Ustava, načina izbora Sabora i uloge i utjecaja zastupnika koji nisu birani po principu koji vrijede za deset izbornih jedinica. To se odnosi na manjinske zastupnike i zastupnike iz dijaspore. Možda se to može riješiti kroz dva doma Sabora. No, to je samo moje mišljenje, ne i službeno HDZ-ovo. Ali pitanje ustavnopravne jednakosti zastupnika logično se nameće, to nema veze s pravima manjinskih zastupnika”.
Podsjetimo, 2. referendumsko pitanje građanske inicijative Narod odlučuje, za referendum koji je spriječila HDZ-ova vlast, bilo je:
Jeste li za to da se iza članka 72. Ustava Republike Hrvatske doda članak 72.a koji glasi:
„Zastupnici nacionalnih manjina odlučuju o svim pitanjima iz nadležnosti Hrvatskoga sabora, osim o povjerenju Vladi i donošenju državnog proračuna.“
O promjenama izbornih pravila
“U HDZ-u je bilo otpora i uvođenju principa jedan član, jedan glas, kao što je bilo otpora i uvođenju preferencijskoga glasa, to znam iz prve ruke jer sam tada bio u Predsjedništvu stranke. A sve je to došlo, pa je tako došlo vrijeme i za druge promjene. Mi smo, kao kirurzi, prije deset godina operirali na jedan način, a sad to činimo na drugi način, a pogriješio je onaj tko to nije prihvatio nego je ostao vjeran staroj školi. Tradicija je dobra, ali napredak je bolji”.
O desnici
“HDZ neće voditi brigu o takvim političkim pokretima koji su krajnja desnica. Desetljeće se već priča o potencijalu desnice, mijenjali su se akteri na desnici, bit će ih, ali nitko od njih nije ostavio niti će ostaviti značajniji trag. Evo što se dogodilo s Hasanbegovićem i Brunom Esih, trajali su kao lanjski snijeg. ”
O predsjedničkim izborima
“Ponovni izbor Kolinde Grabar-Kitarović za predsjednicu države treba gledati kroz prizmu dviju činjenica, što je učinila dosad i tko su joj protukandidati. Prvo, predsjednica je svoj mandat obnašala isključivo u okviru svojih ustavnih ovlasti. Kao vrhovna zapovjednica, svakako je, uz MORH, zaslužna za ozbiljne pozitivne pomake u opremanju i jačanju oružanih snaga i time sigurnosti zemlje. U vanjskoj politici Hrvatsku je dobro predstavljala. Kao suodgovorna za sigurnosne službe, zaslužna je za visoku razinu sigurnosti i stabilnosti unutar države i drugo. Ne vidim nijedan razlog da ne ponovi mandat. Kada je riječ o protukandidatima, najblaže rečeno, pretenciozno je od nekoga tko je po svim parametrima bio najneuspješniji predsjednik Vlade tražiti da mu građani sad povjere da bude predsjednik države. Govorim o gospodinu Milanoviću. To su činjenice, ništa osobno. Čovjek želi biti predsjednik države, a svojom odlukom u slučaju Perković ugrozio je jedan od najvažnijih strateških ciljeva Hrvatske, ulazak Hrvatske u EU. Gospodin Škoro želi predsjedničke ovlasti kakve dosad nije imao nitko u Hrvatskoj, valjda od Khuen-Hedervaryja. Preuzeo bi zakonodavnu vlast stavljanjem veta na zakone koje donosi Sabor, ali i sudbenu vlast kroz izbor ustavnih sudaca. S druge strane, još ništa od njega nismo čuli što bi radio u okviru postojećih ovlasti, koje također nisu male. Što, recimo, misli o obveznom vojnom roku, slanju naših vojnika u Afganistan, nabavi borbenih aviona, broju predstavništava u svijetu, o odnosu prema susjednim državama, kako bi organizirao rad sigurnosnih službi…”
O HDZ-ovom odnosu prema predsjednici
“Mislim da je ta priča predimenzionirana, iako izbor predsjednice ne možemo odvojiti od unutarstranačkih i budućih parlamentarnih izbora, ali mislim da je potpuno pogrešna teza da će se tzv. bojkotom Kolinde Grabar-Kitarović ići na rušenje Plenkovića. HDZovo biračko tijelo nije takvo, ono će prepoznati što je predsjednica sve dobro učinila i dat će joj svoj glas. Naravno, uvijek je moguće da će dio ljudi promijeniti svoj stav i glasovati za nekoga drugog, ali to neće bitno utjecati na rezultat i ona će ponovno biti predsjednica države. Unutarstranački izbori imaju drukčija pravila ponašanja. Priče o bojkotu i sabotaži smatram preuveličanima, ali smo svjesni da smo na izborima za EU parlament izgubili dio biračkog tijela u odnosu na prijašnje izbore. U Zagrebu, primjerice, 8000 ljudi manje glasovalo je za HDZ-ovu listu na euroizborima nego za HDZ-ovu listu na lokalnim izborima. Očito nismo dovoljno bili fokusirani na kandidate i programe i ovi su izbori prilika da se to ispravi”.
O unutarstranačkim izborima
“O izborima u HDZ-u govorit ću kad za to dođe vrijeme. Plenković vodi dobro državu i stranku. Znaju mu prigovarati da mu fali brzine u donošenju odluka, ali pozicija premijera traži puno kompromisa, trebate zadovoljiti različita mišljenja i interese u vlastitoj stranci i partnere u Vladi. Posebno ako želite stabilnost Vlade i države, oduprijeti se narastajućoj demagogiji i populizmu, provoditi reforme, pripremiti se za predsjedanje Vijećem EU, što nije mala stvar za Hrvatsku, nastaviti povlačiti novac iz fondova EU kojeg je sve više i koji stvara uvjete za napredak. Sve u svemu, ovo je lijepa država za živjeti u njoj”; rekao je, ali nije otkrio hoće li se on kandidirati.
O Hvidri
“Pokušat ću odgovoriti racionalno jer govorim kao političar i član Hvidre. Prvo, Hvidra nije SUBNOR, nekorektno i neprimjereno je uspoređivati jednu udrugu koja egzistira u demokratskom i pluralnom društvu, s udrugom koja je vedrila i oblačila političkim životom bivše Jugoslavije. Drugo, Hvidra ima pravo komentirati sva društvena i politička zbivanja, kao što to čine i sve druge udruge od U ime obitelji do Gonga. Hvidra ima pravo pozvati svoje članstvo na određenu aktivnost u kontekstu političkog odabira i angažmana. Ali, svi mi znamo da konačnu odluku o tome kako će izgledati Vlada donose političke stranke i Sabor. Sabor je taj koji imenuje Vladu. Što se tiče vodstva Hvidre, pričekao bih regularne izbore u Hvidri, ali bih volio da Hvidru, moju udrugu, vode ljudi koji nisu visoki politički i stranački dužnosnici. To bi za Hvidru i njezinu neovisnost bilo najbolje”.
O izjavama Milorada Pupovca
“Milorad Pupovac ponio se, u konkretnom slučaju, kao glasnogovornik srbijanske Vlade, a ne kao vođa hrvatskih građana srpske nacionalnosti. Izjava o ustašizaciji Hrvatske potpuno je neprimjerena i neprihvatljiva. Ta je izjava štetna za hrvatsku državu, za hrvatsku Vladu, za građane srpske nacionalnosti i štetna je za samog Pupovca. Što je iznenađujuće jer je riječ o vrlo iskusnom političaru. Ne smatram ga eksponentom ničije vanjske politike, ali u ovom slučaju ponio se kako sam rekao.”
> Prgomet izbačen iz Mosta zbog sastanka s Milanovićem; Petrina – ovo je dno dna!
> (VIDEO) Plenković: Prgomet je apsolutno vjerodostojan i autentičan
> Prgomet se vraća u HDZ: Ovo je trenutak da učinimo zaokret
Prgometov politički put: HDZ – Most – HRID – HDZ
Drago Prgomet je zbog neslaganja s načinom na koji vrh stranke, tj. Tomislav Karamarko vodi HDZ, u veljači 2015. podnio ostavku na mjesto potpredsjednika te izišao iz članstva u HDZ-u. U svibnju je potom osnovao udrugu HRID (Hrvatska inicijativa za dijalog) ističući pritom kako im je namjera prevladati oštre podjele između lijevog i desnog te uvjeriti društvo da se ideološke i političke razlike rješavaju na dostojanstven i tolerantan način, pa će upravo stoga temelj njihovog rada biti dijalog.
U rujnu 2015. priključio se Mostu Bože Petrova. Most je u I. izbornoj jedinici osvojio tri zastupnička mandata. U Sabor je ušao bivši HDZ-ovac Drago Prgomet. Kao kandidatkinje na Mostovoj listi, u Sabor su uz Dragu Prgometa ušle i gospođe Rusak i Petrijevčanin. Obje su bile u upravnom vijeću HRID – i, udruge čiji je predsjednik i osnivač Drago Prgomet. Rusak se udruzi priključila upravo na Prgometovu inicijativu. Već kod osnivanja je najavio kako udruga neće na izbore, ali će on ići kao nezavisni kandidat. Inače, udruge niti ne mogu ići na izbore, samo stranke ili neovisne liste.
Nacionalno vijeće Mosta za samo dva mjeseca, u studenom 2015. godine izbacilo ga je iz Mosta jer je bez znanja Nacionalnog vijeća vodio osobne pregovore sa šefom SDP-a Zoranom Milanovićem.
U kolovozu 2016. godine prihvatio je poziv Andreja Plenkovića za povratak u HDZ. Tada je rekao kako su mu poziv za vraćanje u HDZ i prvi potezi Andreja Plenkovića bili ‘jasan znak da se stranka vraća na poziciju koju je kroz svoj dosadašnji politički život zagovarao. U poziciju narodnjačke stranke koja će okupljati, u kojoj će se poštivati različitost, a dijalog biti alat u političkoj borbi’.
Plenković ga je postavio i kao kandidata za gradonačelnika Zagreba hvaleći ga ovako: “HDZ na izbore u Gradu Zagrebu ulazi s kandidatom koji je apsolutno i vjerodostojan i autentičan – pravi HDZ-ov kandidat. Tu nema nikakvih dilema. Riječ je o našem potpredsjedniku Kluba zastupnika u Hrvatskom saboru, čovjeku koji je bio hrvatski branitelj, bio je zamjenik predsjednika HDZ-a. On je liječnik, profesor, čovjek iz naroda i za ljude.”, rekao je predsjednik HDZ-a i Vlade RH Andrej Plenković u Novinarskom domu na predstavljanju izbornog programa Drage Prgometa.
Drago Prgomet na tim je izborima u prvom krugu osvojio tek 5,6% glasova, a ispred njega su redom bili Milan Bandić, Anka Mrak Taritaš, Sandra Švaljek i Bruna Esih koja je imala 10,98% osvojenih glasova.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
