Prije točno godinu dana, uoči ljetne stanke, kada oči javnosti nisu bile uprte u rad Sabora, vladajuća većina izglasovala je novi, HDZ-ov Zakon o arhivima. Zakon je to kojega je predložila Vlada Andreja Plenkovića, a pripremilo Ministarstvo kulture.
Upravo je taj Zakon izazvao brojne kritike, a Sabor ga je izglasovao samo godinu dana nakon što je, taj isti sastav Sabora, prema Mostovom prijedlogu, donio Zakon kojim je omogućeno otvaranje arhiva iz komunističkog razdoblja.
Donošenje novog Zakona nelogično je i utoliko što je upravo vladajuća HDZ-ova većina, koja ga je izglasovala, godinu dana prije podržala Mostov zakon, tvrdeći da se ne boji otvaranja arhiva.
Zašto je bilo potrebno samo godinu dana nakon što je donesen Mostov zakon donositi potpuno novi zakon koji uređuje isto područje? Mnogi tvrde, upravo zato da bi se arhivi – ponovno zatvorili.
Koje je glavne promjene donio Vladin zakon u odnosu na raniji Mostov zakon, a koje se ističu kao problematične, te koje je sve arhivsko gradivo postati nedostupno – izdvojili smo u nastavku.
1. Zatvaranje arhiva nastalih od 30. svibnja – 22. prosinca 1990.
Mostov zakon učinio je dostupnima javnosti arhivsku građu nastalu do 22. prosinca 1990., tj. do donošenja Ustava Republike Hrvatske, takozvanog Božićnog ustava.
(VIDEO) Sabor: Ministrica Obuljen na sva pitanja o arhivima odgovarala istom rečenicom!
(VIDEO) Bulj: ‘Ministrici Obuljen nije lako: mora braniti ‘lex Kolega’ čiji je autor kolega Šeks’
Dakle, temeljem tog zakona bit će dostupna ona građa koja je nastala od 30. svibnja 1990., tj. do održavanja prve sjednice višestranačkog demokratski izabranog Hrvatskog sabora.
„Već to skraćivanje od šest mjeseci znači zatvaranje.“ – kazao je za Večernji list odvjetnik Siniša Pavlović.
“Mostova je ideja bila da bude dostupno gradivo do formalnog nastanka moderne Hrvatske, a to je dan donošenja novog Ustava, a ne dan izbora. Sada nećemo moći znati kako je tekla primopredaja vlasti, kako se formirala vlast, tko je ostao od starih struktura, što su predali, što se dogodilo s oružjem Teritorijalne obrane, zašto je baš Stipe Mesić išao u Beograd, s kojim uputama…” objasnio je odvjetnik Siniša Pavlović za Jutarnji list u studenome prošle godine.
Ističe se kako je upravo to razdoblje od šest mjeseci ključno za procese primopredaje vlasti i početaka tranzicije koji su važni za razumijevanje i za otkrivanje odgovornosti za mnoge današnje hrvatske političke i gospodarske probleme.
“To je trenutak kad se petokraka pretvara u hrvatske grbove i kad je začeta hrvatska država, već duboka država konglomerata različitih poslovnih, paraobavještajnih, političkih i ideoloških interesa koja je zarobila hrvatsko društvo i državu sve do naših dana”, rekao je Zlatko Hasanbegović u Saboru, piše Jutarnji list.
2. Zaštita osobnih podataka za one koji su kršili ljudska prava?
Problematičnom se ističe odredba po kojoj će mnogi podatci o progoniteljima u komunističkom sustavu biti nedostupni, temeljem odredbe koja štiti osobne podatke.
Vlada je, naime, formulaciju iz postojećeg zakona po kojoj se ne smiju štititi osobni podaci onih koji su s jugoslavenskim službama sudjelovali u kršenju ljudskih prava zamijenila odredbom po kojoj izvan zaštite ostaju tek osobni podaci Udbinih suradnika, čime se, tumači odvjetnik Siniša Pavlović za Večernji list, skrivaju podatci niza kategorija osoba koje su za račun režima kršile tuđa prava. – Ljudska prava nije kršila samo Udba, kršio ih je i SUP, fakulteti, škole… Ne radi se o terminološkoj ni semantičkoj, nego o bitnoj razlici – ističe.
Također, tijekom saborske rasprave o Zakonu, zastupnik Mosta Božo Petrov istaknuo je kako će se njime učiniti nedostupnim oko 80 000 dosjea građana koji su u pravilu bili žrtve represivnog sustava, a putem kojih je moguće doći do podataka o progoniteljima.
“Jeste li Vi svjesni da je namjera ovog zakona iskoristiti takozvanu zaštitu osobnih podataka i zatvoriti osobne dosjee građana kojih u ovom trenutku ima 80 000 u državnom arhivu i u pravilu su to žrtve progonitelja?
Namjera predlagatelja je da to više ne bude dostupno javnosti- nego da popis žrtava bude dostupan samo određenim osobama. To nije zaštita osobnih podataka žrtava- to je osobna zaštita progonitelja!” – poručio je Petrov ministrici Obuljen.
Zastupnik Marko Sladoljev primijetio je pak da se formulacija u Zakonu prema kojoj se neće štititi osobni podaci osoba koje su u bivšem sustavu bili „obnašatelji javnih dužnosti i pripadnici sigurnosnih službi“, znači da će biti dostupni dosjei samo onih osoba koja su istovremeno obnašali i javne službe i bili pripadnici sigurnosnih službi, a što se odnosi na vrlo malen broj ljudi. Istovremeno, svi ostali obnašatelji javnih službi ili pak pripadnici sigurnosnih službi nisu obuhvaćeni tom kategorijom.
„Razlikujete li vi veznik ‘i’ i ‘ili’?“ – uputio je Sladoljev pitanje stvarateljima Zakona.
3. Dio gradiva koji se nalazi izvan državnog arhiva neće ni morati biti predan u državni arhiv
Velik dio arhivske građe iz komunističkog razdoblja još uvijek se nalazi u ustanovama sljednicama onih institucija iz komunističkog razdoblja koje su stvorile to gradivo, iako po zakonu pripada državnom arhivu. Tako se, primjerice, dio građe iz Komunističke partije Hrvatske nalazi u SDP-u, dio građe UDB-e u SOA-i i MUP-u itd.
Zakon o arhivima: Je li pitanje arhiva bilo u pozadini pada vlade HDZ-Most?
Nasuprot tome, Vladin zakon učinio je nedostupnu javnosti građu od 30. svibnja.
Kao razlog zbog kojega predaju tog gradiva državnom arhivu nije moguće izvršiti, Vlada navodi nedostatak prostornih kapaciteta za njegovo pohranjivanje. No, umjesto rješavanja pitanja prostornih kapaciteta, novi Zakon odredio je- da dio gradiva neće ni trebati biti predan državnom arhivu.
Saborski zastupnik Nikola Grmoja upitao je tijekom saborske rasprave na koji će način do nepredane građe, a koja po zakonu također treba biti dostupna javnosti, zainteresirani moći doći te je dobio odgovor da će se ona moći zatražiti upravo u tim ustanovama u kojima se nalazi.
„Kako može jedan građanin ušetati u SOA-u i tražiti neku dokumentaciju? To je apsurdno.“ – poručio je Grmoja.
4. Za dostavu građe Hrvatskom državnom arhivu- rok od 11 godina!
I dok dio građe koji pripada državnom arhivu, a još se ondje ne nalazi, neće ni morati biti predan u državni arhiv, onaj dio za koji predviđeno da se preda propisan je iznimno dug rok da se to učini.
U odnosu na dosadašnji Mostov Zakon, koji je za dostavu gradiva predviđao rok od jedne godine, sadašnjim će se zakonom ta obveza produljiti na rok od čak 11 godina!
Mostov zakon propisao je da u roku od godinu i pol stvaratelji gradiva moraju predati sve u Hrvatski državni arhiv, a sadašnji zakon navodi rok od 10 godina za digitalizaciju, odnosno 11 godina od donošenja Pravilnika. Nije ni jasno što će se dogoditi s izvornim dokumentima, nakon što se digitaliziraju, pa postoji bojazan da će se uništavati, naveo je Jutarnji list još u studenom 2017. godine.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
