U vrijeme dok je na snazi bio Mostov zakon o arhivima, koje je omogućio otvaranje arhiva, došlo je do zanimljivih i do tada nepoznatih spoznaja. Jedna od njih odnosila se na djelatnost Vladimira Šeksa u jugoslavenskoj tajnoj službi, o čemu smo pisali nedavno.
No, otkrivanje te dokumentacije nije prošlo bez problema. Već smo pisali o tome kako je, nakon što je novinar Jutarnjeg lista pregledavao dokumentaciju koja kompromitira Šeksa, sam Šeks, prema navodima Jutarnjeg lista, protupravno i mimo procedure dobio na uvid iste te dokumente.
Kada su zatim iz Jutarnjeg pokušali u Hrvatskom državnom arhivu doći do dosjea Vladimira Šeksa, dobili su odgovor kako navedeni dosje nije dostupan jer je Šeks zatražio i dobio zaštitu osobnih podataka.
„Šeks je, naime, kako nam je sam potvrdio, zatražio da se zaštite njegovi osobni podaci, tako da dokumenti o obradi koju je Služba državne sigurnosti provodila nad njim nisu dostupni“ – naveo je Jutarnji list.
Zakon o arhivima: Je li pitanje arhiva bilo u pozadini pada vlade HDZ-Most?
Dosje Stjepana Mesića nestao iz državnog arhiva, nitko ne zna gdje je?
„Zanimljiva je situacija i sa Šeksovim dosjeom. U njegovu slučaju u popisu dosjea umjesto imena Vladimir Šeks stoji prazno polje – i broj dosjea. Kada smo podnijeli zahtjev za uvid u dosje pod tim brojem, dobili smo odbijenicu.“ – pisao je Jutarnji objašnjavajući da na odluku ravnatelja HDA o zaštiti njegovih osobnih podataka ne postoji mogućnost žalbe, ali postoji mogućnost tužbe Upravnom sudu.
Jutarnji list u prosincu 2017. također je utvrdio i jednu neobjašnjivu činjenicu – naime, iz HDA nestao je dosje Stjepana Mesića.
„Kada smo zatražili uvid u Mesićev dosje, koji se nalazi u popisu dosjea, koje je SOA dostavila u HDA, dobili smo usmeni odgovor kako tog dosjea – nema. Djelatnici HDA potvrdili su nam da je taj dosje uistinu evidentiran u popisu preuzete dokumentacije, ali ga, tvrde, nikada nisu dobili. Je li nestao, je li se zagubio ili je slučajno ostao u SOA-i, nije poznato.“ – naveo je Jutarnji.
Nakon što je Jutarnji list utvrdio tu činjenicu, daljnjih objašnjenja o nestanku Mesićeva dosjea više nije bilo. Hoće li se ikada saznati gdje je nestao Mesićev dosje i hoće li on ikada postati dostupan?
Pitanje je hoće li, jer je vrlo brzo čitava tema pala u zaborav, a u međuvremenu je Mostov zakon prestao biti na snazi te je vladajuća većina izglasovala novi zakon, kojega je izradilo Ministarstvo kulture.
Povjesničari i zainteresirana javnost žestoko su kritizirali ovaj Zakon objašnjavajući da velik dio građe koji je prema Mostovom zakonu bio dostupan javnosti, sada postaje nedostupan. Ponajprije zbog toga što njime postaje nedostupna arhivska građa između svibnja i prosinca 1990., a zatim i zbog drugih odredbi kojima se, pod krinkom zaštite osobnih podataka, čini nedostupnima mnoštvo dokumentacije o onima koji su surađivali s tajnim službama i kršili ljudska prava, a na kraju i zbog toga što velik dio dokumentacije koja pripada Hrvatskom državnom arhivu, neće morati biti predan u Državni arhiv.
