Prijedlog zakona o upravljanju državnom imovinom upućen u saborsku proceduru

Foto: snimka zaslona

Vlada je u srijedu uputila u saborsku proceduru prijedlog zakona o upravljanju državnom imovinom, a po riječima ministra državne imovine Gorana Marića, taj je zakon ponajprije usmjeren na zaštitu i aktivaciju državne imovine u svrhu poticanja gospodarske aktivnosti i zaposlenosti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Postojeći zakonski okvir i institucionalni oblici vezani za upravljanje državnom imovinom doveli su do dugogodišnjeg zapuštanja, uništavanja i uzurpiranja državne imovine, ali i do velikog broja neaktivnih nekretnina”, ustvrdio je ministar Goran Marić.

Naveo je da je riječ o 330 bivših vojarni na 50 milijuna četvornih metara zemljišta, 3.470 građevinskih zemljišta ukupne površine 429 milijuna četvornih metara, 3.860 poslovnih prostora, od kojih je 930 praznih, a 210 bespravno korištenih, 80 kampova, više tisuća stanova, garaža i dr.

Po Marićevim riječima, ovaj prijedlog zakona usmjeren je ponajprije zaštitu i aktivaciju državne imovine kojom upravlja Ministarstvo i to u svrhu poticanja gospodarske aktivnosti i povećanja zaposlenosti. Naglasio je da je temelj primjene ovog zakona procjena vrijednosti i javni natječaji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prijedlogom novog zakona o upravljanju državnom imovinom predviđeno je da ministar državne imovine donosi odluke o raspolaganju dionicama i udjelima pravnih osoba od posebnog interesa, nekretninama te pokretninama procijenjene vrijednosti do 7,5 milijuna kuna, umjesto dosadašnjih do milijun kuna, dok u ostalim slučajevima odluku donosi Vlada. Do sada je Vlada donosila odluke o državnoj imovini iznad 100 milijuna kuna vrijednosti.

Ako u prvom postupku prodaje dionica i udjela, nekretnina ili pokretnina ne pristigne ni jedna valjana ponuda, početna cijena iz prvog postupka može se smanjiti do maksimalno 30 posto, a ponavlja li se prodaja drugi put do maksimalno 50 posto procijenjene tržišne vrijednosti, predviđa uz ostalo prijedlog novog zakona o upravljanju državnom imovinom.

Strategija upravljanja državne imovine donosi se na razdoblje od 7 godina, a ne kao dosad na 4.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kao načela upravljanja državnom imovinom, prijedlog precizira da se njome upravlja “učinkovito te sukladno načelima javnosti, ekonomičnosti i zakonitosti”.

Kada su u pitanju nekretnine, prijedlog novog zakona predviđa i zabranu podzakupa i podnajma. Pritom će država zainteresiranima direktno iznajmljivati određene nekretnine, dok će se ugovori o podzakupu automatski raskidati.

Prodaja imovine više neće biti moguća putem obročnih otplata već će morati biti izvršena jednokratnim plaćanjem.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kada je riječ o trgovačkim društvima u vlasništvu države, resorna ministarstva izravno će Vladi predlagati i članove uprave i nadzornog odbora tih tvrtki.

Možda najveća novina prijedloga zakona je da će se sve nekretnine u državnom vlasništvu koje su na dan 1. siječnja 2017. godine bile u naravi škole, domovi zdravlja, bolnice i druge ustanove kojima su osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i koje se koriste u obrazovne i zdravstvene svrhe, groblja, mrtvačnice, spomenici, parkovi, dječja igrališta, sportsko rekreacioni objekti, sportska igrališta, društveni domovi, vatrogasni domovi, spomen domovi i tržnice upisati u vlasništvo jedinca lokalne ili područne (regionalne) samouprave ovisno u čijoj je nadležnosti osnivanje pojedinih ustanova

Također, prijedlogom novog zakona lokalna samouprava više neće moći mijenjati prostorne planove bez suglasnosti Ministarstva državne imovine

Ministarstvo državne imovine će novim zakonom postati i nadležno za turističke kampove, neovisno nalazili se oni u građevinskoj zoni ili na poljoprivrednom zemljištu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Predviđeno je i da Upravno vijeće Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP) ima sedam članova te ga čine ministar nadležan za državnu imovinu, koji bi bio i predsjednik Upravnog vijeća, i predstavnici još šest ministarstva – financija, gospodarstva, turizama, poljoprivrede, mora, prometa i infrastrukture te zaštite okoliša i energetike. Dosad su ga činili državni tajnici.

Prijedlogom novog zakona predviđeno je i da u radu Upravnog vijeća CERP-a sudjeluju i predstavnici sindikata i poslodavaca, ali bez prava odlučivanja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.