Priziv savjesti: 51 posto primalja bi koristilo to pravo ako to ne bi imalo negativne posljedice na njihov radno-pravni status

Foto: Fah

Iako se najčešće govori o prizivu savjesti ginekologa koji odbijaju raditi pobačaje, na priziv savjesti pozivaju se i primalje, koje uglavnom odbijaju sudjelovati u postupcima prekida trudnoće i medicinski pomognute oplodnje (MPO) i u određenoj prenatalnoj dijagnostici te kod uzimanja matičnih stanica. U Hrvatskoj komori primalja (HKP) smatraju da bi to pravo trebalo precizno urediti zakonom.

Prema anketi koju je proveo HKP, od oko 1700 primalja u hrvatskim rodilištima na priziv savjesti dosad se pozvalo njih 13,5 posto, no 51 posto navodi kako bi koristile to zakonsko pravo kada bi bile sigurne da to neće imati negativne posljedice na njihov radno-pravni status.

Pročitajte što kaže profesorica s Medicinskog fakulteta o tezama da se priziv savjesti treba onemogućiti

70 godina Opće deklaracije o ljudskim pravima koja jamči pravo na priziv savjesti

Zakon o primaljstvu ne uređuje to pitanje

Primalje se na priziv savjesti mogu pozvati na osnovu Zakona o sestrinstvu zato što Zakon o primaljstvu ne uređuje to pitanje, no u strukovnoj komori smatraju da bi u njihovu matičnu zakonu trebalo precizno odrediti u kojim bi slučajevima priziv savjesti bio moguć.

“U Zakonu o sestrinstvu stoji formulacija po kojoj medicinska sestra u slučaju priziva savjesti ima pravo odbiti pružiti zdravstvenu skrb, što je širok pojam. Stoga je pitanje u kojem se segmentu primalja smije pozvati na priziv savjesti. Smije li odbiti sudjelovati samo u određenom postupku ili smije odbiti pružiti primaljsku skrb određenoj korisnici”, kaže pravnica HKP-a Kristina Mikulčić, koja je o prizivu savjesti u primaljstvu govorila proteklog vikenda na Kongresu komora u zdravstvu.

Mikulčić navodi različite primjere, primjerice u Rijeci jedna primalja zbog priziva savjesti ne želi sudjelovati u edukaciji o kontracepciji. Neke primalje iz istog razloga odbijaju sudjelovati u postupcima uzimanja matičnih stanica kod MPO-a.

Bilo je i slučajeva gdje su primalje zbog priziva savjesti kod pobačaja snosile posljedice, odnosno bile degradirane, prebacivane na druga radna mjesta ili je na njih izvršen pritisak.

Predsjednica HKP-a Barbara Finderle kaže kako je odnos prema prizivu savjesti primalja različit od ustanove do ustanove i ovisi o reakcijama ravnateljstava, a primalje ni same nisu sigurne u kojim slučajevima mogu koristiti to pravo.

O prizivu savjesti pitati odmah kod zapošljavanja

Smatra kako bi bilo dobro da se primalje o prizivu savjesti pita odmah prilikom zapošljavanja, kao što je to slučaj u nekim drugim zemljama.

HKP stoga od Ministarstva zdravstva traži da se priziv savjesti precizno definira u Zakonu o primaljstvu.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/hina