Pročitajte kako su započele razmirice oko mimohoda za obljetnicu Oluje

Predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović nakon višetjednih rasprava s Vladom Zorana Milanovića, zaključila je da je sporenje oko načina obilježavanja 20. obljetnice “Oluje” (Knin ili Zagreb) postalo nešto što razdvaja naciju, te je mišljenja da valja odustati od organiziranja vojnog mimohoda, prenosi vecernji.hr

“Iz javne rasprave, koja se već neko vrijeme vodi putem medija, ali i iz mojih razgovora sa svim zainteresiranim dionicima, dolazim do zaključka kako organizacija vojnog mimohoda u Zagrebu povodom 20. obljetnice vojno redarstvene operacije Oluja te Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, ne pridonosi osnaživanju nacionalnog zajedništva, koje bi upravo trebalo snažno obilježiti taj događaj”, kaže u svojoj izjavi za Večernji list predsjednica.

Ona je na sve načine pokušavala pronaći zajedničko rješenje kako u svečanost uključiti i vojni mimohod, pa je predlagala da on bude 4. kolovoza, a središnja proslava u Kninu 5. kolovoza. Vlada RH je, međutim tvrdo smatrala kako se proslava u Kninu i vojni mimohod u Zagrebu imaju održati istog dana, 5. kolovoza. Takav je stav, međutim oštro politički podijelio Hrvatsku, s obzirom da su branitelji a i glavna oporbena stranka, HDZ bili protiv toga da bilo što ometa i konkurira “svetinji”, proslavi Oluje u Kninu.

Predsjednica je, međutim svjesna da postoje razlozi zašto je RH potreban i vojni mimohod (zadnji održan 1997.), pa nudi novi datum. Predlaže da se vojni mimohod, “kojim želimo na punim ulicama Zagreba našim građanima pokazati spremnost, obučenost i naoružanje naše vojske uz sudjelovanje i snaga naših Saveznika, održi 28. svibnja iduće godine na Dan oružanih snaga RH“. Tog ćemo datuma, naime obilježavati i 25. godišnjica osnivanja Zbora narodne garde (ZNG), dakle Hrvatske vojske.

Početak rasprava oko održavanja mimohoda

Mimohod je najavljivala Vlada, a prvotno je i predsjednica podržala tu incijativu, a do prvih trzavica između Pantovčaka i Banskih dvora je došlo zbog razilaženja u mišljenjima oko dana kada bi se mimohod trebao održati.

Ove godine slavi se 20. obljetnica vojno – redarstvene akcije Oluja. Proslava je dosad uvijek bila u Kninu, a dan obilježavanja je 5.8. Obzirom da se radi o jubilarnoj obljetnici, iz Vlade je stigao prijedlog da se svečani mimohod povodom Oluje održi i u Zagrebu. Predsjednica je odmah komentirala kako je i sama htjela predložiti sličnu incijativu.

Nakon Vijeća za obranu koje je održano 7.4., činilo se da se predsjednica i premijer složili oko proslave akcije Oluja, u dva grada, Zagrebu i Kninu.

No, onda je došlo do kamena spoticanja oko dana održavanja svečanog mimohoda u Zagrebu. Predsjednica smatra kako mimohod treba biti održan dan ranije od središnje proslave u Kninu. Vlada pak predlaže da sve  bude isti dan, najprije tradicionalna svečanost u Kninu, a potom mimohod u Zagrebu.

Nedugo zatim, iz Ureda predsjednice je stiglo priopćenje kako nikakva odluka oko proslave Oluje još nije konačna.

Sredinom travnja s Pantovčaka je stigla incijativa za osnivanjem Odbora koji bi odlučio o načinu proslave Oluje.

Nakon toga je premijer Milanović pismenim putem odgovorio predsjednici kako se slaže s njenim prijedlogom za osnivanje Odbora, te poručio kako je smatrao da je na nedavnoj sjednici Vijeća za obranu usuglašeno da će istoga dana, 5. kolovoza, biti održana tradicionalna svečanost u Kninu i vojni mimohod u Zagrebu.

Predsjednik HDZ-a, Tomislav Karamarko uključio se u raspravu istaknuvši kako ima niz razloga zbog čega bi se proslava trebala održati u Kninu.

“Jedan je taj da su ljudi navikli, zato što je Knin doista mjesto oslobađanja naše domovine i pobjede nad okupatorom. S druge strane, u Zagrebu sada raditi mimohod, to poskupljuje čitavu stvar, kad svi pričaju da trebamo štedjeti, da trebamo biti skromni. Smatram da to ove godine ne bi trebali raditi”

Iz istraživanja Nove Tv, većina ispitanika bila je zato da se proslava 20. obljetnice Oluje treba održati u Kninu. Misli to 51 posto građana. Da proslavu treba održati u Kninu, ali i u Zagrebu, smatra 35 posto građana. Proslavu samo u Zagrebu željelo bi njih 4 posto. 10 posto građana ili ne zna ili pak misli da se proslava ne treba nigdje održati. Istraživanje Dnevnika Nove TV proveo je Ipsos puls 17. travnja na uzorku od 600 građana.

28. svibnja 1991. hrvatskoj javnosti predstavljene prve brigade ZNG-a

Dan Oružanih snaga Republike Hrvatske (OSRH) i Dan Hrvatske kopnene vojske (HKoV) obilježava se svake godine 28. svibnja, na dan kada je 1991. godine održana svečana smotra Zbora narodne garde (ZNG) na stadionu NK Zagreb u Kranjčevićevoj ulici i kada su hrvatskoj javnosti predstavljene prve brigade ZNG-a. Zbor narodne garde bio je naziv za profesionalnu, uniformiranu, oružanu formaciju, vojnog ustroja za obavljanje obrambeno-redarstvenih dužnosti u Republici Hrvatskoj, preteču Hrvatske vojske.

Bila je to prva službena smotra postrojbe koja je predala prijavak Predsjedniku, pa je i sam čin označio povijesno osnivanje oružanih snaga.

Najdojmljiviji mimohod Hrvatske vojske održao se 1995. na Jarunu. Vojne parade i inače izražavaju ponos, dio su kulture i povijesti svake zemlje, a ovo je bio prvi veliki mimohod hrvatske pobjedničke vojske. Mnogi izaslanici bili su iznenađeni viđenim. Bilo je očigledno kako je Hrvatska pripremljena za najveće vojne operacije. Uskoro je uslijedila i složena, vojnički zahtjevna Oluja na bojišnici dugoj 700 kilometara.

Na jezeru Jarun 30. svibnja 1995. u Zagrebu je održan, u povodu Dana državnosti, svečani mimohod, dotad najveći prikaz Oružanih snaga – na kopnu, moru i u zraku. Ispred svečane tribine, pred predsjednikom Republike Hrvatske dr. Franjom Tuđmanom kao vrhovnim zapovjednikom oružanih snaga, prodefiliralo je tad više od 3.700 sudionika, oko 220 borbenih vozila, četrdesetak letjelica, patrolni i diverzantsko-desantni čamci, pontonske amfibije, ronioci te padobranci.