“Fakultet hrvatskih studija tijekom 27 godina razvoja narastao je do sveučilišne sastavnice srednje veličine. Na Fakultetu je u zimskom semestru 2019./2020. upisano 1395 studenata, a predaje više od 200 nastavnika u statusu zaposlenika i vanjskih suradnika. Prva će moja zadaća kao dekana biti izrada temeljnih akata i ustrojavanje tijela Fakulteta. Sadašnja privremena tijela treba, u skladu s pravilima sveučilišne autonomije, u zacrtanom roku pretvoriti u stalna i provesti izbore za čelne dužnosti. Uz to bih osobito želio raditi na podizanju programske i znanstvene prepoznatljivosti te međunarodne vidljivosti Fakulteta hrvatskih studija”, ističe prof. dr. sc. Pavo Barišić, dekan Fakulteta hrvatskih studija za hrvatske sveučilišne novine Universitas, koji je objavljen u broju 122., 30. prosinca 2019.
Odluka o osnivanju Fakulteta hrvatskih studija
Senat Sveučilišta u Zagrebu na sjednici 10. prosinca 2019. donio je Odluku o osnivanju Fakulteta hrvatskih studija. Odluka je donesena na temelju Elaborata o provođenju statusne promjene sveučilišnoga odjela Hrvatskih studija kao podružnice u status ustanove u sastavu Sveučilišta u Zagrebu pod nazivom Fakultet hrvatskih studija, a ustanova je dobila i dekana i prvi saziv Fakultetskoga vijeća. Tim povodom Mila Puljiz za Universitas razgovarala je s prvim dekanom novoga fakulteta, prof. Pavom Barišićem.
Nakon dugoga i složenoga procesa Hrvatski studiji postali su fakultet, a Vama je pripala dužnost prvoga dekana. Koji su Vaši prvi dekanski zadatci i planovi?
Sveučilište u Zagrebu okrunilo je godinu svojega velikog jubileja, 350. obljetnicu, osnivanjem novoga Fakulteta hrvatskih studija. Rektor prof. dr. sc. Damir Boras najavio je to na svečanom obilježavanju Dana Hrvatskih studija 2018. godine. Time je dodao još jedan uspjeh u nizu sjajnih postignuća koje je ostvarilo najveće Sveučilište u zemlji. Najnovije rangiranje na Šangajskoj listi svrstava Sveučilište u Zagrebu među 500 najboljih u svijetu – kako prema znanstvenoj produkciji tako još znatnije prema izvrsnoj nastavnoj djelatnosti. Novi Fakultet donijet će zacijelo dodatne nastavne, znanstvene i stvaralačke prinose u području humanističkih i društvenih znanosti te u interdisciplinarnom području.
>Dr. sc. Pavo Barišić o presudi zbog neistinite i klevetničke tvrdnje Vlatka Silobrčića
Ustanovljenjem Fakulteta hrvatskih studija završen je doista dugotrajan postupak nastajanja i razvoja ustanove od prvotne inicijacije Sveučilišnoga komparativnog studija hrvatske filozofije i društva 1992. te proglašenja Hrvatskih studija 1993. Kao sastavnica Sveučilišta u Zagrebu imali su status sveučilišnoga centra od 1995., a 2017. postali su sveučilišni odjel. Naposljetku su postali 31. fakultet na Sveučilištu koje, s još tri akademije, sada ima ukupno 34 ravnopravne sastavnice.
Fakultet hrvatskih studija tijekom 27 godina razvoja narastao je do sveučilišne sastavnice srednje veličine. Na Fakultetu je u zimskom semestru 2019./2020. upisano 1395 studenata, a predaje više od 200 nastavnika u statusu zaposlenika i vanjskih suradnika.
Prva će moja zadaća kao dekana biti izrada temeljnih akata i ustrojavanje tijela Fakulteta. Sadašnja privremena tijela treba, u skladu s pravilima sveučilišne autonomije, u zacrtanom roku pretvoriti u stalna i provesti izbore za čelne dužnosti. Uz to bih osobito želio raditi na podizanju programske i znanstvene prepoznatljivosti te međunarodne vidljivosti Fakulteta hrvatskih studija.
Kakav je sadašnji status Fakulteta i koje su njegove djelatnosti?
Pri odgovoru na to pitanje valja poći od činjenice da su Hrvatski studiji prema Upisniku visokih učilišta ovlašteni za obavljanje djelatnosti visokoga obrazovanja, a prema Upisniku znanstvenih organizacija za provođenje znanstvenih istraživanja. S obzirom na zaposlene u znanstveno-nastavnim zvanjima ustanova je stekla matičnost i ima pravo izbora u zvanja u poljima filologije, filozofije i kroatologije. Širit će se naravno taj djelokrug i na druga znanstvena polja u ključu interdisciplinarnosti.
Što se nastavne djelatnosti tiče, Fakultet hrvatskih studija izvodi preddiplomske i diplomske studije u poljima demografije, filozofije, filologije, informacijsko-komunikacijskih znanosti, kroatologije, povijesti, psihologije i sociologije i poslijediplomske studije u poljima filozofije, kroatologije i povijesti. Za provedbu navedenih studijskih programa Hrvatski studiji imaju dvadeset i pet dopusnica i devet potvrda Ministarstva znanosti i obrazovanja o upisu u Upisnik studijskih programa.
Agencija za znanost i visoko obrazovanje izdala je tijekom 2018. pozitivne Akreditacijske preporuke za nastavak obavljanja djelatnosti visokoga obrazovanja i znanstvene djelatnosti. Očekujemo u skladu s time i odgovarajuće potvrde Ministarstva znanosti i obrazovanja koje je do sada imalo jedini prigovor da Hrvatski studiji nisu pravno ustrojeni kao fakultet. Sada je i taj prigovor otklonjen.
Koliko je zaposlenih djelatnika i kakva je njihova struktura?
Fakultet hrvatskih studija ima 122 zaposlenika, od čega su 75 s doktoratom znanosti, a 24 su doktorandi. U znanstvena zvanja izabrano je 68 djelatnika, od kojih su devet znanstveni savjetnici u trajnom zvanju, šest znanstveni savjetnici, 15 viši znanstveni suradnici i 38 znanstveni suradnici.
Kako tumačite veliki interes i podjele u javnosti o pitanju važnosti i položaja Hrvatskih studija u hrvatskom akademskom i društvenom životu?
Posve se slažem s Vašom ocjenom da postoji iznimno veliko zanimanje u javnosti za djelatnost i položaj Hrvatskih studija. I to je svakako pozitivan i povoljan znak. No nisam posve suglasan s tvrdnjom da Hrvatski studiji izazivaju podjele – bilo u javnosti, a još manje u akademskoj zajednici. Dokaz je tomu što je osnivanje Fakulteta hrvatskih studija proteklo uz iznimno visok stupanj usuglašenosti na svim sveučilišnim tijelima na kojima je razmatrano, od odbora i vijeća do kolegija i senata. Završna rasprava i glasovanje na sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu, na kojemu je bila potrebna dvotrećinska većina za donošenje odluke o osnivanju ustanove, posvjedočila je gotovo jednodušnu potporu.
I u javnosti su odjeci bili pozitivni. Uglavnom su iznijeli na vidjelo odobravanje koje potvrđuje kako je Fakultet hrvatskih studija na dobrom putu, te da je itekako potreban sveučilišnoj, ali i šire, društvenoj zajednici u zemlji, kao i iseljenoj Hrvatskoj.
U kojem će se znanstvenom smjeru profilirati Hrvatski studiji u razdoblju pred nama?
Daljnje profiliranje ustanove postavit će naglasak prije svega na kulturološku orijentaciju. Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu slijedi svoju misiju, zacrtanu u osnivačkim dokumentima, koja upućuje na izvorni poziv istraživanja i proučavanje hrvatske kulture, društva, države, prostora, stanovništva, iseljeništva, te civilizacijskoga i povijesnoga naslijeđa u europskom i općesvjetskom kontekstu. Programsko je polazište izrazito interdisciplinarno. O dosegnutim uvidima i stečenim znanjima kao i o novostečenim spoznajama poučava se u sustavu sveučilišne naobrazbe. Pri tom se istražuje i promiče hrvatski nacionalni i kulturni identitet u svjetlu odgovarajućih europskih i svjetskih spoznaja i istraživanja.
Koje teme stručnjaci HS-a trebaju nametati javnosti?
Stručnjaci s Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu trebaju javnosti nuditi interdisciplinarne tradicionalne i suvremene kulturološke, humanističke i društvene teme vezane uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo, ali razmatrajući ih u europskom i svjetskom okružju. U tom sklopu valja istaknuti aktualna pitanja kulturne, političke, intelektualne povijesti, zbilje i budućnosti. Za demokratski razvoj bitne su teme medijske javne i osobne komunikacije. Nastavnici i studenti na ustanovi imaju zadaću promicati djelovanje raznorodnih društvenih skupina.
U okviru stručnih rasprava i na tribinama potrebno je poticati i raspravljati probleme ljudskoga doživljavanja i ponašanja, odgoja i obrazovanja, razvoja jezika, otvorenih političkih, kulturnih, socijalnih i demografskih pitanja od nacionalnoga, regionalnoga ili sveeuropskoga interesa.
Sudjelovali ste u osnivanju Hrvatskih studija, a danas ste, nakon više od dva desetljeća, na njihovu čelu. Koje su se ključne promjene dogodile u Hrvatskoj i u znanstvenoj zajednici u tom periodu?
Tijekom proteklih dvadeset i sedam godina dogodio se niz značajnih promjena kako u Hrvatskoj tako i u Europi i svijetu. Hrvatska je uz državnu samostalnost i međunarodno priznanje stekla suverenost na cijelom prostoru te je napravila ogromne korake u izgradnji demokratskoga društva. Uspješno je prebrodila agresiju i ratna razaranja, a sada upravo ostvaruje povijesne težnje u zajednici slobodnih europskih naroda. Uskoro preuzima predsjedanje Europskom unijom.
Usporedno s dramatičnim promjenama i napretkom društva razvijali su se i Hrvatski studiji. Mogu kazati da se na rijetko kojoj sveučilišnoj sastavnici tako znakovito zrcali mukotrpni hod društva, uzleti i prijelomi, procvati i krize, kao što je to pratilo sudbinu naše ustanove. Ali sada je napokon statusom fakulteta uzburkano more konačno smireno i očekujem mirniju i stabilniju plovidbu lađe Hrvatskih studija.
Postoje li paralelizmi programa Hrvatskih studija s ostalim sastavnicama Sveučilišta?
Od osnivanja su Hrvatski studiji gradili svoj vlastiti profil, nastojeći pokriti ona područja i teme koje drugdje nisu zastupljene. Bilo je u tom nastojanju naravno uspona i padova. Ali je sada kulturološkim usmjerenjem na nacionalnoj, europskoj i globalnoj razini zacrtan posve autentičan program. I kada se u nekim studijskim programima pojavljuju određene sličnosti, one ne dovode u pitanje njihovu posebnost i različitost u odnosu na druge postojeće studije.
Referentni okvir daje središnji studij kroatologije koji je ustrojen kulturološki prema uzoru na po svijetu posvuda danas raširene američke studije. Stoga se ne može reći da su to paralelizmi. Postoje dodirne ili usporedive točke između studijskih programa kroatistike i kroatologije, novinarstva i komunikologije, filozofije i filozofije i kulture, geografije i demografije, ali to nisu paralelni isti studiji, nego se osjetno razlikuju po zamisli, sadržaju i svrsi.
Kao što je istaknuto u Elaboratu o provođenju statusne promjene Hrvatskih studija, vizija prožimanja znanstveno-nastavne i znanstveno-istraživačke djelatnosti zajedničkom kroatološkom i kulturološkom odrednicom pridonosi koherentnom profilu i jedinstvenom znanstveno-istraživačkomu fokusu, objedinjuje proučavana područja znanosti i time razlikuje Fakultet hrvatskih studija od ostalih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu sličnoga usmjerenja.
Razmišlja li se o daljnjim izmjenama studijskih programa i o uvođenju novih studija?
Fakultet hrvatskih studija nastavlja započeti postupak integriranja jednopredmetnih studijskih programa kroatologije i povijesti. Nakon reforme četiriju diplomskih studijskih programa iz jednopredmetnih u dvopremetne, filozofije, hrvatskoga latiniteta, kroatologije i povijesti, dovršavaju se potrebne promjene u nastojanju da se studentima ponudi mogućnost da i komunikologiju i sociologiju studiraju kao dvopredmetnu kombinaciju studija na diplomskoj razini. Razvijaju se još neki dvopredmetni diplomski studijski programi kao što su studij kulturologije i studij jezika i kultura Bosne i Hercegovine. Na poslijediplomskoj razini nastavnici s pet sastavnica Sveučilišta u Zagrebu razvijaju specijalistički poslijediplomski studijski program palijativne skrbi.
S kojim domaćim i stranim institucijama Hrvatski studiji mogu i trebaju najintenzivnije surađivati?
Fakultet hrvatskih studija sa svojim jasno izgrađenim profilom kulturoloških studija može i treba surađivati sa svim institucijama koje prihvaćaju takvu identitetsku platformu za istraživačke programe i inovativne istraživačke projekte. U tom pogledu već je dosad postignut određeni stupanj međunarodne suradnje koji pokazuje privlačnost naših studijskih programa.
U proteklom petogodišnjem razdoblju od 2014. nastavnici Hrvatskih studija ostvarili su 247 znanstvenih i stručnih boravaka na inozemnim znanstvenim ustanovama. Održali su 42 gostujuća predavača, dok je istodobno naše učilište bilo domaćin za 105 inozemnih znanstvenika kao gostujućih predavača. Hrvatski studiji organizirali su u istom razdoblju 82 konferencije, a zaposlenici su sudjelovali na 85 konferencija u inozemstvu. Fakultetu se otvara još veći prostor za intenziviranje suradnje.
Hrvatski studiji imaju također biti matična ustanova za povezivanje hrvatskih studija u svijetu od Australije i Kanade do Europe i Južne Amerike. Nove je zadaće donio posebice studij demografije i hrvatskoga iseljeništva koje nameće Fakultetu hrvatskih studija potrebu snažnijega umrežavanja ustanova vezanih za hrvatsku dijasporu.
Kako, kao filozof, vidite položaj svoje struke u okviru našeg sustava, a kako položaj društveno-humanističkih znanosti u cjelokupnom sustavu znanosti?
Posve je danas bjelodano kako se društvene i humanističke znanosti u svijetu sve više zanemaruju u odnosu na prirodne, tehničke, biomedicinske i biotehničke znanosti. Nije to vidljivo samo u financiranju istraživanja nego i u poticajima i potporama za studiranje. U nekim su zemljama sve veće pozitivne diskriminacije tzv. STEM (prirodnih znanosti, informatike, tehnike i matematike). No smatram da je neophodno ravnomjerno razvijati sva područja znanosti.
Filozofija iz koje se razvio sustav znanosti po definiciji je nužan dio sustava znanja. Kao promišljanje temeljnih i najopćenitijih pitanja i kao mišljenje koje nas može voditi u našem djelovanju potrebna je i u znanstvenoj i u društvenoj zajednici. Posebice je potrebna u kriznim vremenima kada se na zaoštren način postavljaju pitanja opstanka i smisla.
Već je i u svijetu zamijećeno kako je Hrvatska u području filozofije i bioetike pokazala znatnu produkciju i kreativnost, možda najznačajniju u ovom dijelu Europe. Nadam se da će Fakultet hrvatskih studija dati svoj prepoznatljiv obol u daljnjem jačanju i unaprjeđenju filozofije, društvenih i humanističkih znanosti i znanstvene interdisciplinarnosti.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
