Prof. dr. sc. Hlača: Jalta na Krimu duboko je urezana u kolektivno pamćenje kao gruba politička realnost

Obiteljskog zakona
Foto: privatni album

Čini se kao da smo zaboravili da je povijest učiteljica života. Ovih dana gledajući
ratne karte Ukrajine možda prelazimo pogledom preko Krima tog ogromnog
poluotoka u Crnom moru na kartama označenog crvenom bojom, piše prof. dr. sc. Nenad Hlača za Narod.hr.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Potemkinova sela

Krim je bio granica zapadne civilizacije do koje su dosezale starogrčke kolonije. Taj
važan geostrateški položaj zauzima 1783. godine carica Katarina Velika. Nakon
Rusko-turskog rata (1787.-1792. godine) Potemkin je po opustjelim stepama južne
Rusije uz put kojim se kretala Katarina dao izgraditi lažna sela, kulise s lažnim
seljacima, lažnim pastirima i lažnim stadima kako bi na svom putu za Krim carica
vidjela lažnu sliku brzo i uspješno obnovljene Rusije. Bio je to početak onoga što
danas poznajemo kao fake news.

To važno područje uz obale Crnog mora i kasnije je carska Rusija u 19. stoljeću
nastojala prigrabiti od Osmanskog Carstva. Rusi 1853. godine zaposjedaju
kneževine Moldaviju i Vlašku kao i tursku Armeniju. Francuska i Velika Britanija kao
saveznici Osmanskog carstva 1854. godine objavljuju rat carskoj Rusiji. Britanci,
Francuzi i Osmanlije iskrcavaju se na Krimu 1854. godine i kreću u opsadu
Sevastopolja.

Krimski rat

Tijekom sukoba izginulo je oko 250.000 tisuća ljudi. Već su tada ratni reporteri pratili
rat fotografijom. Možda treba podsjetiti da su upravo stradanja vojnika tijekom
Krimskog rata i zdravstvena skrb koju je organizirala Florence Nightingale potaknuli
osnivanje međunarodne organizacije Crvenog križa. Henry Dunant, osnivač Crvenog
križa, zapisao je: “Mada mene znaju kao osnivača Crvenog križa i začetnika
ženevske konvencije, sva čast glede Konvencije pripada jednoj Engleskinji. Ono što
me nadahnulo bilo je djelo gđice Florence Nightingale na Krimu.“

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Poraženi Rusi napuštaju područje nakon Krimskog rata, a zatim slijedi Pariški
kongres 1856. godine na kojem je potvrđena neovisnost Osmanskog carstva kao i
autonomija Moldavije i Vlaške pod osmanskom vlašću i protektoratom europskih sila.
Time su, vrijeme će pokazati, tek privremeno ublažene ruske težnje prema toplim,
sredozemnim morima. Krim je ušao u sastav Tauridske Gubernije, a potom, poslije
niza nesporazuma u vrijeme Ruskog građanskog rata, i u sastav Ruske Sovjetske
Federativne Socijalističke Republike (RSFSR).

Podjela svijeta u Jalti

Pred kraj Drugog svjetskog rata 1945. godine u Jalti, na poluotoku Krimu, sastaju se
vođe pobjedničkih sila i dogovaraju još jednu podjelu svijeta i neki novi svjetski
poredak.  Jalta je stoga duboko urezana u kolektivno pamćenje kao gruba politička
realnost, a ne samo kulturološki preko romantičnih songova iz mjuzikla Jalta, Jalta…
Na toj konferenciji postavljeni su i temelji uključivanja Sovjetskog Saveza u forsirano
osnivanje Ujedinjenih naroda, kao nove, važne globalne organizacije, koja je ovih
dana 2022. godine u Vijeću sigurnosti pokazala svu svoju nemoć upravo pod
predsjedavanjem Ruske Federacije.

Nakon Staljinove smrti

Krim zatim 1954. godine nakon Staljinove smrti ulazi u sastav Ukrajinske SSR —
odlukom Nikite Hruščova. Krim koji je u cijelosti okružen Ukrajinskim teritorijem
postaje dio neovisne Ukrajine, ali sa statusom Autonomne Republike Krim. Ruska
invazija na Krim 2014. godine kao čin kršenja međunarodnog prava nije primjereno
kažnjena već je od strane Rusije pokrivena tzv. referendumom o pripajanju „matici“
zemlji – Rusiji!

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Učeći na povijesti lako je zaključiti: „princip je uvijek isti, sve ostalo su nijanse…“
Neka stoga cijeli ovaj svijet složno zapjeva „Slava Ukrajini!“

O autoru

* Prof. dr. sc. Nenad Hlača rođen je u Rijeci 1958. Diplomirao na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci 1980. gdje je redoviti profesor, na Katedri za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta u Rijeci. Profesor honoris causa na Universidad Abierta Interamericana u Buenos Airesu. Stalni je znanstveni savjetnik Ustavnog suda Republike Hrvatske. U zvanje izvanrednog profesora za područje pravo, grana obiteljsko pravo, izabran je 1998. godine. Oženjen, otac dvoje djece.

** Mišljenja iznesena u kolumnama osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.