Prof. dr. sc. Korać Graovac: izjednačavanje neformalne izvanbračne zajednice s brakom otvara Pandorinu kutiju pravne nesigurnosti

Prof.dr.sc. Aleksandra Korać Graovac

Povodom međunarodne konferencije “Obitelj: ključ demografskog i ekonomskog oporavka” koja će se održati u Zagreb od 22. do 23. listopada 2015. godine razgovarali smo s prof. dr. sc. Aleksandra Korać Graovac, redovitom profesoricom na Katedri za Obiteljsko pravo na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i sudionicom konferencije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Narod.hr: Profesorice Korać Graovac, u novom Obiteljskom zakonu, koji prema sudu stručne javnosti sadrži mnoge manjkavosti i nedorečenosti, saborska većina odustala je od odredbi koje podupiru i štite institute braka i obitelji. Zašto bi, prema Vašem mišljenju, bilo važno da država zakonima podupire i osnažuje brak i obitelj, osim što ih samo regulira?

Prof. dr. sc. Aleksandra Korać Graovac:
Obitelj je važna kako za pojedinca, tako i za društvo u cjelini. Pojedinac se u pravilu rađa i odgaja u primarnoj obitelji – ona ga oblikuje, daje mu smjer razvoja i osigurava sve što je potrebno kako bi izrastao u zadovoljnu osobu koja je u stanju skrbiti za sebe, za užu i širu zajednicu. Svatko potom po svojoj želji i mogućnostima može osnovati i vlastitu obitelj.

Na društvenoj razini bez obitelji nema očuvanja kulture, nacionalnog identiteta, nema demografskog rasta, nema dostatnih ljudskih resursa… Bez obitelji nestaje i narod. Osnaživanje obitelji može se provoditi na obiteljsko pravnoj razini, ali i na ekonomskoj, putem obiteljskih potpora, odgovarajuće stambene politike, putem medija i na mnogim drugim područjima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Narod.hr: Što bi sve trebala obuhvaćati reforma Obiteljskog zakona koja želi putem svojih odredbi osnažiti institute braka i obitelji i time doprinijeti obiteljskom životu članova obitelji?

Prof. dr. sc. Aleksandra Korać Graovac:
Reforma obiteljskog zakonodavstva treba biti dvojaka: slijediti dosadašnji razvoj hrvatskog obiteljskog prava, koji je sa svojim institutima poznat i lako razumljiv, te ga osuvremeniti novim jamstvima prava članova obitelji, odnosno odraslih osoba koje nisu u stanju same se brinuti o svojim pravima i interesima.

U Hrvatskoj se još uvijek 85 % djece rađa u braku, što dovoljno govori o poimanju braka kao osnove obitelji. Brak je važan obiteljskopravni institut te je potrebno osigurati svu podršku bračnim drugovima kad su njihovi odnosi narušeni – savjetovališta, psihološku potporu, socijalnu potporu kad do narušenih odnosa dolazi zbog siromaštva, te inzistirati na tome da i propis sadrži poruku da je očuvanje braka, a znamo da svaki proživljava različita razdoblja uspona i padova, važno napose za djecu, potom za odrasle članove obitelji i društvo u cjelini.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Obiteljski zakon iz 2015. godine poslao je lošu poruku građanima da se od njih očekuje samo da se dogovore o pravnim posljedicama razvoda braka, a da sam brak nije nikome važan. Brak više nije vrijedan pokušaja mirenja.

Pretjerano naglašavanje načela individualizma i autonomije volje, bez spremnosti na kompromis, u svakoj će zajednici, pa i u bračnoj, ubrzo dovesti do razlaza.

Narod.hr: Na međunarodnoj konferenciji “Obitelj: ključ demografskog i ekonomskog oporavka”, koja će se održati 22. i 23. listopada, izlagat ćete između ostalog o razlikama braka i izvanbračne zajednice. Svjedoci smo da se izvanbračnoj zajednici nastoji dati jednak zakonski status kao i braku, primjerice putem prijedloga ustavnih promjena bivšeg predsjednika Ive Josipovića iz 2013., čestih prijedloga pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, Višnje Ljubičić, te projekta novog Obiteljskog zakona aktualne ministrice socijalne politike i mladih, Milanke Opačić. Kako ocjenjujete to “zakonsko niveliranje” razlika braka i izvanbračne zajednice? Kakve bi posljedice mogli imati takvi pothvati na samu instituciju braka i na društvo?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prof. dr. sc. Aleksandra Korać Graovac:
Potpuno izjednačavanje učinaka neformalne izvanbračne zajednice s učincima braka daljnji je korak prema slabljenju obitelji, u ovom slučaju njezinog formalnog okvira.

Odustaje se od zahtjeva za formalno očitovanje volje žene i muškarca da zasnuju trajnu obiteljsku zajednicu temeljenu na braku. Brak je obiteljskopravni institut koji je po svojoj prirodi javan, jer je upisan u državne matice, te omogućava pravnu sigurnost kako bračnim drugovima, tako i trećim osobama.

S druge strane izvanbračna zajednica, kako je uređena Obiteljskim zakonom iz 2015. godine, jedinstven je institut u europskom pravnom području. Novi Obiteljski zakon neformalnoj zajednici, koju nije jednostavno dokazati, priznaje gotovo sve pravne učinke kao i braku, pa tako otvara mogućnosti raznim zloporabama na način da netko može naknadno tvrditi da jest ili da je bio izvanbračni drug, a to nije.

Tako otvara Pandorinu kutiju pravne nesigurnosti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Osim toga, ako dvoje ljudi želi učinke braka, oni će ga i sklopiti. Ako dvoje ljudi ne želi učinke braka, zašto im ih nametati? Postavlja se pitanje kome je u interesu ovakvo zakonsko rješenje? I zašto država koja ima jedan od najvećeg broja djece rođene u braku u odnosu na druge europske zemlje forsira najliberalnije zakonodavstvo?

Čini se da se radi o neznanju kako dobro uređeni obiteljskopravni instituti zadovoljavaju potrebe građana, odnosno o želji da se mijena sustav vrijednosti izražen u zakonodavnom okviru. Pitanja su ozbiljna, a odgovori na njih zabrinjavajući.

* Aleksandra Korać Graovac redovita je profesorica Katedre za Obiteljsko pravo na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirala je na Pravnom fakultetu 1988. godine. Od prosinca 1988. godine je zaposlenica (u suradničkim i nastavnim zvanjima) Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na Katedri za obiteljsko pravo. Magistrirala je 1992. godine temom “Načelo otvorenog pravosuđenja” na Postdiplomskom studiju iz privrednog prava Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a doktorirala 1996. godine na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu s temom “Obiteljskopravni instituti u presudama Europskog suda za prava čovjeka”.

Autorica je više desetaka znanstvenih radova objavljenih u domaćim i stranim znanstvenim publikacijama.

Međunarodna konferencija “Obitelj: ključ demografskog i ekonomskog oporavka”, koja će se pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske, Kolinde Grabar-Kitarović, održati 22. i 23. 10. 2015. Cilj je konferencije prikazati primjere dobre prakse osnaživanja obitelji kao odgovor na aktualne potrebe s kojima se obitelji i društvo danas susreću. Ta dva dana vrhunski stručnjaci iz Hrvatske i Europe pomoći će sudionicima da još bolje razumiju ulogu obitelji za svakog pojedinca, društvo i državu, te kako se oni mogu uključiti u projekte jačanja obitelji na svim razinama – kroz državne institucije, poduzetništvo, civilno društvo i vjerske zajednice. Na konferenciju se možete prijaviti ovdje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.