Mediji su čini se jedva dočekali pravorijek Ustavnog suda glede propitivanja ustavnosti Obiteljskog zakona iz 2015. i prije no što je službeno objavljen cjelovit tekst odluke Ustavnog suda. Kao što u osnovi obiteljskih odnosa leže sirove strasti baš iste sirove navijačke strasti pokušavaju nametnuti dojam u javnosti da Hrvatska ima dobar Obiteljski zakon. Piše prof.dr. Nenad Hlača.
Ima ih koji tvrde da je to dokaz potpuno novog smjera u našem obiteljskom pravu na koji je danas stavljena točka! Taj prevažan temeljni, sistemski zakon napose zato što Hrvatska nema Građanski zakon, prisvajaju si neke lokalne Katedre koje su pripremale prijedlog za donošenje zakona u saboru svih Hrvata. Doista je jadno što se zakonima u Hrvatskoj gleda genetsko podrijetlo s obzirom na stranku na vlasti koja tada imala većinu u Saboru, umjesto da se prati primjena tih zakona u praksi, te uvažavaju primjedbe iz teorije dane u dobroj vjeri i javnom interesu.
Ustavni je sud nakon sedam godina ukinuo 18 odredbi OZ
Poticaj za medijsku buku je to što se ovaj tjedan oglasio Ustavni sud RH objavom odluke da nije prihvatio prijedloge za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Obiteljskog zakona iz 2015. godine u cijelosti. Ustavni je sud ipak nakon sedam godina ukinuo 18 odredbi Obiteljskog zakona za koje je utvrdio da doista utječu na vladavinu prava i pravnu sigurnost. Ukinute odredbe prestaju važiti 31. prosinca 2023. do kada je Hrvatski sabor dužan donijeti zakon o izmjenama i dopunama Obiteljskog zakona iz 2015. godine ili novi zakon. Mudri su suci Ustavnog suda zaključili da su nedostaci Obiteljskog zakona ozbiljni, ali nedostatni za nesuglasje s Ustavom u cijelosti.
Sud ističe da je nakon temeljite analize zakona, prijedloga predlagatelja i dostavljenih stručnih mišljenja zaključio da u pojedinim odredbama postoje nedostaci koji dovode do konačne ocjene o njihovoj disfunkcionalnosti do mjere koja se mora ocijeniti neustavnom.
Ustavni sud upozorava da isključivanjem ukinutih odredaba iz pravnog postupka postoji mogućnost pojave pravnih praznina na pojedinim mjestima u zakonu te primjećuje da OZ u cijelosti obiluje nomotehničkim nedostacima i nesistematično raspoređenim normama, što otežava njegovo čitanje, a samim time i primjenu. Međutim, naglašava sud, takvi nedostaci, iako ozbiljni, nisu dostatni da bi Ustavni sud osporeni zakon u cijelosti ocijenio nesuglasnim s Ustavom.
>Prof. Hlača: Identitet djeteta kao ljudskog bića proizlazi iz identiteta njegove biološke porodice
Ustavni sud posebno ističe da je u donošenju odluke imao u vidu činjenicu da je od donošenja OZ-a proteklo više od sedam godina pa je na neke dvojbe iznesene u prijedlozima predlagatelja, tijekom njegove primjene praksa već dala odgovor, a neke su s protekom vremena postale bespredmetne.
Suci Ustavnog suda RH nisu svjesni sistemske važnosti odredbi
Primjerice, svi su predlagatelji tada osporavali osnivanje nove ustanove, Centra za posebno skrbništvo, jer nisu bile stvorene zakonodavne, institucionalne i materijalne pretpostavke za njegovo osnivanje. Doista kakvog smisla ima odluka Ustavnog suda nakon proteka roka od sedam godina. Pitanje je doista na temelju kojih je činjenica Ustavni sud zaključio da su se protekom sedam godina stvorili uvjeti za primjenu lošeg, nejasnog, glomaznog i logički teško prohodnog zakonskog teksta.
Bilo je za očekivati da će Ustavni sud istom odlukom odlučivati i o prijedlogu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Hrvatske komore socijalnih radnika glede odredbi Obiteljskog zakona prema kojima su socijalni radnici centara za socijalnu skrb imenovani skrbnicima osobama lišenima poslovne sposobnosti bez njihovog pristanka temeljem tog istog Obiteljskog zakona. Taj su postupak socijalni radnici pokrenuli na drugu godišnjicu tragedije u Centru za socijalnu skrb Đakovo u kojoj je osoba lišena poslovne sposobnosti ubila socijalnu radnicu koja mu je imenovana skrbnicom, Blaženku Poplašen i pravnika Ivana Pavića.
Socijalni radnici nose ogroman teret primjene tog zakona budući da ih je u sustavu samo 1700 pa jedan radnik skrbi za najmanje dvoje, a negdje i više štićenika. Čini se da ni suci Ustavnog suda RH nisu svjesni sistemske važnosti odredbi Obiteljskog zakona o stjecanju i ograničavanju poslovne sposobnosti budući da u RH ne postoji Građanski zakon koji bi kao u pravno uređenim državama kao temeljni zakon uređivao tu važnu problematiku pravnog subjektiviteta fizičke osobe istovjetno i cjelovito u čitavom pravnom sustavu. Obvezujuće pravne standarde iz Konvencije UN o pravima osoba s invaliditetom nisu pisali pravnici već aktivisti za ljudska prava tako da su i ti obvezujući standardi, kao dio pravnog sustava po snazi iznad zakona, protivni postojećim pravnim institutima i teoriji.
Navijačke sirove strasti u medijima ne doprinose boljitku pravnog sustava
Bilo bi već jednom za očekivati da je Republika Hrvatska preboljela dječje bolesti i da ulazi u zrelo životno razdoblje uređene pravne države, pravne sigurnosti i vladavine prava. Bilo bi bolje da su kriteriji za prosudbu ispravnosti zakonskih rješenja povjerenje građana u pravni sustav i sustavno praćena praksa sudskih i upravnih tijela. Navijačke sirove strasti u medijima ne doprinose boljitku pravnog sustava i ne podižu kvalitetu lošeg Obiteljskog zakona. Pitanje je kako će teći ta eksplantacija i implementacija 18 članaka u živo tkivo Obiteljskog zakona do 31.12.2023.
Dobro je što je Ustavni sud RH izabrao baš 31.12. – blagdan Svete Obitelji po katoličkom kalendaru!
O autoru:
* Prof. dr. sc. Nenad Hlača rođen je u Rijeci 1958. Diplomirao na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci 1980. gdje je redoviti profesor, predstojnik Katedre za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta u Rijeci. Profesor honoris causa na Universidad Abierta Interamericana u Buenos Airesu. Stalni je znanstveni savjetnik Ustavnog suda Republike Hrvatske. U zvanje izvanrednog profesora za područje pravo, grana obiteljsko pravo, izabran je 1998. godine. Oženjen, otac dvoje djece.
** Mišljenja iznesena u kolumnama osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.
