Prof. Jurić: Je li Slavonija ispražnjena da bi se kuće iznajmljivale azilantima?

Foto: fah

Nudi se nešto sredstava i neki autori postavljaju pitanje je li pražnjenje Slavonije bilo u kontekstu da se ispražnjene kuće iznajmljuju brojnim azilantima koji se očekuju ako se takve politike nastave, rekao je u emisiji Studio 4, Tado Jurić, stručnjak za migracije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

EU već godinama odlaže donošenje konkretnih mjera prema migracijama koje dovode u pitanje i šengenski prostor. Postojale su blokade Njemačke, a to je bilo još 2013. godine. Nakon velikih pritisaka javnosti Njemačka je promijenila svoje politike. Desno populistička stranka AfD, u 4 pokrajine Njemačke ima većinu birača, a na razini zemlje je druga stranka, kazao je.

– AfD zahtijeva potpunu promjenu politike azila i migracija. Zahtijevaju da se azilantski centri premjeste u Afriku i Aziju,gdje bi se odlučivalo hoće li migranti dobiti azil, rekao je i dodao kako sve ovisi o Njemačkoj i idućim izborima u njoj, govori.

Jurić naglašava kako dolazi do politike tabuiziranja teme useljavanja u Europu i podsjeća na situaciju u Njemačkoj na Silvestrova 2016. godine kada su se pokušale zataškati kriminalne aktivnosti i pokušaji silovanja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kako kaže, tvrdilo se da je riječ o nekoliko slučajeva, no radilo se o preko 3 tisuće prijavljenih slučajeva u jednoj noći, a oni se pripisuju upravo useljenicima iz krize u Siriji.

Istina je u sredini

– Pogrešno se fokusirati samo na migrante, već se treba fokusirati na migrantske politike. Lijeve stranke tvrde da je svaka imigracija dobra i pozitivna, a desne smatraju da je svaka loša i negativna. Istina je u sredini, naglašava Jurić.

Dodaje kako mediji pokušavaju prikriti porast kriminaliteta i jedan od zahtjeva desnih stranaka je da se takve prakse moraju ukinuti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Goluža optužio Tomaševića za mijenjanje socijalne slike u Zagrebu i pogodovanje migrantskim skupinama

– Nije pogođena samo Švedska, tu su i Danska, Nizozemska, Belgija, Njemačka, Francuska. Sve ove zemlje imaju argumente da neselektivno useljavanje donosi negativne aspekte, rekao je.

Naglašava kako imamo mainstream politike koje tvrde da je imigracija poželjna i potrebna stoga što je Europa ostarjela, no, kako kaže, ne uzima se u obzir argument da će i svi ljudi koji su došli ostarjeti.

Smatra kako se treba paziti da se ne širi antimigrantski osjećaj te da se ne treba fokusirati na same ljude koji su najčešće i sami žrtve.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– Što se tiče Hrvatske, apsurdno je da smo mi svoje mlade potjerali iz zemlje da bismo se otvorili azijskom i afričkom tržištu radne snage. Njemačke studije pokazuju da integracija košta više od koristi koju donose određene skupine imigranata. Zato se zalažu za selektivnu imigraciju, govori.

Neselektivno useljavanje

– U Hrvatskoj je riječ o neselektivnom useljavanju. U Hrvatskoj imamo 4 skupine useljenika: Prva skupina su izbjeglice iz Ukrajine, druga skupina su bogati umirovljenici iz okolnih zemalja, treća skupina je radna snaga koja dolazi preko agencija za zapošljavanje koje nitko ne kontrolira i četvrta skupina su azilanti i migranti, kazao je.

Jurić govori kako postoje studije u Njemačkoj koje pokazuju da će ovakve krize dovesti do ugroze postojanja ideje EU, budući da se, kako kaže, tu vidi da nema solidarnosti već je teret prebačen na južne članice plus Hrvatsku.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.