Stanje u Ukrajini i mirovni pregovori u Minsku bili su tema emisije HRT-a Otvoreno. Domagoj Novokmet o tome je razgovarao uživo s reporterom HRT-a u Minsku Mirom Aščićem, u Strasbourgu sa zastupnikom u Europskom parlamentu Andrejom Plenkovićem. U studiju u Zagrebu gostovali su vanjskopolitička analitičarka i profesorica na Hrvatskim studijima Jelena Jurišić te povjesničar Tvrtko Jakovina.
“Ne događa se često da se četiri čelnika država sastanu zbog neke krize, ali nije ni neobično. Kriza je veoma ozbiljna. Logično je da se Europa osamostalila na europskom pitanju u odnosu prema SAD-u i stoga su ondje njemačka kancelarka i francuski predsjednik”, rekao je Jakovina dodavši kako puno oružja ne može nikome pomoći. “Ondje je potreban mir i treba zaustaviti ovo što se sada zbiva. Činjenica da se četvero čelnika ondje našlo govori nam o tome da je prethodno postignut neki kompromis kako bi se još razgovaralo”, smatra Jakovina.
“Zahvaljujući SAD-u koji je rekao da će isporučiti oružje Ukrajini održan je sastanak. Prošlog mjeseca slični sastanci su se otkazivali jer nije bilo ovakve ‘prijetnje’ naoružavanjem. Sada kad je zaprijetilo jasnije umješavanje SAD-a od onoga što je Obama nazvao ‘posredništvom u predaji vlasti’, onda je očito Europa shvatila da je kucnuo čas da mora snažno djelovati”, naglasila je Jurišić.
“Ukrajinski oligarsi izašli su s prijedlogom da se zaustavi rat nekim primirjem jer su u velikim gubicima. Rat Ukrajinu stoji dnevno oko 10 milijuna eura. To je argument koji je prisilio Porošenka da ide na pregovore. Čuli smo i priče o neuspjeloj mobilizaciji, ljudi bježe, ne žele da ih unovače. Od planiranih 200.000 planiranih, samo je 20% unovačeno. Narod shvaća da rat nema smisla. Porošenko je dobio izbore tvrdeći da će biti protiv rata i da će odmah prvi dan zaustaviti svaki sukob, međutim ‘stranka rata’ u Ukrajini je snažna, pogotovo sada u parlamentu su radikali veoma zastupljeni. Jučer su recimo predložili raskidanje diplomatskih odnosa s Rusijom”, rekla je Jurišić te dodala kako su čak predložili i kazneni progon svakoga tko negira agresorsku ulogu Rusije u ratu.
“Rusi i Ukrajinci do ovog sukoba nisu bili u konfliktu i da usporedim – to nije isto kao sukob Hrvata i Srba. Ukrajina je slaba zemlja i bez enormene financijske pomoći neće se moći stabilizirati. U nju moraju ući milijarde novca koji EU nema. Također Unija sama nema sliku što želi s Ukrajinom. Postoji i golema kriza na Bliskom istoku – kalifat, koji je svjetski problem. Tu je Rusija zapravo saveznik”, rekao je Jakovina.
“Rusija od početka izbijanja krize u Ukrajini inzistira na federalizacije Ukrajine kako bi na taj način onemogućila Ukrajinu da jednoga dana postane dio NATO saveza”, rekao je u svom javljanju iz Minska novinar HRT-a, Miro Aščić, ističući kako se Rusija s tih svojih pozicija neće ni pod koju cijenu povući, da će jamčiti teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine, ali da neće pristati ni našto drugo osim federalizacije.
“Pitanje je kako će na federalizaciju reagirati predsjednik Ukrajine Petro Porošenko, koji je dosad odbijao pristati na to, zapravo je samoproglašenim republikama jamčio određeni stupanj autonomije koje one nisu prihvatile”, rekao je Aščić te dodao: “Pitanje je i kako će reagirati vlasti u Donjecku ili Lugansku, morat će prihvatiti onaj stav koji dođe iz Moskve jer bez njezine potpore ne bi mogle opstati”.
“Ova dva dana u Strasbourgu raspravljali smo o stanju u Ukrajini. EU želi poslati poruku mira. Dovođenje Putina i Porošenka za isti stol već je uspjeh. Razgovorima će vjerojatno biti dobiveno određeno razdoblje za rješavanje ovog problema. Ako se postigne određeni sporazum, to će biti dobro za Ukrajince. Ukrajina je za mir i europski put”, rekao je Plenković.
Na novinarski upit što je u pozadini toga da dio Ukrajinaca u sukobu ima više povjerenja u Rusiju i Putina, a ne u vlast u Kijevu, Jurišić je odgovorila kako je sve pokrenulo svrgavanje Janukoviča unatoč sporazumu s Europskom unijom koji je bio postignut.
“Sporazum je bio potpisan o prijevremenim izborima za godinu dana, o formiranju vlade nacionalnog jedinstva, a za osam sati proamerički borci, kako su neki rekli, svrgnuli su Janukoviča. Lijepo je da se Europska unija uključila, međutim, tu su ipak veći geopolitički ciljevi SAD-a, ne samo ograničavanje Rusije i njenog napretka na svjetsku razinu i Europske unije dijelom, jer ako se prekine njena energetska suradnja prvenstveno s Rusijom, Europska unija ostaje bez jefitnih energetskih resursa iz Rusije, morat će se usmjeriti na američke koji su tri puta skuplji”, ocijenila je Jurišić te dodala: “A kada se dogodi, što Amerikanci inzistiraju, potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini SAD-a i Europske unije, onda će naša europsko tržište preliti jeftini američki proizvodi i neće se dogoditi obratno”.
“Osim što je važno ići na mir, trebalo bi pronaći prave partnere na ukrajinskoj strani, što je više predsjednik nego što je premijer svakako”, rekao je Jakovina dodavši kako Rusija nije samo promatrač u tim zbivanjima, ona je netko tko je involviran.
Hoćemo li osjećati trajne posljedice ovog sukoba, kao i pitanje energetskog rata koji se spekulira kao jedan od motiva zašto SAD podržava utrku u obaranju cijena nafte jer direktno slabi poziciju Rusije, Jurišić smatra kako će posljedica svakako biti, osvrnuvši se i na odluku NATO-a o osnivanju snaga za brzo djelovanje.
“Rusija puni svoj proračun 50 posto s prihodima od nafte, tako da je taj problem za njih bitan, no oni imaju ogromne devizne rezerve”, pojasnila je Jurišić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
