“Dostojanstvo djeteta ne može biti predmet kupoprodajnog ugovora”, istaknula je prof. dr. sc. Aleksandra Korać Graovac, s Katedre za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Korać Graovac sudjelovala je na okruglom stolu „Surogatstvo – eksploatacija žena i trgovina djecom“ u Hrvatskom saboru koji su organizirali udruga U ime obitelji i predsjednica Odbora Hrvatskog sabora za obitelj, mlade i sport doc. dr. Vesna Vučemilović. Osvrnula se na surogatstvo s pravnog aspekta, objasnila što kažu zakoni i konvencije, kakvo je stanje u EU, ali i zašto je surogatstvo važno feminističko i klasno pitanje.
Profesorica Korać Graovac objasnila je da surogatno, po hrvatski zamjensko majčinstvo, zapravo nije majčinstvo u pravom smislu riječi. Tu se radi o jednom ugovornom odnosu jer se ono definira kao odnos „kad jedna žena nosi i rađa dijete koje namjerava predati drugoj osobi ili paru u skladu s ugovorom koji je sklopljen prije trudnoće“.
>Okrugli stol o surogatstvu: To je globalni problem, djeca nisu objekti kupoprodajnih ugovora
„To je obveznopravni ugovor“, naglasila je.
Govorila je o medicinskim metodama i naglasila etički problem zamrznutih embrija. Istaknula je da postoje komercijalno surogatstvo, gdje se u cijelosti plaća usluga, i tzv. altruistično.
>Žena koju je rodila surogat majka, u Saboru iznijela svoju potresnu ispovijest
„Kažem tzv. altruistično jer se umjesto novčane nagrade daje neka kompenzacija koja je zapravo u iznosima vrlo slična kao u komercijalnom. Surogat majci se plaća zdravstvena zaštita, vrijeme koje nije radila i sl.“ , dodala je.
Što kaže zakon?
Istaknula je da u Hrvatskoj zakon o Medicinski potpomognutoj oplodnji (MPO) vrlo jasan.
„Zabranjeno je tražiti ili nuditi uslugu rađanja djeteta za drugog (zamjensko majčinstvo).
Zabranjeno je ugovarati ili provoditi medicinski pomognutu oplodnju radi rađanja djeteta za druge osobe i predaje djeteta rođenog nakon medicinski pomognute oplodnje (zamjensko majčinstvo).
„Ugovori, sporazumi ili drugi pravni poslovi o rađanju djeteta za drugog (zamjensko majčinstvo) i o predaji djeteta rođenog nakon medicinski pomognute oplodnje, uz novčanu naknadu ili bez naknade, su ništetni“, navela je citirajuću zakon.
>Ovako zakon regulira medicinski potpomognutu oplodnju: Crkva je smatra moralno neprihvatljivom
Dodaje da surogatstvo nije samo zabranjeno, nego i kažnjivo. Na primjer, klinika kao pravna osoba čini prekršaj ako ugovara i nudi uslugu i provodi MPO radi rađanja djeteta za druge osobe. Kazna danas iznosi između 10 000 i 30 000 eura što čak i nije prevelika kazna.
No dodaje, predviđeno je i kazneno djelo trgovanja ljudskim zamecima i tu je zakon stroži.
Prema zakonu, „tko nabavi, posjeduje, prevozi, prenosi, čuva, primi ili presadi ljudski organ, tkivo, stanicu, zametak ili fetus ako je znao ili morao i mogao znati da potiču od osobe koja je žrtva trgovine ljudima radi uzimanja dijelova tijela iz članka 106. ovoga Zakona, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
>Surogatstvo – opasna praksa preko koje bilo tko može postati roditelj
Tko uporabom sile ili prijetnje, obmanom, prijevarom, otmicom, zlouporabom ovlasti ili teškog položaja ili odnosa ovisnosti nabavi, posjeduje, prevozi, prenosi, čuva ili primi ljudski organ, tkivo, stanicu, zametak, fetus ili mrtvo tijelo radi uzimanja dijelova tijela, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
Tko dajući novčanu naknadu ili drugu usporedivu korist nabavi ljudski organ, tkivo, stanicu, zametak, fetus ili mrtvo tijelo, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina”.
Majka je žena koja je dijete rodila
Jasan je i Obiteljski zakon.
“Majka djeteta je žena koja ga je rodila! To je neoboriva presumpcija, ne može se dokazivati suprotno“, naglasila je prof. Korać Graovac.
Dodala je da u novim Obiteljskom zakonu zabrinjava jer je nezgodno stipulirana mogućnost priznavanja majčinstva. Radi se o velikoj pogrešci zakonodavca: „Priznanje majčinstva upisat će se u maticu rođenih ako je Hrvatski zavod za socijalni rad nadležan prema mjestu djetetova rođenja dao prethodno mišljenje.“
>Pravobraniteljica za djecu odgovorila na upit Narod.hr-a: Ne vidi ništa sporno u zagovaranju surogatstva
Prof. Korać Graovac pita o kakvom se mišljenju radi.
„Ono može biti pozitivno i negativno. Za nadati je se da će se tumačiti da mišljenje mora biti pozitivno. Savjetujem Ministarstvu da prije nego da mišljenje, zatraži DNA analizu da žena koja dijete priznaje uistinu je i genetska majka tog djeteta“, istaknula je te dodala:
>HDZ-ova pravobraniteljica za djecu zagovara surogatstvo, Selak Raspudić joj odgovorila
„To nije opasno samo zbog MPO, nego i za posvojenje koje bi tako moglo zaobilaziti postupak posvojenja redovitim putem. Moguće je da ja priznam nečije dijete i tako sam upisana kao majka djeteta. To bi bilo kazneno djelo, ali nije nemoguće jer je zakonodavac otvorio vrata za to“, naglasila je Korać Graovac.
Kavo je stanje u europskim državama
Istaknula je da je u nekim državama surogatstvo dopušteno te da je Grčka najliberalnija po tom pitanju i EU, dok u Češkoj zapravo nije pravno uređeno. Dodala je da u Češkoj klinike nude čak da će se oni pobrinuti za sve, pa čak srediti dokumente, što je alarm za uzbunu.
U Francuskoj, Njemačkoj, Finskoj (od 2007.). zabranjeno. Italija prošle godine zabranila izdavanje izvadaka iz matice rođenih kad su naručitelji istospolni parovi.
Kaže kako problem EU-a i otvorenih granica doprinose olakšavanju surogatstva. Dolazi i do „zdravstvenog turizma“.
„Postoji veliki pritisak da, iako država ne dopušta zamjensko majčinstvo, prizna učinke ugovora o zamjenskom majčinstvu. Kako država može saznati u kojim je okolnostima dijete rođeno? Ako dođe dijete iz Ukrajine, ima potvrdu i upisani su roditelji, kako će matičar provesti dokazni postupak. Može samo posumnjati da nešto nije u redu“, ističe problematiku Korać Graovac.
Nove direktive u EU
Kaže kako mnogi međunarodni dokumenti štite dostojanstvo i prava djeteta, ali da EU vrluda.
„Postoji prijedlog direktive koja bi uvela EU izvadak iz matice rođenih. Ako je netko upisan kao roditelj u jednoj državi, da iako druga država to ne podržava, mora priznati status roditelja. To je potpuno kršenje sustava jedne države u odnosu na pravila. S druge predložena nova direktiva o suzbijanju trgovanja ljudima i zaštiti žrtava. Ove godine je predloženo i prihvaćeno da će i surogatstvo, ako se radi o trgovini biti uključeno. Postoji AKO, opet je relativizirano to pitanje“, objašnjava Korać Graovac.
>Na koje sve načine LGBTIQ osobe pokušavaju doći do djece?
Dodaje kako Haška konferencija o međunarodnom privatnom pravu već dugo ima projekt o priznanju statusa roditelja i surogatnom majčinstvu, ali nikako da donesu zaključke jer se radi o osjetljivom pitanu.
Na kraju ističe kako su ljudska prava su polazište svega.
„Kad govorimo o pravima i dostojanstvu djeteta, ono ne može biti predmet kupoprodajnog ugovora. Postoji pravo djeteta da o njemu skrbe roditelji, pravo da zna svoje podrijetlo, pravo na zaštitu zdravlja, zabrana trgovanja ljudima, osiguravanje djetetu prava na državljanstvo…“, ističe.
>Brojne pozitivne reakcije: Borci protiv surogatstva zahvalni papi što je pozvao na zabranu te prakse
Naglašava i pravo žene i ističe da je to i važno feminističko pitanje.
„To je ujedno i klasno pitanje i tako ga treba gledati, bez obzira na politiku i ideologiju. Treba štiti žene u slabijem položaju“, kaže prof. Korać Graovac.
Zašto se o tome govori?
Objasnila je kako ovo jako važna tema jer je globalna industrija surogatstva u 2023. iznosila 17.9 milijardi dolara. Za 2032. previđa se da će iznositi 139 milijardi.
„Što nas čeka u budućnosti? Umjetna maternica ili autooplodnja? U Japanu su uspjeli s miševima, da miševi rode uz pomoć vlastitog tkiva. Nadam se da ćemo jasno postavit granicu“, kaže Korać Graovac te zaključuje:
„Pravo ne smije biti sluškinja medicini. Kaže se da je sluškinja politike, ali ne smije biti sluškinja medicine. Moramo voditi računa o posljedicama zahvata“.
