U petak, 18. svibnja, na osječkom Pravnom fakultetu je održana javna tribina na kojoj je bilo riječi o promjenama izbornog sustava, a povodom referendumske inicijative “Narod odlučuje”.
Uz koordinatora referendumske inicijative Zvonimira Troskota, na tribini su sudjelovali ugledni stručnjak za ustavno pravo Zvonimir Lauc, politički analitičar i aktivist Ivica Relković, edukator Gonga Dražen Hoffmann te bivši vukovarski gradonačelnik Željko Sabo.
Povodom te tribine zamolili smo prof. Lauca da nam ukratko iznese svoju argumentaciju o ustavnosti oba ponuđena referendumska pitanja i referenduma kao načina promjene izbornog sustava, odnosno da nam ukratko iznese svoju argumentaciju koju je iznio na tribini u petak, te da nam kaže koje je za njega najvažnije pitanje vezano uz izborni sustav i njegovu promjenu, odnosno koje bi za njega bile ključne promjene koje bi omogućile kvalitetniji izborni sustav, te zašto.
Evo što nam je odgovorio:
Upozorio sam da samo Ustavni sud RH može odlučivati o ustavnosti/neustavnosti, zakonitosti/nezakonitosti. Naravno da to ne isključuje potrebu raspravljanja o aktualnim ustavnopravnim pitanjima.
Na spomenutoj tribini, akcent sam stavio na važnost izbora, jer to je način da se odaberu najbolji, a ne podobni. Drugim riječima, krajnje je vrijeme da mi u Hrvatskoj upražnjavamo tzv. merit sustav i to u svim segmentima države i društva. Danas postoje egzaktne metode kako testiranjem dobiti relevantne podatke tko je najbolji (test inteligencije, emocionalni test, test empatije i sl.). Pjednostavljeno tko je najpošteniji i najpamentiji. Drugim riječima, postavlja se pitanje moraliteta, legitimiteta i legaliteta. Najvažniji je moral (Istina, Dobro, Lijepo)– uljuđenost, socijalna osjetljivost, ekološka osvještenost.
Rješenje o nejednakoj težini glasa postoji od 2010
Posebno sam ukazao na ulogu Ustavnog suda oko praćenja ostvarivanja ustavnosti i zakonitosti, te o uočenim pojavama izvještavanja Hrvatskom saboru. Tako je Ustavni sud RH još 2010. godine napisao Izvješće o nejedanakoj težini biračkog glasa u izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Analizirajući broj birača evidentno je da najmanje birača ima IV. Izborna jedinica i to 335.091, a najveća IX, izborna jedinica ima 428.590 birača, a svaka izborna jedinica bira isti broj (15) zastupnika, što ukazuje na bitna odstupanja oko „težine“ (jednakosti, ravnopravnosti), odnosno legitimiteta pojedinog zastupnika.
Nadalje nije se kod „krojenja izbornih jedinica“ vodilo računa da iste budu što je moguće podudarnije sa zakonom utvrđenim područjima županija, gradova i općina, te imamo izvitoperene izborne jedinice. Navedeno zahtjeva da svaka uređena država mora osiguravati tzv. postupak delimitacije, tj. propisana pravila o posebnom postupku i tijelima nadležnim za neprekidno i trajno praćenje „stanja na izbornom terenu“. Imajući u vidu da su danas intenzivirane migracije (egzodus iseljavanja), bitno je ugrožena demografska populacija, još je neravnomjerniji razvoj pojedinih krajeva itd. a kako imamo Državno izborno povjerenstvo koje je profesionalizirano, to je navedeno još aktualnije.
Najvećim strankama status quo odgovara, a zakonodavac ignorira Ustavni sud
Ukazao sam na suptilnost instituta referenduma, jer isti izgleda najdemokratskiji, ali nije podesan za svaku vrstu mijenjanja sustava, jer se svodi na samo da-ne odlučivanje. Inače zalagao sam se uvijek za holsiitčki pristup vrlo suptilnoj regulatornoj funkciji, jer parcijalne ustavne promjene treba vrednovati u odnosu na najviše vrednote ustavnog poretka (članak 3. Ustava). One služe za teleološko tumačenje, koje zahtjeva ex ante vrednovanje ponuđenih rješenja i cost/benefit analizu.
Naravno ako zakonodavac (prvenstveno se to odnosi na dvije najveće stranke, kojima status quo odgovora, jer primjenom D’Hondtove metode su i prezastupljene) ignorira Ustavni sud, kao i mnoga ustavnopravna mišljenja, onda otvorena mogućnost da „Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem“ (St. 3. čl. 1. Ustava), uključivanje izravno naroda u odlučivanje putem referenduma je potpuno legitimno i legalno.
Što se tiče odlučivanja predstavnika nacionalnih manjina, smatram da ponuđenim rješenjem oko restrikcije njihova mandata (odlučivanje o vladi i o proračunu) ne ugrožavaju prava nacionalnih manjina, eventualno samo njihovih predstavnika, jer ista su stipulirana Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina, koji je organski zakon i donosi se i mijenja 2/3 većinom.
Hitno revidirati izborne jedinice
Ističem da se ne slažem sa konstatacijama kako mi imao dobru regulativu, a da je primjena problematična. Treba imati u vidu da propisi tek u primjeni se vrednuju. Drugim riječima, naglasak je u demokratskoj proceduri koja mora biti visoko stručna i etična. Tako tzv. deficit istinske demokracije je uzrok mnogim krizama kojima svjedočimo (gospodarskoj, socijalnoj, moralnoj, demografskoj, ekološkoj).
Zaključno pod hitno treba revidirati izborne jedinice, koliko je to moguće umanjiti isključivo ovlaštenje čelnika stranaka da kroje izborne liste izborom podobnih, započeti sa demokratski unutrašnjim ustrojem političkih stranaka, dati podršku da struka determinira političko odlučivanje.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
