Zbog nagomilanih novih znanstvenih dokaza o njegovoj štetnosti Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) odlučila je nedavno smanjiti dopuštenu količinu bisfenola A (BPA), kojemu su ljudi svakodnevno izloženi. Dosadašnja dnevna mjera BPA, koju je zakon tolerirao (TDI), iznosila je 4 mikrograma po kilogramu tjelesne mase, a novi je prijedlog – 100 tisuća puta manji! – piše prof. dr. sc. Valerije Vrček za Glas koncila.
> Istraživanje: Nošenje zaštitnih maski ima nepovoljne fiziološke i psihološke učinke
> Prof. Vrček: Koje su zdravstvene posljedice nošenja maski za djecu?
> Njemački sud: Djeca u školi ne moraju nositi maske i držati društvenu udaljenost jer je to štetno
BPA u hrani
Bisfenol A industrijska je kemikalija koja se rabi u proizvodnji polikarbonatne plastike i epoksi-smola, materijala koji se često nalaze u kontaktu s hranom u bočicama, posudama za mikrovalne pećnice, konzervama i aluminijskim limenkama za hranu i piće… Nalazi se i u termo-papirima koji kao računi često završavaju u vrećici s kruhom ili pecivom. Kada je bisfenolni polimer u dodiru s hranom ili pićem, BPA se ispušta i migrira u prehrambeni sadržaj. BPA, naravno, nije jestiv, ali gotovo da ne postoji čovjek, uključujući nerođene, kojemu u krvi ne pluta mjerljiva količina te kemikalije.
BPA – Pandorina kutija
Zbog vrlo štetnoga djelovanja na djecu polikarbonatne su bočice za mlijeko i sokove zabranjene u čitavom svijetu, ali velik dio raznih plastika i dalje bisfenolom A onečišćuje svakodnevnu hranu i piće. Pri vrlo niskim koncentracijama BPA izaziva neurološke, imunosne i metaboličke poremećaje, povezan je s razvojem dijabetesa, pretilosti, alergijskih reakcija i astme. BPA je reprotoksin koji izaziva poremećaje pri porodu, oštećenja ploda i spolne malformacije. Takav medicinski koktel tipičan je za djelovanje kemikalija koje su endokrini disruptori – hormonski otrovi koji pokreću lavinu patoloških procesa u čovjeka.
Pandemijski darovi Kitajaca
Regulatorne institucije, poput EFSA-e, već godinama vode ratove s industrijom polimera, kojoj je BPA – zlatna koka: godišnja je proizvodnja veća od 8 milijuna tona, a promet veći od 15 milijardi eura. Čini se da je ove godine EFSA odlučila postrožiti kriterije, podići standarde kvalitete života europskih stanovnika i, usput, smanjiti uvoz bisfenolnih proizvoda iz Kine. No novi zahtjev EFSA-e u izravnom je sukobu sa stvarnim događajem na terenu: pandemijska plastika, uglavnom iz Kine, već dvije godine zatrpava okoliš i dnevni boravak običnih ljudi. BPA, jasno, pripada arsenalu pandemijske plastike, a materijali epidemioloških mjera pretvorili su se u trojanskoga konja.
Nemoguća misija?
Europski zahtjev za višestrukim smanjenjem izloženosti bisfenolu A čini se nemogućom misijom u vrijeme kada se izloženost ljudi istoj kemikaliji znatno povećava zbog plastičnih epidemioloških mjera: testovi, maske, zaštitna oprema, medicinska plastika, ambalaža i farmaceutski otpad… O novom prijedlogu EFSA-e otvorena je javna rasprava do kraja veljače, a nakon toga se očekuje konačni potpis Europskoga parlamenta i Europske komisije. Očekuje se kompromis koji uključuje razumijevanje za industriju epidemioloških mjera i razumijevanje zahtjeva onih koji upozoravaju da BPA u hrani izaziva ireverzibilna oštećenja.
»Epidemiološki bisfenoli«
Dok je današnja pandemija, očigledno, prolazan događaj (španjolska je gripa trajala manje od dvije godine, usprkos svjetskomu ratu i nepostojanju lijekova i cjepiva!), koji svojim smrtonosnim rizikom nije zahvatio cjelokupno društvo, ostale zanemarene ugroze godinama će ubirati svoj zdravstveni i ekološki danak. Domino-udar BPA na imunosni, hormonski, reproduktivni i neurološki status ljudi, posebice djece, poput feniksa izranja iz pandemijskoga pepela i nanovo se otkriva kao velik problem. Na službenoj etiketi europske toksikologije za bisfenol A stoji kratica »SVHC« – »posebno zabrinjavajuća tvar«.
O autoru
* Prof. dr sc. Valerije Vrček je član Hrvatskog kemijskog društva i Humboldtov stipendist. Dobitnik je brojnih priznanja, a među njima i Hrvatske akademije znanosti i kulture te Ministarstva znanosti RH za izvrsnost u objavljivanju znanstvenih radova. Prof. dr. sc. Valerije Vrček je predstojnik Zavoda za organsku kemiju, a bogatu znanstvenu karijeru izgradio je na američkom Sveučilištu Yale i Florida State University, njemačkom Sveučilištu u Ulmu i Ludwig – Maximilians Universitateu u Münchenu te Tehničkom sveučilištu u Chemnitzu, kao i Sveučilištu A Coruna, u španjolskoj Galiciji.
** Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
