“Na resornome je ministarstvu prije svega, da učini sve da se izdvajanja za znanost iz Državnoga proračuna i poslovnoga sektora povećaju, a sve to u skladu s onim kako smo si zapravo sami zacrtali – i to u Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije, koju je usvojio Hrvatski sabor u listopadu 2014. godine. Strateško planiranje i strateško razmišljanje je ključno, a kada se takvo nešto “stavi na papir” i službeno usvoji, tada to “samo” trebamo slijediti i provoditi, bez traženja krivaca i opravdavanja. I osobno ću svoje djelovanje usmjeriti upravo prema tome – strateškom razvoju“, ističe u razgovoru za Narod.hr prof. dr. sc. Mislav Grgić koji je nedavno izabran za redovitog člana Europske akademije.
Profesor Grgić bio je dekan FER-a od 2014. do 2018. godine, sveučilišni je profesor – redoviti profesor u trajnom zvanju, znanstvenik, doktor tehničkih znanosti, diplomirani inženjer elektrotehnike. Voditelj je alumni-zajednice FER-a, posebni je savjetnik rektora Sveučilišta u Zagrebu za područja STEM i međunarodne projekte, te savjetnik za znanost Predsjednika Uprave Končar-Elektroindustrije.
> Prof. dr. sc. Mislav Grgić s FER-a izabran za redovitog člana Europske akademije
Narod.hr: Izabrani ste za redovitog člana Europske akademije (Academia Europaea). Kako je došlo do toga – i što za Vas, ali i Hrvatsku znači prijam u uglednu Akademiju?
Prof. dr. sc. Mislav Grgić: Na uključivanje u Europsku akademiju potaknuo me i nominirao akademik Janusz Kacprzyk iz Poljske akademije znanosti, a nominaciju je podržao naš akademik Dario Vretenar. Postupak uključivanja vrlo je zahtjevan te se prolazi kroz nekoliko stupnjeva evaluacije. Drago mi je da sam u srpnju ove godine dobio informaciju da je moja nominacija uspješna te sam pozvan biti redovitim članom Europske akademije, što je i službeno potvrđeno krajem srpnja. U listopadu ove godine u Barceloni održat će se godišnji skup članova Europske akademije, na kojem će biti upriličena i svečanost povodom prijema novih članova, čemu se radujem.
Za mene ovo predstavlja priznanje moga dosadašnjeg rada i rezultata te, naravno, poticaj za daljnjim aktivnim doprinosom hrvatskoj znanosti, obrazovanju, istraživanju i inovacijama, a sve s ciljem potpore i razvoja hrvatskoga gospodarstva radi otvaranja novih radnih mjesta, kako bismo stvorili pozitivno i motivirajuće ozračje u Hrvatskoj, zbog kojeg mladi ljudi neće ni pomisliti na napuštanje naše jedine i prelijepe domovine Hrvatske.
Činjenica da sam primljen u Europsku akademiju sigurno doprinosi i povećanju ugleda institucija s kojih dolazim, u kojima sam “stasao” i kojima dugujem puno toga, ako ne i sve, u svojem profesionalnom životu, a to su Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) i Sveučilište u Zagrebu. Međutim, ovime podižemo i ugled hrvatske znanstvene i akademske zajednice općenito jer će se za nas sada dodatno čuti u instituciji u kojoj djeluje preko 70 dobitnika Nobelove nagrade i koja je iznimno značajna u europskim i svjetskim razmjerima jer promiče europska istraživanja, ali i sudjeluje kao savjetodavno tijelo vladama i međunarodnim organizacijama (npr. Europskoj komisiji) oko strateških znanstvenih tema te promiče interdisciplinarne i međunarodne istraživačke aktivnosti.
Uz mene, preostali članovi iz Hrvatske koji su članovi Europske akademije, ugledni su akademici i profesori: prof. dr. sc. Davor Dukić, akademik Nikša Gligo, prof. dr. sc. Tatjana Josipović, akademik Ivica Kostović, akademik Goran Muić, prof. dr. sc. Vladimir Parpura, akademik Ivo Šlaus, akademik Marko Tadić, akademik Dario Vretenar, akademkinja Milena Žic Fuchs i akademik Viktor Žmegač. Neki od ostalih članova, s hrvatskim korijenima, su i prof. dr. sc. Ivan Đikić, prof. dr. sc. Miroslav Radman, prof. dr. sc. Davor Solter te prof. dr. sc. Guy Paić.
Narod.hr: Savjetnik ste za znanost predsjednika Uprave Končar-Elektroindustrije. Na koji se način povezuje industrija i znanost u Končaru? Na kojim su projektima FER i Končar zajedno radili, što još planiraju?
Prof. dr. sc. Mislav Grgić: Da, drago mi je da je gospodin Darinko Bago, predsjednik Uprave Končar-Elektroindustrije, i na ovaj način nastavio podržavati suradnju Grupe Končar i akademske zajednice, posebice FER-a te da me je angažirao kao svog savjetnika za znanost (science advisor). Suradnja FER-a i Končara traje već desetljećima, od utemeljenja naših institucija do danas. Takva uska suradnja industrije i znanosti pokazala se “dobitnom kombinacijom”, kakva se provodi u svim razvijenim zemljama svijeta, ali je kod nas oscilirala.
Zadovoljni smo trenutačnom suradnjom, iako prostora za poboljšanje i povećanje suradnje uvijek ima. Zadnjih smo par godina usmjereni prema projektima financiranim iz Europskih fondova. Radi se o vrlo vrijednim projektima, na kojima sami (izvan Državnoga proračuna!) zapošljavamo veliki broj mladih ljudi.
Suradnja Končara i FER-a posebno je plodna na području transformatora. Radi se o višegodišnjoj kontinuiranoj suradnji s nekoliko društava Grupe Končar, a s ciljem unapređenja postojećih proizvoda, razvoja novih proizvoda te obrazovanja razvojnih inženjera i istraživača u području transformatora.
Važno je istaknuti i činjenicu da je u trenutku dolaska gospodina Darinka Bage na čelo Končara 1999. godine u Grupi Končar bilo tek sedam djelatnika s doktoratom znanosti, prosječne dobi od 58 godina, dok danas Grupa Končar ima 35 djelatnika s doktoratom znanosti, prosječne dobi od 40 godina te još 30-ak djelatnika koji trenutačno studiraju na doktorskom studiju FER-a. Dakle, gosp. Bago u ovih je 20 godina svojim zalaganjem potaknuo djelatnike Končara da studiraju na doktorskom studiju FER-a, što je za posljedicu imalo da se znanstvenim istraživanjima u okviru njihovih doktorata, a koja su provedena na FER-u, došlo do novih prototipa i inovacija koji su implementirani u nove proizvode i sustave Grupe Končar.
Narod.hr: Na koji se način povezuje industrija i znanost u Hrvatskoj? Oslanjaju li se hrvatski gospodarstvenici dovoljno na intelektualni i ini potencijal naših sveučilišta?
Prof. dr. sc. Mislav Grgić: Na FER-u smo duboko svjesni da je povezivanje industrije i znanosti u Hrvatskoj potrebno povećati i osnažiti. Njemačka već 70 godina (od 1949. godine) ima svoj veliki tehnološki centar, tj. asocijaciju s preko 70 istraživačko-razvojnih instituta, pod nazivom Fraunhofer Gesellschaft, u kojoj radi više od 26 tisuća zaposlenika, uz proračun od preko 2,6 milijarde eura (u 2018. godini). Ako ovaj broj zaposlenika skaliramo u odnosu na broj stanovnika Njemačke i Hrvatske, dolazimo do brojke od oko 1.300 zaposlenika koje bismo trebali imati u “hrvatskom Fraunhoferu” – instituciji koja bi davala “vjetar u leđa” hrvatskome gospodarstvu, razvijalo ga, davalo nove ideje, prototipe i inovacije. Nije nam jasno kako se nasušna potreba za takvom institucijom u Hrvatskoj, koja bi pomogla razvoju cjelokupnoga hrvatskog društva i industrije, ne prepoznaje kod odgovornih ljudi.
S obzirom na to da FER nikada nije sjedio skrštenih ruku, u studenome 2015. godine sami smo, u ograničenim prostorima FER-a, osnovali ustanovu “Inovacijski centar Nikola Tesla” (skraćeno: ICENT), u kojem provodimo primijenjena istraživanja i razvoj tehnologija na kojima se zasnivaju inovativni proizvodi i usluge slijedeći vrijednosni lanac: znanstvena istraživanja – inovacije – proizvodnja i komercijalizacija. Dakle, sami smo stvorili “hrvatski Fraunhofer”, odnosno njegov zametak, a ravnatelj ICENT-a je prof. dr. sc. Nedjeljko Perić, koji je obnašao dužnost dekana FER-a od 2010. do 2014. godine.
U skladu s vizijom i misijom ICENT-a, planirana je njena organizacijska struktura koja se zasniva na šest instituta: za informacijske i komunikacijske tehnologije, energetiku, transportne sustave, robotiku, biomedicinsko inženjerstvo i tehnologije naprednih komponenata.
Ustanova ICENT nalazi se u startup fazi koja je uspješno započela početkom 2016. godine, provodeći veći broj istraživačko-razvojnih projekata kojima se izgrađuje kredibilitet ICENT-a. U sklopu ICENT-a osnovana su i dva Digitalna inovacijska središta (DIH, Digital Innovation Hub) i to: Hrvatsko robotsko digitalno inovacijsko središte (DIH CROBOHUB) i Digitalno inovacijsko središte za kibernetičku sigurnost (DIH CyberSec RDI). Oba DIH-a su u statusu “pune operativnosti” te su uključena u širu europsku mrežu DIH-ova koja djeluje u skladu s Europskom inicijativom za digitalizaciju industrije, s naglaskom na pomoć u podizanju tehnološke razine malih i srednjih poduzeća.
Međutim, sadašnje aktivnosti ICENT-a obavljaju se u skučenim prostorima FER-a. S obzirom na nužnu dugoročnu potrebu za odgovarajućim značajno većim prostorima i vrijednom razvojnom opremom, potrebno je izgraditi specifične laboratorijske i smještajne prostore, odnosno izgraditi zgradu ICENT-a opremljenu razvojnom opremom za provedbu primijenjenih istraživanja i razvoja inovacija. To su i preduvjeti za privlačenje mladih profesionalaca (posebno onih s doktoratom znanosti) koji žele razvijati svoje profesionalne karijere u Hrvatskoj, što će nedvojbeno ublažiti “odljev mozgova” iz Hrvatske. Rješavanje pitanja izgradnje i opremanja razvojnom opremom zgrade ICENT-a ne odvija se zadovoljavajućom dinamikom. Projekt ICENT nalazi se na Listi strateških investicijski projekata RH od srpnja 2016. godine kao jedini takav projekt koji dolazi iz akademske zajednice (uz bok npr. Pelješkome mostu), ali smo već godinama u paralizi i ne pronalazimo potporu resornih tijela. Projekt ICENT ujedno je i jedini projekt s Liste strateških investicijskih projekata RH i onih koji su odabrani za strateške projekte koji se odnosi na izgradnju infrastrukture za razvoj tehnologija. A bez razvoja tehnologija na kojima se zasnivaju inovacije nema ni gospodarskog i društvenog rasta. Šteta je da se suočavamo s blokadama i paralizama ovako vrijednog kapitalnog i strateškog projekta jer doista želimo napraviti nešto za opće dobro, zadržati oko 300 doktora znanosti u domovini i pomoći hrvatskome gospodarstvu. Kako god bilo, na FER-u vjerujemo u bolje sutra i nikada nećemo izgubiti nadu i optimizam.
Narod.hr: Mnogi hrvatski znanstvenici bez problema pronalaze posao u inozemstvu. Neki odlaze jer imaju u nekim državama veće mogućnosti za rad u svojem području djelovanja. Jeste li Vi razmišljali tijekom svoje karijere otići van? Zašto ste se ipak odlučili ostati u Hrvatskoj?
Prof. dr. sc. Mislav Grgić: Slažem se da mnogi, ne samo hrvatski znanstvenici, nego i donedavni studenti koji su diplomirali na našim visokoškolskim institucijama, vrlo lako pronalaze posao u inozemstvu. Naši su ljudi vrlo dobro obrazovani, sposobni su, dovitljivi i traženi na europskom i svjetskom tržištu rada. Stoga se postavlja pitanje zašto toliko negativno govorimo i pišemo o našem obrazovnom sustavu, kad su naši ljudi vani toliko traženi i tamo evidentno uspijevaju postići zavidne karijere. Nije li to paradoksalno… Preporučujem da ovo pitanje posebno ističete i redovito ga postavljate našim ljudima koji iz inozemstva pametuju, govore da ništa u cijeloj hrvatskoj obrazovnoj vertikali ne valja i šire negativnu sliku o (i u) Hrvatskoj, ne uviđajući da time zapravo govore i protiv sebe jer su svoje temeljno obrazovanje (i odgoj) stekli upravo u Hrvatskoj. Ovo moje mišljenje, naravno, ne znači da nema mjesta za poboljšanja u hrvatskome obrazovnom sustavu i općenito našoj akademskoj zajednici, ali smatram da se u hrvatskome društvu, posebice u medijima, treba širiti duh optimizma i pozitivne energije te da se odgajatelji, učitelji i sveučilišni profesori trebaju cijeniti i poštovati s istom razinom digniteta kakva je bila prije, nažalost, mnogo mnogo godina. Ne bismo smjeli dozvoliti da se grubo narušavaju naše tradicionalne vrijednosti i da više nema poštovanja prema nekim profesijama i nekim područjima koja su općeg nacionalnog strateškog interesa.
Osobno, tijekom i nakon svoga studija, nisam puno razmišljao o tome da bih trajno otišao iz Hrvatske. Ovo je tako predivna zemlja za život da bi bila ludost napustiti ju. Međutim, kao što sam i ja otišao na znanstveno usavršavanje u inozemstvo, takvo što njegovao sam pri radu sa svojim asistentima/doktorandima te sam ih redovito motivirao i aktivno im pomogao da dio svojeg doktorskog studija i istraživačkog rada provedu na prestižnim znanstvenim institucijama u svijetu. Povezivanje odnosno umrežavanje s vrhunskim istraživačima i njihovim timovima od velike je važnosti u akademskoj karijeri, a iskustva koja se steknu vani potrebno je prenijeti u našu domovinu i ovdje nastaviti razvoj svoje karijere te zasnovati svoje obitelji, što je zapravo i ključno.
Narod.hr: Na kojem ste projektu trenutačno najviše angažirani? Što dalje imate u planu?
Prof. dr. sc. Mislav Grgić: Nakon dva mandata na dužnosti prodekana za znanost FER-a i dva mandata na dužnosti dekana FER-a (ukupno osam godina rada u fakultetskoj administraciji), vratio sam se na svoje radno mjesto redovitog profesora u trajnom zvanju na svom Zavodu za radiokomunikacije FER-a te sam preuzeo dodatnu dužnost voditelja alumni-zajednice FER-a. Kroz ovo posljednje koordinirat ću novu, ali vrlo važnu aktivnost FER-a, vezanu uz suradnju s našim bivšim studentima, kojih je preko 20 tisuća. To je potencijal koji želimo iskoristiti i dobro ga usmjeriti – angažirati ih u mnogim područjima djelovanja FER-a, po uzoru na prestižna sveučilišta i fakultete u svijetu, u kojima alumni-zajednica predstavlja jedan od glavnih zamašnjaka razvoja tih akademskih i znanstvenih institucija. Dodatno, u sljedećih par mjeseci pokušat ću se aktivnije angažirati i na razini Sveučilišta u Zagrebu.
Narod.hr: Kad već spominjete Sveučilište, jeste li zadovoljni radom Uprave Sveučilišta i općenito položajem Sveučilišta na međunarodnim rang-listama?
Prof. dr. sc. Mislav Grgić: Prije godinu i pol dana, profesor Damir Boras reizabran je za rektora Sveučilišta u Zagrebu s velikom većinom glasova članova Senata, što samo po sebi dovoljno govori o tome da su vodeći ljudi sastavnica našega sveučilišta zadovoljni radom rektora i prorektora te da cijela Uprava Sveučilišta kvalitetno vodi naše sveučilište. Tome svjedočimo i nedavno, kada je Sveučilište u Zagrebu, prema tzv. Šangajskoj listi (a zapravo: rangiranju ARWU), ponovno uvršteno među 500 najboljih sveučilišta u svijetu, što znači da smo unutar 2-3 % najboljih sveučilišta. Zar nije čudno da se u medijima o ovome ne piše mnogo više… Međutim, uzmite u obzir i činjenicu da je ovaj pozitivan rezultat s rangiranjem ostvaren uz vrlo oskudno financiranje, koje je za nekoliko redova veličine manje od financiranja sveučilišta koja su pri vrhu navedenih rang-lista. Vjerujem da nam je svima u Hrvatskoj stalo da budemo još bolji u takvim međunarodnim rangiranjima. Stoga je, prije svega na resornome ministarstvu, da učini sve da se izdvajanja za znanost iz Državnoga proračuna i poslovnoga sektora povećaju, a sve to u skladu s onim kako smo si zapravo sami zacrtali – i to u Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije, koju je usvojio Hrvatski sabor u listopadu 2014. godine. Strateško planiranje i strateško razmišljanje je ključno, a kada se takvo nešto “stavi na papir” i službeno usvoji, tada to “samo” trebamo slijediti i provoditi, bez traženja krivaca i opravdavanja. I osobno ću svoje djelovanje usmjeriti upravo prema tome – strateškom razvoju.
Narod.hr: Što biste, kao ugledni član akademske zajednice, poručili institucijama vlasti?
Prof. dr. sc. Mislav Grgić: Najvažnije pitanje za Hrvatsku, a to vrijedi i općenito, jest kamo idemo, a ne gdje smo sada. Nadamo se da će Nacionalna razvojna strategija 2030., koja je trenutačno u završnoj fazi izrade, dati odgovor na to pitanje. Smatram da se ne bismo smjeli ograničiti samo na analize i predviđanja razvoja hrvatskoga gospodarstva i društva, nego bismo se trebali usmjeriti na kreiranje budućnosti Hrvatske, posebice njena tehnološkog razvoja.
U Hrvatskoj je kod većeg broja građana prisutna društvena anksioznost prouzročena nerealiziranim obećanjima i to moramo što prije promijeniti. Potrebno je ubrzati gospodarsko restrukturiranje, a (manje) korekcije nekih gospodarskih anomalija nipošto ne proglašavati strukturnim reformama. Također, strukture vlasti trebaju biti duboko svjesne krutosti birokracije i s tim se problemom treba žurno i temeljito uhvatiti u koštac.
Konačno, potrebno je poticati i afirmirati primijenjena istraživanja, kao što je to slučaj u Izraelu, Južnoj Koreji, svim skandinavskim državama, Njemačkoj itd., tj. fokus moramo staviti na tehnološki razvoj, pri čemu FER, Sveučilište u Zagrebu i Inovacijski centar Nikola Tesla (ICENT) stoje na raspolaganju svima koji žele napredak naše domovine.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
