Projekt plinofikacije rafinerije nafte u Bosanskom Brodu, kojim bi se trebalo smanjiti onečišćenje zraka s obje strane rijeke Save, pri samom je kraju. Iako je dugo dogovaran na najvišim razinama – iz dijela Predsjedništva BiH stižu i negativne reakcije. A u Slavonskom se Brodu nakon desetljeća borbe za čist zrak pokrenula rasprava koliko će plinofikacija rafinerije pomoći da se lakše diše.
Nakon što je 400 metara cijevi provučeno ispod korita rijeke Save – plinovod koji vodi izravno do rafinerije Brod bit će spojen na hrvatski plinski sustav.
No buka strojeva na granici probudila je stare prijepore. Prosvjednim su se notama oglasili članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović i Željko Komšić. Tvrde: dvije države, u vezi s tim projektom nisu se usuglasile, piše HRT.
Iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja poručuju pak da je državna razina s ovim pitanjem upoznata kroz rad međudržavne radne skupine za praćenje kakvoće zraka, a Protokol o suradnji na plinofikaciji rafinerije potpisan s predstavnicima Republike Srpske nema obilježje međunarodnog ugovora.
– Radi se o međunarodnom aktu koji nije pravno obvezujući i nema obilježja međunarodnog ugovora, a Protokolom se daje institucionalna potpora privatnom projektu, navode.
Nositelji tvrtke su Zarubežnjeft, ruski vlasnici Rafinerije, i domaći Crodux. Sklopili su desetogodišnji ugovor o isporuci prirodnoga plina.
– Svaka čast onom tko se sjetio da iskoristi paniku oko zagađenja zraka koje gotovo nema veze sa zagađenjem u Slavonskom Brodu da izvuče da se napravi plinofikacija, kaže ekolog Viktor Simončić iz Siska.
– Zadnjih deset godina samo slušam upravo vijesti i želju građana Slavonskog Broda da se konačno plinoficira Rafinerija Brod. Mi smo ponudili rješenje i mi smo je upravo sad plinoficirali, kaže Branko Radošević, direktor Crodux energetike.
– Ja prihvaćam to da smo mi manipulirani i svi građani su manipulirani svime što je rečeno zadnjih deset godina oko toga tko će biti spasitelji zraka, kaže aktivistica Ivana Jerković Smolčić iz Slavonskog Broda.
Ipak, dosadašnja su istraživanja, kažu stručnjaci, utvrdila utjecaj rafinerije na onečišćenje zraka. U koncentracijama opasnih lebdećih čestica i do 30 posto.
– Za pojedine metale koji se nalaz u tim lebdećim česticama ta procijenjena vrijednost je do 80, do 90 posto, kaže dr. sc. Ante Cvitković, dr. med., ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije.
Neće to biti teško provjeriti kada i ako bosanskobrodska rafinerija ponovno pokrene preradu nafte. Ali sada koristeći se plinom kao pogonskim gorivom.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
