U brojnim marijanskim svetištima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini u petak 8. rujna proslavljen je blagdan Rođenja Blažene Djevice Marije, Male Gospe.
Svečano je bilo u Solinu, gdje je Mala Gospa ujedno i Dan grada. Proslava je završena misnim slavljem koje je u petak na Gospinu otoku predvodio apostolski upravitelj Splitsko-makarske nadbiskupije Želimir Puljić.
U Solinu na Veliku Gospu Dan grada i obljetnica posjeta pape Ivana Pavla II.
Kako je izvijestila IKA, nadbiskup Puljić pritom je podsjetio na posjet pape Ivana Pavla II., koji je tijekom svoga apostolskog posjeta prije 25 godina, a u povodu te obljetnice u Solinu će se održati znanstveni simpozij.
U Solinu je na blagdan Male Gospe prije 48 godina, u Gospinu presvetištu, započela velika devetnica slavlja 13. stoljeća kršćanstva u Hrvata.
>Marijanska svetišta, mjesta na kojima Hrvati tradicionalno pokazuju zajedništvo i crpe nadu i optimizam
“Kad je, naime, nakon sloma hrvatskoga proljeća, morala zašutjeti svaka slobodna riječ, Crkva se sabrala, prikupila snage i započela govoriti kroz stoljeća provjerenim načinom, hodočašćima Gospi. Trebalo je, naime, sve činiti da mladi otkriju i prepoznaju korijene kršćanske baštine. Vrhunac devetnice bio je euharistijski kongres u Mariji Bistrici kad se okupilo preko pola milijuna ljudi. Bilo je to mirotvorno događanje naroda koji nije tražio oružje već prebirao zrnca krunice. U znaku krunice Hrvati su prepoznali pravu snagu i osvojili slobodu” , rekao je mons. Puljić.
Nadbiskup se na kraju propovijedi sjetio i svih hodočasnika koji su hodočastili u razna hrvatska marijanska svetišta.
Posebna povezanost Rame i Sinja
Posebno svečano bilo je i u Rami, gdje se tradicionalno okupila rijeka hodočasnika iz jugozapadnih dijelova Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
Rama je na poseban način povezana sa Sinjom, jer se u oba svetišta, u Sinju na Veliku Gospu, a u Rami na Malu Gospu, slavi isti lik majke Božje. Ramski su franjevci pod najezdom Turaka 1687. s narodom izbjegli u Sinj, a sa sobom su ponijeli i Gospinu sliku, koja je postala poznata po čudotvornoj obrani Sinja i danas je poznata kao Gospa Sinjska.
>Posjetite s nama sva hrvatska marijanska svetišta
Rama i Sinj tako povezuju selidbe kroz povijest ali i Majka Božja, a današnja hodočašća učvršćuju tu povezanost. Uz to, u Ramu već tradicionalno na Malu Gospu hodočaste i vjernici iz Međugorja.
Svečanu misu na Malu Gospu u Rami na Šćitu predvodio je hercegovački franjevački provincijal fra Jozo Grbeš.
Vepric, Saborsko, Privlaka… samo neka od brojnih mjesta okupljanja vjernika na Veliku Gospu
Veliki broj vjernika okupio se na Malu Gospu i u svetištu Gospe Lurdske u Vepricu kraj Makarske, gdje su hodočasnici sudjelovali i tijekom devetnice. Svečana misa na Malu Gospu bila je u 18 sati, marijanska procesija u 19 a večernja krunica u 21 sat.
Između ostaloga, bagdan Rođenja Blažene Djevice Marije svečano je proslavljen i u Saborskom, u svetištu Majke Božje od Milosti u Puli, na Svetoj Gori gdje je misu predvodio riječki nadbiskup Mate Uzinić, u Malom Lošinju gdje je misu slavio umirovljeni sarajevski nadbiskup kardinal Vinko Puljić.
>Mala Gospa – spomendan na rođenje Bezgrešne
U Dubrovniku je svečanu misu predvodio biskup Roko Glasnović, u Privlaci zadarski nadbiskup Milan Zgrablić, a među svetištima gdje je proslavljena Mala Gospa bili su i Baderna kraj Poreča, Kaševari kraj Ogulina, kao i osječko naselje Višnjevac, Mikluševci te Močila u Koprivnici.
Početak jubilarnog 300. zagrebačkog hodočašća na Mariju Bistricu
U subotu je pak započelo jubilarno 300. zavjetno hodočašće vjernika grada Zagreba Majci Božjoj Bistričkoj. Skupina hodočasnika koji su se uputili u Mariju Bistricu sudjelovala je na misi u kapeli Majke Božje Sljemenske na Sljemenu, koju je predvodio pomoćni zagrebački biskup Ivan Šaško.
Istim povodom, u okviru zagrebačkog hodočašća u Mariju Bistricu, mise su služene i u drugim mjestima u okolici Zagreba gdje se okupljaju hodočasnici, pomoćni zagrebački biskup Mijo Gorski predvodio je misu u subotu u župi Pohoda Blažene Djevice Marije u Čučerju.
