Dan antifašističke borbe slavi se kao državni praznik u Republici Hrvatskoj od 1991. godine. Spomen je to na dan 22. lipnja 1941. godine kada je osnovan Prvi sisački partizanski odred u okupiranoj Jugoslaviji, u šumi Brezovica pokraj Siska. Grupa sisačkih članova Komunističke partije Jugoslavije i skojevaca sastala se u obližnjoj šumi Brezovici gdje je formirala Prvi sisački partizanski odred. U odredu je bilo 77 partizana, a na isti dan kad je odred osnovan, Njemačka je pod Hitlerovom palicom napala Sovjetski savez.
> ‘Trg je naš’: Tko stoji iza skupa ‘potpore Trgu maršala Tita’ – 22. lipnja?
Dana 22. lipnja će Antifašistička liga i udruge koje joj pripadaju (B.A.B.E., Centar za mirovne studije, Kuća ljudskih prava, Documenta, Srpsko narodno vijeće, Građanski odbor za ljudska prava…) upozoriti da gradska vlast koketira s promjenom imena tog trga, “jednog od posljednjih simbola pobjede nad nacizmom i ustaštvom u Drugom svjetskom ratu”. Antifašisti time žele osigurati da zagrebački trg nosi ime vođe režima koji je prema procjenama istraživača odgovoran za smrt oko milijun ljudi.
> Ivan Miklenić: Treba li Republika Hrvatska slaviti Dan antifašističke borbe?
Predsjednik Antifašističke lige Zoran Pusić rekao je na konferenciji za novinare da obilježavanjem i proslavom Dana antifašističke borbe na trgu koji nosi Titovo ime žele poslati simboličku poruku da se radi o “čovjeku koji je pojedinačno najzaslužniji da obilježavamo Dan antifašističke borbe”.
“Licemjerno je s jedne strane imati državni praznik Dan antifašističke borbe, a s druge strane zatirati one koji za tu borbu imaju najveće zasluge”, istaknuo je.
> Google mape prikazuju masovna grobišta Titovih komunističkih zločina
Naglasio je kako današnja Hrvatska nikada ne bi bila takva da nije bilo narodnooslobodilačke borbe u kojoj je Titova uloga bila od prvorazrednog značaja. Pusić smatra i da je borba protiv fašizma i ustaštva s etičkog stanovišta bila jedan od “najsvjetlijih dijelova u povijesti zemlje”.
Članica Antifašističke lige Aneta Lalić najavila je da će u četvrtak na Trgu maršala Tita u 19 sati dati svoj glas prezrenima i marginaliziranima u svijetu i Hrvatskoj. Na skupu će govoriti povjesničar Hrvoje Klasić, redateljica Snježana Banović i feministica Marijana Bijelić, a nastupiti će i nekoliko kulturnjaka.
Skriva li se komunizam pod antifašizmom?
Mons. Ivan Miklenić je u svojoj kolumni svojevremeno razmatrao treba li Dan antifašističke borbe slaviti kao državni praznik kada je kako kaže ‘činjenica da se u Hrvatskoj, koja je stvarno većinom svojega stanovništva bila antifašistička, nakon 2000. godine pod antifašizmom skriva komunizam, koji je, osim što je bio antifašistički, bio i nenaravni totalitarni, revolucionarni, antihumani poredak.’
“Favoriziranje antifašizma u Hrvatskoj uvelike je umjetno stvorena i podržavana magla iza koje se čuvaju povlastice te su u liberale presvučeni komunisti, njihovi sluge, potomci i simpatizeri iznova okupirali gotovo sve društveno relevantne položaje i još jednom učinili svojevrsnim građanima drugoga reda gotovo sve koji ne misle kao oni te ne prestaju iscrpljivati na sve načine hrvatsku državu.”, napisao je mons. Miklenić u jednoj kolumni o Danu antifašističke borbe.
“Nova generacija hrvatskih povjesničara, neopterećena prošlošću, mnogo manje indoktrinirana, s razlogom ovaj događaj stavlja pod veliki upitnik, smatrajući kako se radilo o skupini članova lokalne partijske organizacije koja je u strahu pred viješću da je Njemačka prekršila pakt o nenapadanju i prijateljstvu sa Sovjetskim Savezom pobjegla u šumu“, upozorila je prošle godine dr. sc. Vlatka Vukelić s Odsjeka za povijest Hrvatskih studija.
Izvor: narod.hr/hina
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.