Dan antifašističke borbe obilježava obrana imena komunističkog zločinca

Foto: fah

Dan antifašističke borbe slavi se kao državni praznik u Republici Hrvatskoj od 1991. godine. Spomen je to na dan 22. lipnja 1941. godine kada je osnovan Prvi sisački partizanski odred u okupiranoj Jugoslaviji, u šumi Brezovica pokraj Siska. Grupa sisačkih članova Komunističke partije Jugoslavije i skojevaca sastala se u obližnjoj šumi Brezovici gdje je formirala Prvi sisački partizanski odred. U odredu je bilo 77 partizana, a na isti dan kad je odred osnovan, Njemačka je pod Hitlerovom palicom napala Sovjetski savez.

> ‘Trg je naš’: Tko stoji iza skupa ‘potpore Trgu maršala Tita’ – 22. lipnja?

Dana 22. lipnja će Antifašistička liga i udruge koje joj pripadaju (B.A.B.E., Centar za mirovne studije, Kuća ljudskih prava, Documenta, Srpsko narodno vijeće, Građanski odbor za ljudska prava…) upozoriti da gradska vlast koketira s promjenom imena tog trga, “jednog od posljednjih simbola pobjede nad nacizmom i ustaštvom u Drugom svjetskom ratu”.  Antifašisti time žele osigurati da zagrebački trg nosi ime vođe režima koji je prema procjenama istraživača odgovoran za smrt oko milijun ljudi.

> Ivan Miklenić: Treba li Republika Hrvatska slaviti Dan antifašističke borbe?

Predsjednik Antifašističke lige Zoran Pusić rekao je na konferenciji za novinare da obilježavanjem i proslavom Dana antifašističke borbe na trgu koji nosi Titovo ime žele poslati simboličku poruku da se radi o “čovjeku koji je pojedinačno najzaslužniji da obilježavamo Dan antifašističke borbe”.

“Licemjerno je s jedne strane imati državni praznik Dan antifašističke borbe, a s druge strane zatirati one koji za tu borbu imaju najveće zasluge”, istaknuo je.

> Google mape prikazuju masovna grobišta Titovih komunističkih zločina

Naglasio je kako današnja Hrvatska nikada ne bi bila takva da nije bilo narodnooslobodilačke borbe u kojoj je Titova uloga bila od prvorazrednog značaja. Pusić smatra i da je borba protiv fašizma i ustaštva s etičkog stanovišta bila jedan od “najsvjetlijih dijelova u povijesti zemlje”.

Članica Antifašističke lige Aneta Lalić najavila je da će u četvrtak na Trgu maršala Tita u 19 sati dati svoj glas prezrenima i marginaliziranima u svijetu i Hrvatskoj. Na skupu će govoriti povjesničar Hrvoje Klasić, redateljica Snježana Banović i feministica Marijana Bijelić, a nastupiti će i nekoliko kulturnjaka.

> Tko je Hrvoje Klasić? Povjesničar za kojeg Tito nije diktator, katolički svećenici podržavali su ustaštvo, a na Bleiburgu su ubijani ‘neprijatelji države’

Skriva li se komunizam pod antifašizmom?

Mons. Ivan Miklenić je u svojoj kolumni svojevremeno razmatrao treba li Dan antifašističke borbe slaviti kao državni praznik kada je kako kaže ‘činjenica da se u Hrvatskoj, koja je stvarno većinom svojega stanovništva bila antifašistička, nakon 2000. godine pod antifašizmom skriva komunizam, koji je, osim što je bio antifašistički, bio i nenaravni totalitarni, revolucionarni, antihumani poredak.’

“Favoriziranje antifašizma u Hrvatskoj uvelike je umjetno stvorena i podržavana magla iza koje se čuvaju povlastice te su u liberale presvučeni komunisti, njihovi sluge, potomci i simpatizeri iznova okupirali gotovo sve društveno relevantne položaje i još jednom učinili svojevrsnim građanima drugoga reda gotovo sve koji ne misle kao oni te ne prestaju iscrpljivati na sve načine hrvatsku državu.”, napisao je mons. Miklenić u jednoj kolumni o Danu antifašističke borbe.

“Nova generacija hrvatskih povjesničara, neopterećena prošlošću, mnogo manje indoktrinirana, s razlogom ovaj događaj stavlja pod veliki upitnik, smatrajući kako se radilo o skupini članova lokalne partijske organizacije koja je u strahu pred viješću da je Njemačka prekršila pakt o nenapadanju i prijateljstvu sa Sovjetskim Savezom pobjegla u šumu“, upozorila je prošle godine dr. sc. Vlatka Vukelić s Odsjeka za povijest Hrvatskih studija.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/hina