Protivljenje Bajaginom koncertu nazvali ‘znakom bolesnog društva’: tko su politički analitičari čije izjave prenosi HINA?

Gostovanje srbijanskog pjevača Momčila Bajagića Bajage na varaždinskom Špancirfestu izazvalo je protivljenje i kritike ponajprije hrvatskih branitelja, koji su javnost podsjetili kako je ovaj pjevač za vrijeme Domovinskog rata nastupao u okupiranim krajevima te veličao i podržavao velikosrpsku agresiju na Hrvatsku.

Veterani slavnih Puma o Bajaginom koncertu: ‘Dotični je veličao četništvo i ljude koji su ubijali po Hrvatskoj – promislimo o osjećajima obitelji poginulih i nestalih’

“Krajnje uvredljivo za sve Varaždinke i Varaždince, a posebice za hrvatske branitelje, organizirati nastup srpskog pjevača Momčila Bajagiča-Bajage koji je tijekom Domovinskog rata zajedno sa ostalim izvođačima iz Srbije otvoreno podupirao velikosrpsku agresiju na teritoriju međunarodno priznate Republike Hrvatske”, poručili su tom prigodom hrvatski branitelji iz Udruge veterena 7. gardijske brigade Puma.

Istovremeno, baveći se ovom temom, Hrvatska izvještajna novinska agencija (HINA) prenijela je izjave dvoje političkih analitičara koji se na činjenicu Bajaginih nastupa u okupiranim krajevima pod kontrolom velikosrpskih agresora- nisu ni osvrnuli.

Analitičari s Fakulteta političkih znanosti Nebojša Blanuša i Gordana Vilović za HINA-u su u četvrtak ocijenili braniteljske inicijative za zabranu koncerata Momčilu Bajagiću Bajagi i spornih kulturnih i zabavnih manifestacija kao opasan projekt i znakom da je društvo teško bolesno.

Za sve je kriva euforija nakon Svjetskog prvenstva

U toj analizi za Hrvatsku izvještajnu novinsku agenciju, Nebojša Blanuša tvrdi kako pojavu treba sagledati u kontekstu nacionalne euforije nakon Svjetskog nogometnog prvenstva u Rusiji u sklopu koje su “određenim ljudima koji baš ne mare za pluralizam i toleranciju različitih mišljenja porasla krila”.

HINA ponovno prenijela lažne vijesti o U ime obitelji

HINA lažno optužila vojnike Hrvatskog vijeća obrane

Ocijenio je da je riječ o izrazito opasnom projektu koji opet, “kao i neke druge fundamentalističko-katoličke udruge, koristi prilike da u jednoj nacionalnoj euforiji kada je kritičnost smanjena, izvuku neke stare probleme da ih ponovno postave na političku agendu i da s time ucjenjuju javnost i sve one s kojima se ne slažu”.

Analitičar Blanuša između ostalog parafrazira srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, koji je Oluju ocijenio pogromom, pa tako govori o pogromaškom odnosu prema četiri glumice koje su izrazile negodovanje zbog nastupa Thompsona na dočeku nogometaša.

Nebojša Blanuša o Vijeću za suočavanje s posljedicama nedemokratksih režima: “Nije riječ o toleranciji nego o de facto legalizaciji ustaškog znakovlja”

Nebojša Blanuša je izvanredni profesor na Fakultetu političkih znanosti, gdje predaje političku psihologiju i teorije nacionalizma. Na istom fakultetu je na funkciji predstojnika odsjeka za Hrvatsku politiku. Surađivao je sa Slavenkom Drakulić te je pripremio poglavlje u knjizi “Može li Zapadna Europa biti kod kuće na Balkanu?”. Također je pripremio poglavlja u knjigama: II svjetski rat kao transgeneracijska trauma: sablasti prošlosti među mladima u Hrvatskoj, Iskustveno učenje i multikulturalizam čiji je izdavač Univerzitet u Beogradu i Udruženje za političke nauke Srbije, a u znanstvenim radovima posebnu pozornost posvetio je teorijama zavjera i cinizmu u politici.

Zašto HINA nije prenijela Plenkovićevu izjavu po kojoj mu Pupovčev odlazak na skup nije sporan?

Na Thompsonovom koncertu 0,008% ljudi privedeno zbog nedozvoljenih simbola, a mediji prenose kao glavnu vijest

Sudjelovao je na programu Centra za Mirovne studije glede suočavanja s prošlošću gdje je zajedno sa Hrvojem Klasićem ustvrdio kako (ne)suočavanje s ratnom prošlošću u zemljama bivše Jugoslavije reflektira prijenos obiteljske, društvene i kulturne traume na mlade generacije.

Od zapaženijih nastupa u medijima zabilježen je onaj za portal Novosti u kojem je preporuke Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima proglasio domobranskim i na momente shizoidnim.

“Nije riječ o toleranciji nego o de facto legalizaciji ustaškog znakovlja na mala vrata, čime se ohrabruje one koji ih već ekstenzivno koriste da s time nastave i da pronalaze rupe u budućim pravnim normama kako bi i dalje promovirali protuustavno djelovanje”, ustvrdio je u ožujku Nebojša Blanuša.

“Znak da je društvo bolesno i to teško”

Druga analitičarka koja je na poziv HINA-e komentirala braniteljski protest protiv nastupa Močila Bajagića Bajage u Karlovcu i Varaždinu je također profesorica na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu Gordana Vilović.

“U ovom slučaju, u nečemu što se počelo događati gotovo svakodnevno, vidim nešto što je vrlo ružno, loše i nije dobro za državu koja želi ići nekim zdravim putem. Ne mogu branitelji biti mjerilo svega i nametati nove kriterije, a osobito ne mogu istupati s nekim stavovima bez pravih podataka i argumentirati ih na potpuno krivi način”, kazala je Vilović za HINA-u te dodala “Ima sigurno nekih ljudi u toj skupini koji se možda i ne slažu sa stavovom jedne braniteljske organizacije. Po meni je to znak da je društvo bolesno i to teško”.

Stric joj bio suradnik Draže Mihailovića

Gordana Vilović na Fakultetu političkih znanosti predaje predmete istraživačko novinarstvo, mediji i pravo djeteta i novinarsku etiku.

Godine 2012. pripremila je poglavlje u knjizi “Etika i izborno izvještavanje” čiji su izdavači GONG i Fakultet političkih znanosti, kao i poglavlja u knjizi “Mala poboljšanja, ali brojni nedostaci” čiji je izdavač Beogradski medijski centar.

Profesorica Vilović inače je česti gost na stranicama Novosti Srpskog narodnog vijeća na čijem je čelu Milorad Pupovac, gdje daje intervjue na temu medija i njihovoj ulozi širenja mržnje prema nacionalnim manjinama i drugim manjinskim skupinama društva.

Čija je Hina agencija – hrvatska, jugoslavenska ili srp­ska?

Zanimljivo, stric Gordane Vilović bio je Đuro Vilović, koji je završio teologiju i zaredio se za svećenika. Bio je pravaš, ali je napustio svećeničko zvanje i prišao četničkomu pokretu. Bio je jedan od bliskih suradnika četničkog vojvode Draže Mihailovića, zbog čega je 1946. osuđen na 7 godina zatvora.

Profesorica Vilović u intervjuu za portal Moderna vremena govori o stricu:

“Moji stričevi koji su bili u partizanima rekli su mi da su zvali strica Ðuru da im se priključi uz obećanje da neće morati u borbu”, međutim on je ostao uz Mihailovića.

“Iz tog vremena je i jedno njegovo udvoričko pismo Draži Mihailoviću iz kojeg se vidi da je bio totalno zaluđen jugoslavenskom idejom. Teško je određeno reći što ga je vuklo Draži, ali sigurno je tome doprinijela veza s Orjunom i neko njegovo uvjerenje da «otadžbina», kralj i Britanci imaju veće izglede u ratu protiv Nijemaca od Titovih partizana”, govori profesorica na Gordana Vilović.

Zaninmljivo, profesorica Vilović je 2015. godine bila gost predavanja “Sloboda medija i sloboda govora” nakon redovne godišnje skupštine Hrvatskog društva katoličkih novinara.