Prof. dr. sc. Veljko Đorđević, psihijatar je u HRT-ovoj emisiji Dobro jutro, Hrvatska najavio 6. Hrvatsko-Ruski psihijatrijski kongres koji počinje u četvrtak i na kojem će Hrvatski i strani psihijatri nastojati naći rješenja za mnoge psihijatrijske izazove današnjice pa tako i psihijatriju u doba pandemije.
– Pandemija je ostavila mnoge posljedice na mentalno zdravlje i te ćemo posljedice pratiti još dugi niz godina nakon što pandemija prođe, rekao je i dodao da kada govorimo o mentalnom zdravlju moramo znati da je to biološka, psihološka, sociološka i duhovna komponenta prisutna i u zdravlju i u bolesti.
Naglasio je kako još ne znamo koje će biti posljedice pandemije, i kako kaže, to ćemo otkrivati iz godine u godinu i ono što je bitno, treba razmjenjivati iskustva o tome kako se to odrazilo u raznim zemljama.
– Danas je to već publicirano u velikom broju znanstvenih radova i sada će se po prvi puta od početka pandemije, psihijatri iz 6 zemalja nalaze u živo. Prijavljeno je oko 100 znanstvenih radova, govori Đorđević te ističe kako psihijatrija, gledano u budućnost, a s obzirom na globalizaciju, treba otvarati mostove suradnje s cijelim svijetom zato što su znanstvene činjenice te koje se moraju razmjenjivati.
– Moramo razmjenjivati istine koje su otkrivene kako bismo se mogli pripremiti i preventivno djelovati, naglašava.
Đorđević ističe kako je došlo do porasta anksioznosti i depresivnih oboljenja te da je potrebno spustiti ta oboljenja te omogućiti ljudima koji ih imaju da se s njima što lakše nose.
Na pitanje što je s mladima, Đorđević je rekao kako se način života promijenilo i kretanje je došlo u drugi plan. Fizičke aktivnosti, druženja, socijalni kontakti su pali, sve se događa online i to nije dobro.
– Duhovna psihijatrija može pomoći zato što je duhovna dimenzija važna za očuvanje mentalnog zdravlja, kazao je.
Što je depresija?
Depresija je vrlo učestala bolest, koju je vrlo važno znati prepoznati i suočiti se s njom. Osnovne karakteristike ove bolesti su sniženo, bezvoljno raspoloženje, žalost i beznađe, gubitak osjećaja zadovoljstva, gubitak snage i energije, javljanje osjećaja neodređenog straha (anksioznosti). Tu su i osjećaj krivnje, bezperspektivnosti, bezizglednosti, gubitak volje za životom, razmišljanja o samoubojstvu i pokušaji. Uz to nastupa promjena mišljenja, sna i apetita, navodi Plivazdravlje.
Simptomi anksioznosti
Anksiozni simptomi predstavljaju jednu od najčešćih smetnji koje potaknu osobu da potraži stručnu psihijatrijsku pomoć. Javljaju se kada smo pretjerano zabrinuti, odnosno kada smo izloženi nekoj stresnoj situaciji koja može biti stvarna poput nekih prirodnih katastrofa, ili je zamišljena, piše Plivazdravlje.
Anksioznost se definira kao osjećaj nelagode, opće napetosti, zabrinutosti, velikog stresa, panike, straha te iracionalnog lošeg predosjećaja. Anksioznost nije isto što i strah, iako se ova dva koncepta često miješaju. Strah je emocija koja se razvije kada osoba procijeni neku opasnost u okolini (npr. napad od druge osobe) te služi mobilizaciji snaga – kako fizioloških (ubrzan rad srca, mišićna tenzija, otežano disanje), tako i psiholoških – a koje joj mogu pomoći u toj opasnosti. Rezultat straha su strategije suočavanja: borba, bijeg ili zamrzavanje.
Anksioznost se pak javlja ili kod zamišljanja, tj. predviđanja napada u budućnosti (mogući napad dok hodamo ulicom) ili kod nenamjernog preuveličavanja stvarnih prijetnji te je paralizirajuća za osobu. Traumatska iskustva koja dovode do jakog narušavanja psihičkog integriteta osobe, mogu uzrokovati pojavu akutne reakcije na stres i posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP) ukoliko se pravodobno ne intervenira.
* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Tekst se nastavlja ispod oglasa
